Crna kronika

veliko istraživanje

Pandemija povećala upotrebu kanabisa, a smanjila "klupskih droga"

MDMA/ecstasy (35 posto), kokain (35 posto) i amfetamin (28 posto) bile su sljedeće najčešće prijavljene ilegalne supstance, a redoslijed triju droga varira od zemlje do zemlje


 
3 min
HINA

MDMA/ecstasy (35 posto), kokain (35 posto) i amfetamin (28 posto) bile su sljedeće najčešće prijavljene ilegalne supstance, a redoslijed triju droga varira od zemlje do zemlje

Ograničenja uslijed pandemije Covida-19 najviše su utjecala na obrasce konzumacije kanabisa i ecstasyja pri čemu se uporaba kanabisa povećala, a uporaba 'klupskih droga' (MDMA/ecstasy) smanjila, rezultati su istraživanja koje je objavila Europska agencija za droge (EMCDDA).

Rezultate istraživanja koje je EMCDDA objavila prije nekoliko dana na službenim internetskim stranicama, premio je na svom facebooku psihijatar Ivan Ćelić, pročelnik Zavoda za dualne poremećaje Klinike za psihijatriju Vrapče u Zagrebu i saborski zastupnik HDZ-a.

Istraživanje u 30 zemalja

Istraživanje, u kojem su sudjelovale osobe starije od 18 godina, provedeno je između ožujka i travnja 2021. u 30 zemalja (21 u EU i 9 izvan EU) kada je većina populacije bila pod mjerama zatvaranja povezanim s COVID-19. 

Blizu 50.000 odraslih osoba (48 469) odgovorilo je na anketu iz 21 države članice EU-a i Švicarske. Kanabis je bila droga koja se najviše koristila, a 93 posto ispitanika izvijestilo je da ju je koristilo u prethodnih 12 mjeseci uz male razlike između zemalja. 

MDMA/ecstasy (35 posto), kokain (35 posto) i amfetamin (28 posto) bile su sljedeće najčešće prijavljene ilegalne supstance, a redoslijed triju droga varira od zemlje do zemlje. 

Otprilike trećina ispitanika (32 posto) izjavila je da koristi više (biljnog) kanabisa, a 42 posto koristi manje  MDMA/ecstasyja.

Petina (20 posto) ispitanika u istraživanju je izjavila da u prošloj godini koristila LSD, njih 16 posto je koristilo nove psihoaktivne tvari (NPS), a 13 posto ketamin. Konzumaciju heroina prijavilo je tri posto ispitanika. 

Iako je uzorak koji je prijavio konzumaciju heroina bio mali, više od četvrtine ovih ispitanika (26 posto) izjavilo je da je tu drogu koristilo češće tijekom ispitivanog razdoblja.

Većina koristila kanabis

Predstavljeni podaci odnose se na ispitanike koji su koristili barem jednu ilegalnu drogu u 12 mjeseci prije istraživanja. 

Iako internetske ankete nisu reprezentativne  za opću populaciju, kada se pažljivo provode i kombiniraju s tradicionalnim metodama prikupljanja podataka, mogu pomoći u stvaranju detaljnije, realnije i pravodobnije slike o uporabi droga i tržištu droga u Europi, navodi EMCDDA. 

U inicijativi je sudjelovalo više od sto organizacija, uključujući nacionalne kontakt točke Reitox mreže, sveučilišta i nevladine organizacije.

Novost u anketi iz 2021. bilo je sudjelovanje partnerskih agencija sa zapadnog Balkana, kroz projekt tehničke pomoći EMCDDA (IPA7).

Više od 2 000 odraslih osoba (2 174) iz Albanije, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije odgovorilo je na anketu. Većina ispitanika (91 posto) izjavila je da je koristila kanabis u prethodnih 12 mjeseci, a slijede kokain (38 posto), MDMA/ecstasy (22 posto) i amfetamin (20 posto). 

I ovdje je oko trećine ispitanika (32 opsto) izjavilo je da koristilo više (biljnog) kanabisa, dok je 34 posto koristilo manje MDMA/ecstasyja.

Kod kuće, za opuštanje

Kuća je prijavljena kao najčešće okruženje za konzumiranje droga tijekom tog razdoblja (85 posto ispitanika u istraživanju EU-a i Švicarske i 72 posto na zapadnom Balkanu), obrazac koji je naglašen zatvaranjem zbog COVID-19 i zatvaranjem mjesta za noćni provod. 

Najčešći motivi za konzumaciju kanabisa bili su opuštanje, osjećaj napušenosti i pomoć pri spavanju, dok su za MDMA/ecstasy to bili njegovi euforični i društveni učinci.


FOTO: Pixabay

Nastavite čitati

Svijet
 

Europski parlament donio prva pravila EU-a za suzbijanje nasilja nad ženama

Novo zakonodavstvo sadrži dulji popis otegotnih okolnosti za kaznena djela za koja su predviđene strože kazne poput zločina protiv javnih osoba, novinara ili boraca za ljudska prava. Taj popis uključuje i namjeru kažnjavanja žrtava na temelju njihova roda, seksualne orijentacije, boje kože, vjere, socijalnog podrijetla i političkog uvjerenja te želje da se sačuva ili obrani „čast”

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.