Pulski rotor zasvijetlit će ljubičastom bojom u povodu Međunarodnog dana epilepsije
Tim se činom želi se ukazati na značaj uklanjanja stigmatizacije i diskriminacije osoba s epilepsijom
Ovakav pristup modernom istraživanju i ranoj dijagnostici bolesti mogao bi spasiti brojne živote. Lorencin je optimističan te planira dijagnostiku karcinoma mokraćnog mjehura proširiti i na dijagnostiku drugih dijelova ljudskog tijela
Ovakav pristup modernom istraživanju i ranoj dijagnostici bolesti mogao bi spasiti brojne živote. Lorencin je optimističan te planira dijagnostiku karcinoma mokraćnog mjehura proširiti i na dijagnostiku drugih dijelova ljudskog tijela
Ivan Lorencin mladi je medulinski znanstvenik koji je nedavno doktorirao na Tehničkom fakultetu u Rijeci na području primjene umjetne inteligencije u medicini, točnije dijagnostici karcinoma mjehura. Naime, svoju doktorsku disertaciju pod naslovom "An Intelligent System for Urinary Bladder Cancer Diagnostics", pod mentorstvom Zlatana Cara, uvaženog profesora s Tehničkog fakulteta, napisao je na engleskom jeziku, a ona je, kako veli, “plod dugogodišnjeg istraživanja u suradnji s klinikom za urologiju KBC-a Rijeka”.
Lorencin je trenutno zaposlen na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci na Zavodu za automatiku i elektroniku, gdje se bavi istraživanjima na području primjene umjetne inteligencije u medicini, energetskim sustavima i robotici. Kao istraživač sudjeluje na više europskih i nacionalnih znanstvenih projekata.
Uz znanstveni rad, bavi se i popularizacijom znanosti u vidu organizacije popularnih znanstvenih događanja te filozofijom znanosti.
Spojio umjetnu inteligenciju i medicinu
Lorencin nam je pobliže objasnio projekt na kojemu radi dugi niz godina, a koji je odlučio pokrenuti upravo zato da bi se karcinome detektiralo u njihovom početnom stadiju, što bi znatno olakšalo daljnje liječenje, ali i povećavalo mogućnost ozdravljenja.
- Zbog toga smo odlučili primijeniti algoritme umjetne inteligencije i tako je postotak neotkrivenih karcinoma pao ispod jedan posto, govori.
Algoritmi korišteni i u analizi oboljenja od Covida
- U suradnji sa Sveučilištem u Kragujevcu primijenili smo algoritme za predviđanje oboljenja od Covida-19, krajem 2020. godine, kada je bio najveći val koronavirusa, a korelacija predviđanja algoritama bila je bliska zaključcima liječnika, kazao nam je Lorencin.
Veliki znanstveni pothvat
Ovakav pristup modernom istraživanju i ranoj dijagnostici bolesti mogao bi spasiti brojne živote, a Lorencin je optimističan te planira dijagnostiku karcinoma mokraćnog mjehura proširiti i na druge dijelove ljudskog tijela.
- Ovo je veliki pothvat, ali potrebno je prikupiti još slika i napraviti svojevrsnu bazu podataka te dodatno trenirati algoritme. Na koncu, ovaj bi se princip rada mogao koristiti i za dijagnosticiranje karcinoma u drugim dijelovima tijela. Sljedeća faza je unificiranje sustava i njegovo pakiranje u sučelje koje će se moći koristiti u klinikama. Planiramo razviti i druge, dodatne algoritme koji će koristiti ostale dijagnostičke pretrage na osnovu kojih bi se povećala točnost dijagnostike, dakle usavršavanje kompletnog sustava, kazao nam je.
Ivan Lorencin autor je i koautor 35 znanstvenih radova u međunarodno recenziranim znanstvenim časopisima, od kojih je 8 objavljenih u Q1 kvartili, pri čemu je na tri rada prvi autor. Uz radove u časopisima, autor je i koautor 25 radova u zbornicima skupova i jednog poglavlja u knjizi te je recenzent za nekoliko CC i SCI indeksiranih časopisa.
Također, Lorencin nam je rekao kako mu je u planu i predviđanje širenja bolesti, odnosno metastaza, kako bi se mogla planirati sama operacija karcinoma, koja nerijetko zna biti riskantna za pacijenta.
Regresijski sustavi rade na principu numeričkih podataka (broj godina, kilaža...) i na temelju njihovih podataka dobiva se određena predodžba o potencijalnom ponovnom oboljenju ili širenju bolesti.
- S nekim podacima o pacijentima primjerice brojem godina, težini, visini i prijašnjem zdravstvenom stanju, moglo bi se izračunati postoji li mogućnost izlječenja jer ako je čovjek stariji pustiti ga da mu životni vijek prođe u manje boli, nego da se rade radikalni zahvati. Ovim bi se principom zapravo ustanovilo postoji li mogućnost za pozitivnim ishodom i na temelju toga bi se planiralo liječenje, govori.
Tim se činom želi se ukazati na značaj uklanjanja stigmatizacije i diskriminacije osoba s epilepsijom
U akciji koja, počevši od jučer, traje tri dana, bit će posađeno ukupno 10 tisuća sadnica hrasta i crnike, a u naknadnoj akciji još 3 tisuće sadnica * Ova akcija okupila je brojne građane i volontere, a dio je programa Šumoborci, koji organizira Savez izviđača Hrvatske, kojima je cilj obnoviti šumski ekosustav sadnjom autohtonih vrsta drveća – hrasta crnike i hrasta medunca
Upravni odjel za kulturu Grada Pule uskoro će objaviti poseban Javni poziv za financiranje trogodišnjih podrški institucionalnom i organizacijskom razvoju udruga sa područja Pule, za što su u proračunu Grada osigurana dodatna sredstva
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.