IT & Tech

Veliki uspjeh mladog istarskog znanstvenika

Medulinac Ivan Lorencin spaja umjetnu inteligenciju i medicinu kako bi pomogao u dijagnosticiranju i liječenju karcinoma

Ovakav pristup modernom istraživanju i ranoj dijagnostici bolesti mogao bi spasiti brojne živote. Lorencin je optimističan te planira dijagnostiku karcinoma mokraćnog mjehura proširiti i na dijagnostiku drugih dijelova ljudskog tijela


 
4 min
Matea Čelebija

Ovakav pristup modernom istraživanju i ranoj dijagnostici bolesti mogao bi spasiti brojne živote. Lorencin je optimističan te planira dijagnostiku karcinoma mokraćnog mjehura proširiti i na dijagnostiku drugih dijelova ljudskog tijela

Ivan Lorencin mladi je medulinski znanstvenik koji je nedavno doktorirao na Tehničkom fakultetu u Rijeci na području primjene umjetne inteligencije u medicini, točnije dijagnostici karcinoma mjehura. Naime, svoju doktorsku disertaciju pod naslovom "An Intelligent System for Urinary Bladder Cancer Diagnostics", pod mentorstvom Zlatana Cara, uvaženog profesora s Tehničkog fakulteta, napisao je na engleskom jeziku, a ona je, kako veli, “plod dugogodišnjeg istraživanja u suradnji s klinikom za urologiju KBC-a Rijeka”.

Lorencin je trenutno zaposlen na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci na Zavodu za automatiku i elektroniku, gdje se bavi istraživanjima na području primjene umjetne inteligencije u medicini, energetskim sustavima i robotici. Kao istraživač sudjeluje na više europskih i nacionalnih znanstvenih projekata.

Uz znanstveni rad, bavi se i popularizacijom znanosti u vidu organizacije popularnih znanstvenih događanja te filozofijom znanosti.

Spojio umjetnu inteligenciju i medicinu

Lorencin nam je pobliže objasnio projekt na kojemu radi dugi niz godina, a koji je odlučio pokrenuti upravo zato da bi se karcinome detektiralo u njihovom početnom stadiju, što bi znatno olakšalo daljnje liječenje, ali i povećavalo mogućnost ozdravljenja.

- Postoje algoritmi koji se zovu neuronske mreže i oni služe za prepoznavanje objekata na slici. To su algoritmi koje je potrebno naučiti nekom znanju i onda oni na osnovu tog znanja donose zaključke na nekim drugim pojavama. Primjerice, nauče kako raditi na određenim slikama karcinoma da bi ga mogli prepoznati na nekim drugim slikama, koje nisu bile uključene u skup slika na kojima su trenirali. Zbog toga je omogućeno da sustav sam prepozna ako i gdje se nalazi karcinom, govori nam Ivan te dodaje kako se kod urološke pretrage određeni gradusi karcinoma ne mogu otkriti pravovremeno, a u 25 posto slučajeva on ostane neotkriven.

- Zbog toga smo odlučili primijeniti algoritme umjetne inteligencije i tako je postotak neotkrivenih karcinoma pao ispod jedan posto, govori.

Algoritmi korišteni i u analizi oboljenja od Covida

- U suradnji sa Sveučilištem u Kragujevcu primijenili smo algoritme za predviđanje oboljenja od Covida-19, krajem 2020. godine, kada je bio najveći val koronavirusa, a korelacija predviđanja algoritama bila je bliska zaključcima liječnika, kazao nam je Lorencin.

Veliki znanstveni pothvat

Ovakav pristup modernom istraživanju i ranoj dijagnostici bolesti mogao bi spasiti brojne živote, a Lorencin je optimističan te planira dijagnostiku karcinoma mokraćnog mjehura proširiti i na druge dijelove ljudskog tijela.

- Ovo je veliki pothvat, ali potrebno je prikupiti još slika i napraviti svojevrsnu bazu podataka te dodatno trenirati algoritme. Na koncu, ovaj bi se princip rada mogao koristiti i za dijagnosticiranje karcinoma u drugim dijelovima tijela. Sljedeća faza je unificiranje sustava i njegovo pakiranje u sučelje koje će se moći koristiti u klinikama. Planiramo razviti i druge, dodatne algoritme koji će koristiti ostale dijagnostičke pretrage na osnovu kojih bi se povećala točnost dijagnostike, dakle usavršavanje kompletnog sustava, kazao nam je.

Ivan Lorencin autor je i koautor 35 znanstvenih radova u međunarodno recenziranim znanstvenim časopisima, od kojih je 8 objavljenih u Q1 kvartili, pri čemu je na tri rada prvi autor. Uz radove u časopisima, autor je i koautor 25 radova u zbornicima skupova i jednog poglavlja u knjizi te je recenzent za nekoliko CC i SCI indeksiranih časopisa.

Također, Lorencin nam je rekao kako mu je u planu i predviđanje širenja bolesti, odnosno metastaza, kako bi se mogla planirati sama operacija karcinoma, koja nerijetko zna biti riskantna za pacijenta.

Regresijski sustavi rade na principu numeričkih podataka (broj godina, kilaža...) i na temelju njihovih podataka dobiva se određena predodžba o potencijalnom ponovnom oboljenju ili širenju bolesti.

- S nekim podacima o pacijentima primjerice brojem godina, težini, visini i prijašnjem zdravstvenom stanju, moglo bi se izračunati postoji li mogućnost izlječenja jer ako je čovjek stariji pustiti ga da mu životni vijek prođe u manje boli, nego da se rade radikalni zahvati. Ovim bi se principom zapravo ustanovilo postoji li mogućnost za pozitivnim ishodom i na temelju toga bi se planiralo liječenje, govori.


FOTO: Privatni album

Nastavite čitati

Pula
 

U pulskoj katedrali orguljaški koncert kojim se slave tri rođendana

Ovim događajem slave se tri obljetnice: 25. rođendan projekta Organum Histriae, 125. rođendan skladatelja Francisa Poulenca i 220. rođendan Glazbene škole Karlovac * Najveće mehaničke, moderne orgulje Istre koje se nalaze u pulskoj Katedrali, po prvi put nakon niza godina slušat će se uz pratnju komornog orkestra

Pula
 

Vodstvo izložbom Alexa Brajkovića, multimedijskog umjetnika iz Poreča

Ovo je izvrsna prilika da posjetitelji iz prve ruke saznaju više detalja o samim radovima i upoznaju umjetnika koji svoj rad temelji na znanstvenim podacima, suvremenoj tehnologiji, ali i vlastitim istraživanjima putem kojih stvara autorske vizualne interpretacije dok istovremeno pomiče granice poimanja i uporabe medija

Pula
 

Otvara se preuređena Knjižnica Veruda

Radno vrijeme Knjižnice Veruda ostaje isto: ponedjeljkom, srijedom i petkom od 12.30 do 19 sati, utorkom i četvrtkom od 7.30 do 15 te prvu, treću i petu subotu u mjesecu od 7.30 do 13 sati

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.