IT & Tech

unatoč pandemiji it sektor snažno raste

Ivan Burazin: Jedina stvar koja nas dijeli od stvaranja novih “Infobipova” je naš mentalitet

Ivan Burazin, član uprave Infobipa zadužen za razvoj developerskih iskustava: Unatoč pandemiji plaće u domaćem sektoru već dvije godine rastu po stopi od dvadeset posto. Developeri su postali najtraženije zanimanje na svijetu. Primjerice, kanadske kompanije svim svojim radnicima isplaćuju kanadske plaće bez obzira iz koje zemlje dolazili. Postavlja se pitanje je li nam ovakav obrazovni sustav uopće potreban jer sve potrebno znanje za developerski posao nalazi se na internetu


 
8 min
Dražen Majić Sara Schmidt
Ivan Burazin - član uprave Infobipa

Ivan Burazin, član uprave Infobipa zadužen za razvoj developerskih iskustava: Unatoč pandemiji plaće u domaćem sektoru već dvije godine rastu po stopi od dvadeset posto. Developeri su postali najtraženije zanimanje na svijetu. Primjerice, kanadske kompanije svim svojim radnicima isplaćuju kanadske plaće bez obzira iz koje zemlje dolazili. Postavlja se pitanje je li nam ovakav obrazovni sustav uopće potreban jer sve potrebno znanje za developerski posao nalazi se na internetu

Nakon 2020. ispratili smo i pandemijsku 2021. godinu. Kako vas se dojmila iz perspektive poduzetnika u IT&Tech industriji?

Za IT industriju godina je bila vrlo dobra. Mislim da je tech industrija nekako svijet za sebe po pitanju razvoja te je, za razliku od ostatka industrije, usred pandemije praktički procvala. I dok u ostalim industrijama slušamo o padovima prihoda i brojnim otkazima, IT-ju ne samo da dobro ide dobro nego čak i raste. Znamo da su u Hrvatskoj plaće u IT sektoru u 2021. narasle za više od 20 posto u odnosu na 2020. Toliko su otprilike rasle i godinu ranije.

Koje su stvarne posljedice pandemije?

Činjenica je da je pandemija poslužila kao katalizator digitalizacije. Znam nekoliko starijih osoba koje nikada nisu naručivale s Glovom, a sada to redovito rade. Nadalje, stariji ljudi u našoj okolini sad često koriste Uber koji plaćaju karticama, što im je donedavno bilo nepojmljivo. To bi se dogodilo i da pandemije nije bilo, ali definitivno ne ovakvom brzinom.

Zadnje dvije godine bile su dobre za tržište developera i njihove prihode. Rad od kuće potpuno je promijenio naše poslovne svjetove, ali i široko otvorio vrata stranim tvrtkama. Kako će se to odraziti na naše tržište?

Strane kompanije danas imaju veći izbor zapošljavanja nekoga tko kvalitetno odrađuje posao, ali da nije nužno u njihovoj vremenskoj zoni. Primjerice, kanadska kompanija Shopify, bez obzira radi li se o kanadskim, hrvatskim ili zaposlenicima iz bilo koje druge zemlje, svima isplaćuje kanadske plaće. Njihov su primjer brzo popratile brojne druge kompanije kojima prioritet nije uštedjeti na jeftinoj radnoj snazi već pronaći top talente bez obzira gdje se oni nalazili u svijetu.

Je li razlog tako visokim plaćama developera činjenica da ih još uvijek ima malo? Imamo li u Hrvatskoj dovoljno programera?

Ni blizu. Štoviše, nedostaju svugdje na svijetu. Nije pogrešno reći da trenutno govorimo o najtraženijem zanimanju na svijetu. Možemo očekivati da će potražnja za developerima do daljnjeg samo rasti jer apsolutno ovisimo o računalima, internetu i svemu onome što on obuhvaća.

Je li naš obrazovni sustav spreman za to?

Postavlja se pitanje je li obrazovni sustav uopće potreban za to? Naime, uz ono što danas zahvaljujući internetu imamo na raspolaganju, sve što je mladim ljudima potrebno jest inspiracija i volja. Štoviše, većina developera koje poznajem svoje znanje i strast prema tom poslu nisu stekli zahvaljujući obrazovanju jer im obrazovanje nije bilo potrebno. Kod je nešto što, ako je dovoljno motiviran i voljan, može naučiti svatko. Dok smo mi nekad kupovali knjige o, na primjer, programskom jeziku PHP ili ASP, klince danas od svog tog znanja dijeli jedan klik na internetu. Elon Musk je svoju prvu video igru stvorio s 12 godina, a trenutni svjetski rekord za najmlađeg programera drži šestogodišnji dječak. Programiranje je na neki način jednostavno - čim naučiš pisati, možeš početi programirati.

Treba nam još Infobipovaca, Rimaca i Photomatha

Što pojedine hrvatske regije mogu napraviti kako bi pojačale prisustvo IT tech sektora na svom području? Kako motivirati IT kompanije da dođu kod nas?

Puno je važnije da se ovdje stvore kvalitetne kompanije. Sigurno se sjećate velike vijesti o tome kako Amazon dolazi u Zagreb i da će naveliko zapošljavati. To je pozitivna vijest, no mislim da to nije ono što Hrvatskoj primarno treba da se razvije u pravom smjeru. Smatram da trebamo stvoriti još nekoliko Infobipa, Rimaca, Photomatha i slično. Tu je vrijednost. Ono što mi možemo učiniti je da potaknemo ljude, da ih inspiriramo, odnosno uvjerimo da u moru pokušaja i oni mogu podići jedan Infobip, jednog “jednoroga”. Kod nas je glavni problem što nam mentalitet nameće da mi to ovdje ne možemo, a to dokazuje i činjenica da ogroman broj ljudi ima potrebu nešto stvoriti negdje izvan Hrvatske. Infobip je uspio iz jednog malog Vodnjana, što je i meni još uvijek potpuno nepojmljivo, ali Infobip je oku vidljiv dokaz da dobra ideja, rad, a onda i uspjeh ne biraju lokaciju.

Osim inspiracije, postoje li porezne olakšice, inkubatori, jeftiniji poslovni prostori ili nešto drugo što bi možda nekim sljedećim “infobipovcima” olakšalo put prema uspjehu odnosno spriječilo ih da isti potraže u nekoj drugoj državi?

Sve je to potrebno i velik dio toga već postoji. Naprimjer, Splitsko-dalmatinska županija već ima svoju Inicijativu koja između ostalog održava edukacije, natjecanja i inkubator. Diljem Hrvatske se održavaju brojna natjecanja za startup kompanije, u te svrhe rezervirane su stotine tisuća kuna, ali ono što kod nas stvarno nedostaje jest ozbiljan kapital, ozbiljno znanje i netko tko će vas “pogurati” u pravom smjeru. Ono čega se sjećam iz vlastitih početaka je osjećaj izgubljenosti; osjećaj kad imaš volju i strast, ali nemaš pojma kako doći do nečega. U San Franciscu možeš na svakom koraku zapeti za nekog tko je, recimo, napravio LinkedIn. Uz pomoć interneta danas svatko ima šansu postati netko poput Elona Muska ili Marka Zuckerberga. Ne kažem da je lako, ali nije nemoguće. Posao onih koji su uspjeli je da tim ljudima pruže ruku i kaže: “Hej, moguće je. Nemam pojma kako ćeš, ali možeš.”

Uspješan nastavak event biznisa usprkos pandemiji

Pandemija je inicijalno žestoko pogodila organizaciju IT konferencija i skupova. Kako je u pandemiji izgledao taj ključni dio vašeg poslovnog života?

Prošla je godina Shift zamalo dovela do propasti, ali smo se uspješno adaptirali na digitalne evente. Iako nam je prihod bio manji za oko 20 do 30 posto u odnosu na godinu prije, profit je bio veći. Drugim riječima, mi smo u 2020. ostvarili i veću zaradu unatoč tome što je prijelaz u svijet organizacije digitalnih događanja bio više nego izazovan. U ovom biznisu ključno je što ljudi žele doći, sjesti, družiti se, a onda, usput, poslušati nečiju prezentaciju. Sada odjednom ljude morate privući isključivo temeljem vlastite prezentacije i zanimljivog sadržaja koji će ih uvjeriti da digitalna konferencija može biti jednako zabavna kao i ona uživo. Većina kompanija u ovom aspektu nije uspjela ostvariti svoje planove. S druge strane, sve je postalo nekako jeftinije jer nema troškova pića, hrane ili prijevoza.

S time na umu, što očekujete od 2022. kad je riječ o Infobip Shiftu, ali i generalno za konferencijski biznis?

Sljedeći Infobip Shift održava se 19. i 20. rujna u Zadru gdje računamo na oko pet tisuća posjetitelja. Znači - očekujemo rast. Gotovo sam posve siguran da možemo računati na uspješan nastavak event biznisa i to upravo zato što imamo stroga, ali jasna pravila. Prošle smo godine uspjeli organizirati konferenciju uživo s tri tisuće posjetitelja, i to bez maski, zato što smo imali stroga pravila koja su nam to omogućila. Na ulazu na prošlo izdanje Infobip Shift konferencije imali smo veći red za testiranje nego za kotizaciju. Ljudi su se uredno testirali i nismo imali niti jedan slučaj koronavirusa. Nedavno smo bili sponzori na Slushu u Helsinkiju gdje je bilo 8.000 posjetitelja i gdje smo se susreli s nekim potpuno drugačijim pravilima pa su ljudi morali nositi maske. U Lisabonu sam prisustvovao konferenciji na kojoj je bilo 42 000 posjetitelja i ponovno su se svi pridržavali pravila. Drugim riječima, čim imate pravila, sve je potpuno izvedivo.

Najavili se organizaciju konferencija izvan Hrvatske. Možete li nam otkriti nešto o tome?

Širenje na tržište Sjedinjenih Američkih Država planirali smo za 2022. Međutim, situacija nas je prisilila da to ipak odgodimo za narednu godinu. U međuvremenu, odrađivat ćemo velik broj manjih “meetupova”, s 10 do 50 ljudi, kroz barem 30 gradova SAD-a, i direktno komunicirati sa svjetski poznatim govornicima, globalnim sponzorima i brojnim developerima. Održavat ćemo kratka predavanja uz vrhunsko gostoprimstvo u nadi da će ih “Infobip Shift turneja” potaknuti da oni požele biti dio te naše priče.

Osim Shifta, u Infobipu ste zaduženi i za Startup Tribe. Koliko startupova trenutno imate i kakve su im šanse za uspjeh ?

- U našem Startup Tribe programu trenutno imamo oko 200 startupova od kojih je dobar dio njih s ovih naših prostora, iako se radi o globalnoj inicijativi. Uvjet za ulazak u Tribe je njihov vlastiti proizvod koji nam potvrđuje da imaju potencijal za veliki rast i napredak. Za većinu takvih startupa najteži je izazov nakon prve faze investicije zaraditi drugu. Naime, većina ljudi rado investira u mali startup ako im se on čini zanimljivim te ako pokazuje potencijal.

I dok velike kompanije ne moraju brinuti o tome hoće li novca za daljnje poslovanje biti ili neće, one manje kompanije, kod kojih je isplativost još uvijek upitna, uglavnom ovise o tome hoće li tu prvu investiciju uspjeti iskoristiti dovoljno dobro da im investitor omogući daljnje prihode novca. Upravo je tu razlika između startupa s potencijalom i onih koji su uspjeli

Ivan Burazin

Sve su popularniji izazovi virtualnog svijeta

Dotaknimo se jedne od aktualnijih tema tech svijeta, a to je Web 3.0. Kako će se te razne nove platforme odraziti na poslovni i društveni svijet u 2022. godini?

Riječ je o trećoj generaciji interneta izrađenog na konceptu rubnog računarstva, koji koristi platforme izgrađene na blockchainu, kriptovalutama i NFT-jevima kao i drugim tehnologijama. Po meni, trenutni glavni problem kriptovaluta je taj da se većina ljudi istima još uvijek bavi isključivo radi nekog brzog vlastitog dobitka koji često nije dugoročan i, iako cijeli koncept Weba3 definitivno ima utopijsku narav i super ideje, motivacija je još uvijek upitna.

Vezano za to, kako, primjerice, objasniti aktualni fenomen ulaganja u parcele unutar igre The Sandbox. Zašto ljudi kupuju “piksele”? Kako će ih monetizirati?

Ako ste ikad igrali igricu World of Warcraft, onda znate da je velik broj igrača zlato iz igrice prodavao za stvarne novce izvan nje. To znam iz prve ruke jer je mom bratu u 7. razredu osnovne škole upravo to bio prvi izvor prihoda što je bilo super jer je većina djece u tom trenutku sanjala o tome da zarađuju pošten džeparac igrajući igrice. Ukratko, ono što se danas reklamira kao Metaverse, postoji već godinama osim što se do današnjega dana ta ideja produbila do te mjere da ljudi rado investiraju novac u dizajnersku odjeću za svoje avatare, a kompanija poput Nikea kupuje virtualnu trgovinu cipelama koja proizvodi NFT-eve. Uzevši sve to u obzir, Web3 bi mogao zaživjeti nastave li ljudi ulagati u njega ovim tempom, a kako stvari stoje sad, nije isključeno da ćemo u jednom trenutku svi mi, milom ili silom, postati dijelom tog nekog novog svijeta. Hoće li to biti dobro ili loše? Ne znam.


Nastavite čitati

Svijet
 

Sjajni Borna Ćorić pobijedio Rafaela Nadala!

"Ovo je za mene bilo jako posebno. Bio sam izvan terena zadnje dvije godine i nisam igrao na velikoj pozornici. Iskreno sam se veselio ovakvom meču kakav nisam igrao zadnje dvije godine. Sada kada sam pobijedio, čini mi se pomalo ludo", rekao je Ćorić nakon meča koji je trajao gotovo tri sata

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.