Novi poslovni direktor Infobipa Ivan Ostojić: Istra ima sve potrebne elemente da bude znatno razvijenija

Ivan Ostojić novi je član uprave Infobipa. Kao glavni poslovni direktor zadužen je za strateško osmišljavanje novih poslovnih modela i proizvoda. Rodom iz Valjeva, nakon osnovnih studija iz molekularne biologije u Beogradu, te potom doktorata iz prirodnih znanosti i studija managementa tehnologija na švicarskom ETH-u, Ostojić je ostvario iznimnu poslovnu karijeru u najpoznatijoj svjetskoj konzultantskoj tvrtki McKinsey, gdje je postao jedan od suvlasnika.

S njim smo u Vodnjanu razgovarali o razlozima dolaska u Infobip, o ljubavi prema Istri, o važnosti kvalitetnog obrazovanja za budućnost neke regije te o koracima koje bi istarski čelnici morali poduzeti u nastojanjima da stvore okruženje koje će istarsko gospodarstvo učiniti konkurentnim na međunarodnom nivou.

Rodom ste iz Valjeva u Srbiji. Nakon završetka škole upisali ste studij u Beogradu. Kako ste se odlučili doktorirati u Švicarskoj i tamo upisati još jedan studij?

Valjevo je dosta dobar grad koji ima tradicionalno jaku gimnaziju koja mi je bila velika odskočna daska jer su me njezini profesori usmjerili k pravim vrijednostima i fokusirali na prave stvari, a to su znanost i umjetnost. Nakon gimnazije studirao sam prirodne znanosti u Beogradu te sam potom upisao doktorat u Švicarskoj. 

Paralelno s doktoratom iz prirodnih znanosti, završio sam i Menadžment tehnologije i ekonomije na ETH-u u Zurichu gdje je i sam Einstein predavao. Ostao sam s obitelji u Zurichu, vodio sam svoju privatnu kompaniju, a zatim sam ušao u najutjecajniju konzultantsku kuću na svijetu – McKinsey gdje sam vrlo brzo došao do partnera, na izvjestan način kao suvlasnik.

Savjetovali smo najveće svjetske kompanije, a vrlo brzo sam osnovao McKinsey Technology Council gdje sam se fokusirao na tehnologije koje će promijeniti svijet. Vodio sam sektor za inovacije, ali također i sektor za građenje novih biznisa.

Kroz posao sam se upoznao s vlasnicima Infobipa i odmah zaljubio u njihovu priču a mislim da sam se i ja njima svidio. Istru volim od ranije, pa smo, na moje veliko zadovoljstvo, dogovorili suradnju.

Koja je vaša uloga u Infobipu? Za što ste točno zaduženi?

Ja sam chief business officer, u upravi sam i vodim tri najveće stvari u svojoj domeni – postavljanje pravca i strategije Infobipa kao kompanije s kojom gledamo u kojem smjeru idemo u budućnost, da gradimo nove biznis modele ili nove prodajne modele za proizvode koji će predstavljati budućnost Infobipa i da ono što izgradimo – skaliramo na cijelu organizaciju – na njezin marketing, partnerstva i tako dalje.

Infobip ima veliku viziju i ja sam tu da je svojim iskustvom podržim. Mi smo globalna kompanija, prepoznati smo kao lider u Cloud komunikacijama i imamo najbolju tehnološku platformu zahvaljujući našim inženjerima koji su je godinama gradili. Kada jednom imate platformu poput naše, ona je odlična osnova za lansiranje novih proizvoda. Za nas su proizvodi razni kanali komunikacije, poput video ili glasovne komunikacije, različite poruke poput SMS-a, Viber-a, WhatsApp-a, kao i različita softverska rešenja koja omogućavaju sigurnu koordinaciju tih komunikacijskih kanala. 

Vratimo se još malo školovanju u Valjevu. Što je u toj gimnaziji bilo toliko posebno?

Sjećam se toga jako dobro. Bilo je to poprilično šizofreno vrijeme, politički sistem se totalno urušavao pogođen nacionalizmom i kriminalom, a ta je gimnazija nekako bila svijet van svega toga. Entuzijazam naših profesora bio je takav da smo i nakon škole ostajali u laboratoriju ili u diskusijama o književnosti. Gimnazija u Valjevu mi je otvorila horizonte koje su u to vrijeme na Balkanu bili poremećeni. Dobro pitanje, kao što vidite, postao sam pomalo i emotivan dok pričam o svom školovanju u Valjevu. Vrlo je važno za neko društvo da se mladi ljudi usmjere na pravi put.

Dakle, kod vas se već tu inicirao taj jedan drugačiji način razmišljanja i rješavanja problema? Možete li vidjeti taj utjecaj u nekim svojim današnjim pogledima i načinu razmišljanja?

Moji profesori bili su posebno posvećeni našem razvoju, učili su nas da je dobro diskutirati. I to što su oni nama prenijeli, ulagali su u nas, radili su s  talentiranim učenicima matematiku. Ja sam bio jak iz kemije i biologije. Otvorili su nam laboratorij. I to je bila rijetkost, ne samo u Srbiji, nego i u Europi. Baš tu pored Valjeva ima jedan centar Petnica za talentirane učenike i mi smo tamo išli preko ljeta, dok su drugi išli na praznike. Otvorio nam se jedan novi svijet u trenutku kada se društvo urušavalo. To nas je nagnalo da razmišljamo ispred svakodnevne realnosti.

Posjetite li kada tu Petnicu?

Sad nisam bio skoro, ali već neko vrijeme razmišljam kako ih mogu podržati. Planiram ih povezati sa start-upom STEMI-jem, koji je član Infobip start up zajednice, koji mlade podučavaju novim tehnologijama u poduzetništvu. Volio bi sponzorirati njihove programe u Valjevu.

Osim u Zurichu, u budućnosti ćete boraviti i u Funtani. Kako to da ste baš Funtanu odabrali za život u Istri?

Istru sam izabrao namjerno, a Funtana nam je svojom lokacijom bila najbolja. Primarni dom nam je u Zurichu a za Istru sam se odlučio poslije višegodišnjeg življenja na raznim mjestima u Europi, a nakon što sam sam sebe upitao “Gdje sam ja to osjećao najugodnije?” i na pamet su mi došla dva mjesta – Sardinija, zato što oni imaju predivne plaže, te Istra. Konačna odluka pala je na Istru jer se ovdje predivno osjećamo i ja i moja obitelj, svi razumijemo jezik i generalno uspoređena s ostalim mjestima u Europi, ovo je, po meni, jedna od najboljih lokacija. Ovakav miks zelenila, prirode, grada i tradicije teško je danas naći. 

Još malo o obrazovanju. Kakvo bi, po vama, trebao izgledati današnji obrazovni sustav, primjerice u Istri? Kako pripremiti mlade da nakon školovanja budu relevantni na tržištu? Koji su vaši savjeti?

Ja volim manje sredine kao što su Pula ili Valjevo jer je dosta naših ljudi tu samoniklo, napravili su puno toga iz ničega. Tako je i Infobip. I ta sredina te inspirira da napraviš nešto više. Kako bi to postala sistemska stvar, a ne samo djelo pojedinih, mislim da u obrazovanju prvenstveno moramo promovirati zdravo poduzetništvo u kojem se stvaraju nove stvari i dodatne vrijednosti, a ne da se fokusiramo na preraspodjelu dobara.

Ja vjerujem u mješavinu jake baze u prirodnim naukama ili tehnologiji koja se nadograđuje biznisom ili poduzetništvom. Nije bitno koje ti je obrazovanje, je li to FER, biologija, kemija, bit je u tome da ga nadograđuješ vještinama, posebno znanjima o menadžmentu. Uz razvoj poduzetničkog duha, treba ulagati i u osnovna znanja te integrirati fundamentalne znanosti u obrazovanje jer uz njih sve proizlazi, a onda paralelno s tim graditi simbiozu akademskog i primijenjenog znanja. Ako bismo se fokusirali na te stvari, to bi već bilo sasvim dovoljno.

Brojni uspješni ljudi danas kažu da visoko obrazovanje nije presudno za uspjeh. Primjerice, developeri tvrde da se gotovo sve može naučiti preko interneta.

Slažem se s time po pitanju usvajanja činjenica i znanja, no duh, način razmišljanja i logiku čovjek formira kroz obrazovanje. Primjerice, primijetio sam neke razlike između švicarskog i srpskog obrazovanja. Ja sam studirao na ETH-u, praktički najboljem sveučilištu i tehnološkom institutu u kontinentalnoj Europi i tamo se na ispit moglo dolaziti s knjigom jer profesori od nas nisu tražili reprodukciju odgovora koje smo naučili na pamet, već su od nas tražili brzu sintezu primijenjenog znanja na nečemu novome. A, imali smo puno gostujućih profesora, dodatne programe, praksu… Čak smo dobivali novčane stimulacije za pokretanje vlastitih projekata ili biznisa. U Beogradu se, pak, većina učenja bazirala isključivo na reprodukciju znanja.

Završili ste molekularnu biologiju. Jeste li u nekom trenutku osjetili buđenje poduzetničkog duha u sebi pa je tako došla želja za upisom menadžmenta?

Ja sam oduvijek bio zaljubljen u tehnologiju, a težio sam tomu da otkrijem koje su to tehnologije koje će promijeniti svijet. Molekularna biologija sigurno je jedna od tih znanosti - brže razvijamo lijekove, kompletna farmacija se jako brzo razvija. Za vrijeme pisanja doktorata shvatio sam da ne vidim sebe kao znanstvenika koji dane provodi u laboratoriju i onda mjesecima čeka da mu dođu rezultati. Kod mene su se prirodne znanosti i tehnologija uvijek isprepletale. Zato i jesam, paralelno s doktoratom iz molekularne biologije, studirao menadžment u tehnologiji.

Ponavljam, spona između snažne osnove u tehnologiji i znanosti i onih koji se bave poduzetništvom i stvaraju inovativne proizvode koji poboljšavaju život ljudima – to je po meni zdrava ekonomija.

Uostalom, Infobip je odličan primjer tog spoja tehnologije i biznisa. Jedna snažna osnova u tehnologiji je prerasla u izvrsnu platformu od koje je nastao veliki biznis. A biznis je nastao jer je Infobip demokratizirao načine kako kompanije koriste komunikacijske kanale. 

Važite za jednog od značajnijih stručnjaka za primjenu kvantnog računarstva u budućim tehnologijama i biznisima. Zašto se u kvantnim računalima krije toliki potencijal i kakve će promjene donijeti njihov razvoj?

U biznisu, ako želite izvući najveću vrijednost, uvijek morate biti ispred vala inovacija. Ako zakasnite s ulaskom, pokupit ćete samo mrvice jer je netko došao prije vas. Ja sam u McKinseyu radio upravo na tehnologijama koje će u narednih 5-10 godina imati značajan utjecaj na sve nas. Kvantno računarstvo u teoriji postoji desetljećima, ali u posljednjih pet dogodilo se nekoliko proboja u inženjerstvu pa se rađaju ove kompanije bazirane isključivo na tome kvantnoj znanosti.

Smatram da je potrebno još pet do deset godina za stvaranje kvantnog računala koji će sigurno promijeniti svijet, ali tehnološki je vidljivo da idemo u tom pravcu. Ja sam se u McKinseyu vrlo brzo uključio u sve te procese, jer, opet, kako sam spomenuo ranije, isprepliću mi se prirodne znanosti i tehnologija, na moje veliko zadovoljstvo.

Kvantno računalo napravit će takvu revoluciju u tehnologiji da će, najmoćnije računalo koje poznajemo danas, neki superkompjuter, u usporedbi s njim izgledati kako džepni kalkulator. Kvantno računalo ne samo da je brže i jače, nego i rješava probleme koje konvencionalni kompjuteri ne mogu rješavati.

Evo na primjer, u kemiji to može biti simulacija nekakvih kemijskih procesa ili u logistici optimizacija kompleksnih sistema ili u financijama. Današnja računala rade prema sistemu aproksimacije jer koriste konvencionalnu matematiku pa stoga ne mogu brzo pronaći pravi minimum ili optimum određenog sistema. Pošto konvencionalna računala koriste kvantne jednadžbe, koje su puno efikasnije u rješavanju problema, s njima se lakše može naći optimum.

Kako se kvantno računarstvo može iskoristi u kemiji ili matematici?

Na brojne odlične stvari. Evo dat ću vam jedan primjer konkretno na kemiji. Danas kemičari više-manje testiraju brojne molekularne strukture koje bi nam pomogle na nekakvom problemu na kojemu radimo. U većina tih struktura pronalazi se slučajno, to vam je onaj princip empirijske greške ili pogotka. Ako imate sreće, uspjet ćete nešto pronaći i to optimizirati dalje, a kvantna računala kompjuterski mogu simulirati sve moguće situacije koje će nas odvesti k pravoj optimalnoj strukturi koju tražimo.

Recimo, to bi bila super stvar za jedan od trenutno najvećih problema u svijetu – globalno zatopljenje.

Primjerice, jedna od solucija za rješavanje problema globalnog zatopljenja bilo bi uzimanje ugljikovog dioksida iz zraka i pretvaranje u nešto korisno, a za to su nam potrebni enzimi. Taj proces trenutno nije efikasan jer mi još uvijek ne znamo koji bi nam enzim u njemu bio potreban. Brojni znanstvenici ga pokušavaju otkriti, ali previše je rekombinacija i pronaći ćemo ga jedino ako budemo imali sreće.

No, kvantna računala će uskoro moći simulirati sve moguće kemijske strukture tih enzima i tako nam otkriti onaj najefikasniji.

Dakle, kvantna računala imaju ogroman potencijal jer mogu riješiti brojne velike probleme poput, eto, globalnog zatopljenja.

Koje su najvažnije kompanije koje se bave kvantum računarstvom? I da li bavljenje njim donosi određenu geopolitičku stratešku prednost pred drugima?

Trenutno se najviše radi na izradi hardvera koji bi uopće mogao pokrenuti takvo računalo. Kompanije koje rade na njegovoj izradi su IBM, Google, Microsoft i Amazon. Njihov je biznis model vrlo jasan – oni bi svoje kvantno računalo postavili u cloud i ponudili ga cijelom svijetu. Ali pored toga, ono što je zanimljivo, a događa se u cijelom svijetu, je demokratizacija tehnologije zahvaljujući kapitalu postoji čitav niz malih kompanija koje su vrlo napredne u razvijanju kvantnih računala. Svi oni pokušavaju postati novi Google ili Microsoft. Jedna od takvih je PsiQuantum koja se nalazi u Kaliforniji.

Naravno, postoji i ta geografska kompeticija, koja je neizbježna. Zna se da su Kinezi zainteresirani za kvantno računarstvo i da nešto rade, ali se to više drži pod velom tajne. Priča se i da u Rusiji postoje određena istraživanja oko kvantnog računala. Na Zapadu je sve to javno i prepušteno privatnom sektoru.

Može li se reći da je Zapad ipak razvijeniji od Istoka, po pitanju ovih visokih tehnologija? 

Prema poznatim podacima je, ali postoji još jedna stvar, a to je sigurnost osobnog bogatstva. Ako radite na nekom sustavu za svoju zemlju, ona će vam sutra omogućiti da kapitalizirate svoju investiciju i osigurate kapital. Niti jedna nova vlada koja dođe, ne može ga opovrgnuti ili još važnije – prisvojiti.

Upravo to privlači talente da dolaze u te sustave i razvijaju se jer znaju da će se ta investicija isplatiti i njima i ljudima oko njih te da će moći dalje investirati i širiti svoje ideje.

Jedan od većih problema je taj što u zatvorenim sustavima nema osobne sigurnosti. U nekom trenutku vlada može doći i reći da oni preuzimaju tehnologiju.

To je jedan jako bitan aspekt na Zapadu, koji se često zanemaruje, a u suštini je jako bitan. Upravo je zbog toga velik priljev ljudi prema njemu, i to iz cijeloga svijeta. Svi žele osigurati svoj kapital i inovacije. 

Četiri ključne primjene kvantnih računala su simulacije, koje sam vam spomenuo na primjeru iz kemije, potom rješavanje optimizacijskih problema, kao što je spomenuto na primjeru iz logistike te kvantna umjetna inteligencija, kojoj nismo ni blizu i na koncu razbijanje šifri.

Primjenjujete li kvantnu znanost i na poslovne procese i u Infobipu?

Ovdje razmatramo brojne inovacije jer kroz inovacije želimo biti ispred svoga vremena ali trenutno naša tehnologija nije vezana za kvantnu. Međutim, pažljivo pratimo sve događaje vezane za pitanja cyber sigurnosti, prije svega zbog zaštite naših korisnika.

Rekli ste da potencijali kvantnog računarstva i visokih tehnologija zavisi i od uređenja države. Što napraviti u Istri? Imamo “jednoroga” Infobip. Mogi li takve tvrtke biti pokretači razvoja cijele regionalne industrije? Koji su ključni savjeti za donositelje velikih odluka, za političare?

Prva stvar, u Istri postoje brojni važni fundamenti za stvaranje uspješne privrede. Prvenstveno, ovo je tolerantna, multikulturna sredina, priroda je s morem i zelenilom, jedinstvena, a ljudi su poduzetni. Dakle, u Istri postoje osnove na temelju koji se ona može puno više razviti. Ali to zavisi i od nivoa ambicije. Pravo pitanje po meni je kako Istra može postati europska Kalifornija?

Infobip može biti mamac za priljev većeg broja visoko obrazovanog stanovništva, ali sam, nije dovoljan. Da bi se dalje razvijalo, potrebno je, po meni, poraditi na sljedeće tri ključne stvari – prilagodbi poreznog sustava ljudima koji stvaraju dodatne vrijednosti putem svojih inovacija, obrazovanju lokalnih talenata kojima treba omogućiti obrazovanje umjereno prema budućnosti, kao što su, primjerice, kvantna računala, virtualni svijet i umjetna inteligencija, te simbioza između industrije koja inovira, kao što to radi Infobip i društva koji izgrađuje programe koji stimuliraju poduzetništvo.

To bi bila moja tri savjeta ljudima koji donose odluke o budućnosti Istre.

Nova stvar je svakako i fenomen Metaverzum. Hoćemo li uskoro voditi paralelni život u digitalnom i stvarnom svijetu? Kako gledate na razvoj Metaverzuma?

Mi dosta ozbiljno razmišljamo o tome jer to je trenutno najveći fenomen. Ja to vidim na dva načina – kao kanal za zabavu, kao što su ranije ljudi koristi Play Station za igranje igrica, sada će igrati u Metaverzumu. Mislim da će on više, u tom smislu, biti komplement realnom životu. Drugi način je njegov prelazak u nadogradnju komercijalne funkcije, primjerice, želimo isprobati određenu odjeću i umjesto da to učinimo fizički u trgovini ili kupimo “na slijepo” online, isprobamo ga u Metaverzumu gdje odjednom možemo isprobati deset modela. Tako da, po meni, to će biti isključivo jedan dodatak realnom životu i neće ga zamijeniti. Ja se nadam da će biti tako jer smatram da se još uvijek cijeni vrijednost zbiljske interakcije između ljudi.

O Metaverzumu

Može li s Metaverzumom nešto poći krivo? Primjerice, hakerski napad na programe koji bi poremetio cijeli sustav?

Kao i kod svake tehnologije, i ovdje postoji jako puno opasnosti. Prva je opasnost je ta što se u Metaverzumu prikuplja velik broj podataka, ne samo naših fizičkih nego i bioničkih, odnosno naše, primjerice, reakcije na određene slike. Na taj način netko može saznati gotovo sve o nama.

Druga su opasnost krađe identiteta prilikom nekih transakcija, koje su već zabilježene u Metaverzum. Isto tako, netko nam može fizički naštetiti dok je u Metaverzumu jer može emitirati razne pokrete koji nas mogu ozlijediti.

Jedna ključna stavka za suzbijanje zloupotrebe programa visoke tehnologije je mjera. Sve dok imamo pravu mjeru dok se njima koristimo, opasnosti da nam se nešto dogodi su male.