Goran Oreški: Radimo na projektu autonomnih vozila koja će povezivati dva studentska kampusa

Goran Oreški docent je na Fakultetu informatike sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Osnivač je u start-up tvrtke koja se bavi automatizacijom poslovanja financijskih institucija korištenjem umjetne inteligencije. Njegova tvrtka danas kroz svoja rješenja omogućava bankama odobravanje kredita, bez fizičke prisutnosti klijenta i potrebe za dostavom dokumenata, putem mobitela ili računala.

Od 2019. godine Oreški je zaposlen na pulskom Sveučilištu, gdje je danas nositelj kolegija Neuronske mreže i duboko učenje. Kao autor i koautor objavio je nekoliko radova u svjetskim časopisima za umjetnu inteligenciju.

S Oreškim smo razgovarali o njegovim projektima, ali i radu sa studentima na pulskom studiju informatike.

Dakle, bavite se neuronskim mrežama i dubokim učenjem. Možete li nam pobliže objasniti te pojmove i zapravo fokus vašeg rada?

Neuronska mreža je niz algoritama koji nastoje prepoznati odnose i uzorke u skupu podataka kroz proces koji oponaša način na koji ljudski mozak funkcionira. U tom smislu, neuronske mreže se odnose na sustave (slojeve) neurona, bilo organske (koje nalazimo u živčanom sustavu čovjeka) ili umjetne (dijelove računalnog algoritma). Da bi se napravila razlika, neuronske mreže u računalnoj znanosti nazivamo umjetne neuronske mreže.

Na što se misli kada se kaže „duboko učenje“?                                    

Duboko učenje predstavlja duboke neuronske mreže, gdje mreža ima više od dva sloja. Osim brojeva slojeva duboko učenje koristi i različite vrste slojeva koji omogućavaju učinkovitu primjenu algoritma na velikoj količini podataka kao što su slike, zvuk i tekst.

Zašto je to važno za fakultet na kojemu predajete?

Upravo potonja primjena je posebno interesantna meni i Fakultetu informatike jer se takvo vozilo razvija na našem fakultetu. Radi se o projektu ai.Shuttle koji je počeo ove akademske godine i koji kroz period od 5 godina ima za cilj doći do konceptnog autonomnog vozila za prijevoz studenata između dva kampusa Sveučilišta u Puli. 

Program ai.Shuttle bavi se razvojem autonomnog prijevoza studenata u gradu Puli, financiranog od strane Google-a. Što bi to točno značilo i kako je program koncipiran? Koji je njegov krajnji cilj?

U okviru dokumenta Strategija razvoja Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli 2016. – 2020., utvrđena je potreba povećanja kapaciteta infrastrukturne baze kao jednog od preduvjeta razvoja znanstveno-istraživačke i nastavne djelatnosti Sveučilišta. Sukladno utvrđenoj potrebi i uz suglasnost Istarske županije Sveučilište je pokrenulo postupak adaptacije i uređenja zgrade Mornaričke bolnice, čime bi se Sveučilište podijelilo u dva kampusa.

Kolika je udaljenost između kampusa?

Udaljenost između dva kampusa iznosi otprilike dva kilometra koje će studenti, ali i djelatnici fakulteta u ovisnosti o rasporedu i obvezama trebati dnevno prolaziti. Kako potrebe studenata vezane uz smještaj u domovima, prehranu i ostale obveze mogu rezultirati višekratnom potrebom za prolazak navedenog puta javlja se potreba za uspostavljanjem prijevozničke linije radi olakšavanja takvih dnevnih migracija. Nova linija, koja bi se uspostavila kao rezultat predmetnog projekta, bi imala dvije stanice i namjenu isključivo vezanu uz rješavanje ranije opisanog problema. Ideja projekta je napraviti autonomna vozila koje će bez ili uz minimalnu pomoću čovjeka, ali uz stalan nadzor, svakodnevno obavljati navedenu funkciju, strogo uzimajući u obzir sigurnost putnika, sudionika u prometu i ostalih stanovnika grada Pule.

Smatrate li da je gradnja novog studentskog kampusa u bivšoj Mornaričkoj bolnici dobar potez za pulske studente?

Sveučilište se intenzivno razvija iz godine u godinu, to dokazuje broj studenata koji dolaze u Pulu i novi smjerovi studija koji se otvaraju. Pula se polako etablira kao studentski grad a izgradnjom novog kampusa će ojačati svoju poziciju, to je prepoznala i Istarska županija ustupajući kompleks Mornaričke bolnice Sveučilištu. Jednom kada se otvori novi kampus studenti i nastavnici će dobiti novi, suvremeni prostor koji će iskoristi za poboljšanje aktivnosti, uključujući one nastavne, znanstvene i praktične prirode. Svi povezani sa Sveučilištem radujemo se i jedva čekamo otvorenje novog kampusa.

Jesu li studenti zainteresirani za studij informatike?

Studiji Informatike su vrlo traženi u Hrvatskoj, po tom pitanju ni Pula nije izuzetak. Broj upisanih studenata raste, što mi kao Fakultet pratimo nudeći novi tipove studija da bi odgovarali što širem profilu studenata, npr. trenutno je u pripremi online studij.

Jesu li zainteresirani za angažiranost na projektima koje provodite?

Naši studenti aktivno sudjeluju u projektima koji se provode na Fakultetu, pa tako i u ai.Shuttle projektu. Sudjelovanje studenata je ključni element projekta koji ima za cilj prenošenje najnovijih znanstvenih spoznaja iz područja dubokog učenja studentima koji će to moći iskoristiti u budućnosti. Za povećanje vidljivosti Fakulteta i studenata na projektu planirane su objave na znanstvenim konferencijama i časopisima na kojima će sudjelovati studenti u ulozi autora.

Na kojim još projektima radite? Možete istaknuti i pobliže objasniti one vezane za umjetnu inteligenciju.

Svi moji projekti su vezani za umjetnu inteligenciju, i prema njihovoj primjeni mogu se svrstati u dva pravca.

Već ranije spomenuti novi projekt razvoja autonomnog vozila, koji uključuje suradnju s kolegama znanstvenicima, studentima i vanjskim suradnicima. Uz primarni cilj razvoja autonomnog vozila kojim bi upravljala umjetna inteligencija, nastojimo naše Sveučilište i grad Pulu pozicionirati na karti tehnoloških središta kroz staranje novih spoznaja iz područja dubokog učenja. Umjetna inteligencija sve više ulazi u svakodnevne živote ljudi, te mi želimo našim studentima, kasnije i sugrađanima omogućiti blagodati koje ona donosi. Trenutno pripremamo istraživanje detekcije statičnih prometnih elemenata za prezentaciju na međunarodnoj konferenciji za autonomna vozila u Abu Dabiju koja će se održati u srpnju ove godine. Kvalitetu i korisnost projekta prepoznao je i Google koji se uključio u projekt kroz početno financiranje i pomoć svojih stručnjaka.

Impresivno. A drugi pravac?

Drugi pravac je istraživanje vezano za primjenu umjetne inteligencije u kreditnim institucijama, gdje se podaci koje ti poslovni subjekti pohranjuju u bazama podataka iskorištavaju za automatizaciju poslovanja. Fokus dosadašnjeg istraživanja je bio procjena kreditnog rizika i odobravanje kredita koristeći umjetnu inteligenciju. 

Aktivno radite i na FIBULab-u. O čemu se točno radi?

FIPULab je centralno mjesto Fakulteta za ostvarivanje svih znanstvenih ideja i projekata, te mjesto suradnje nastavnika, studenata i vanjskih suradnika. Osnovan je od strane Fakulteta da potakne znanstveno istraživači rad te poveže sve zainteresirane kroz projektne suradnje.