U petak 17. listopada u Pićan u pulskoj sveučilišnoj knjižnici otvara se izložba "Osebujni krajevi raške doline - Barbanšćina i Pićanšćina" autora Kristiana Žgaljardića. Izložbu organzira Zavičajno društvo Matko Brajša Rašan - Pićan a moći će se razgledati do 03.studenog.
Program počinje u 18 sati nastupom Doriana Jurkote na duplicama, nakon čega će uslijediti pozdravne riječi predstavnice Sveučilišne knjižnice Karin Radetić, predsjednika Društva Brajša Branka Ružića, predsjednika Društva Martinčica Mladena Dušmana te autora izložbe Kristijana Žgaljardića.
U sklopu programa održat će se i stručna predavanja posvećena povijesnim i prirodnim posebnostima Raške doline. Kristijan Žgaljardić govorit će o povijesti Pićna, dok će Iva Kolić izlagati na temu povijesti Barbana. Glazbeni dio programa upotpunit će Mateo Radolović svirkom na mihu, a potom će uslijeditia predavanja Snježane Bilić o bilju raškog prostora te Elvia Basanića o gljivama tog područja.
Program zaključuje autor izložbe Kristijan Žgaljardić.
Edukativna izložba predstavlja bogatu prirodnu i kulturnu baštinu Raške doline te ima za cilj približiti javnosti osebujnost Barbanštine i Pićanštine kao dijelova istarskog zavičaja. Raški je prostor jedan od prepoznatljivih kulturno - geografskih simbola Istre i zapadne Hrvatske. Rijeka je Raša vjekovima bila žila kucavica lokalnog stanovništva, ali i granica između brojnih naroda, kultura i država. Čitav je raški prostor kulturno, etnografski, jezično i povijesno bogat te o njemu vrijedi progovarati i javnosti taj prekrasan kraj istarskog poluotoka prezentirati. Barbanšćina i Pićanšćina raški su krajevi koji su „Velu reku“ vidjeli kao žilu kucavicu te svoju povijest, kulturu, jezik i običaje kreirali uz nju, živeći i umirući s njom. Ova izložba stoga, predstavlja ti dragi posjetioče knjige, fotografije, povijesne novine i stručne tekstove koji te upoznaju s poviješću rijeke Raše, raškog bazena te krajevima koji je okružuju s desne strane, a to su Barbanšćina i Pićanšćina.
Kristijan Žgaljardić rođen je u Puli 24. siječnja 1997, te dolazi iz sela Floričići (Općina Pićna). Osnovnu je školu završio u Podpićanu, a svoje je srednjoškolsko obrazovanje stekao u Pazinu. Studij povijesti upisao je u Puli 2015. te isti završio 2021. Tijekom studentskih dana sudjeluje na brojnim konferencijama poput Labinskih kulturno povijesnih susreta, a 2020.-21. pokreće projekt “Sulejmanovih 500 godina” koji rezultira izdavanjem zbornika u jesen 2021. Tijekom posljednjih je osam godina izdao desetak znanstvenih radova, održao na desetke javnih povijesnih predavanja, a od 2022. obnaša funkciju tajnika i organizatora svih aktivnosti Društva Brajša.
Zavičajno društvo Matko Brajša Rašan – Pićan
Zavičajno društvo Matko Brajša Rašan - Pićan osnovano je 2014. na inicijativu umirovljenog nastavnika i ravnatelja barbanske osnovne škole Lucijana Benkovića. Udruga je pokrenuta s ciljem okupljanja Pićanaca širom svijeta oko lika tada nedovoljno istraženog narodnog preporoditelja Matka Brajše Rašana. Društvo je pri početku rada imalo tek devetero članova te je postepenim rastom do listopada 2025. dostiglo pedeset članova.
Društvo je Brajša već 2015. pokrenulo inicijativu za postavljenjem spomenika narodnom preporoditelju Matku Brajši Rašanu u Pićnu pa shodno tome Općina Pićan i Istarska županija postavljaju bistu godinu kasnije. Godine 2019. vraćena je na inicijativu Društva Brajša povijesna kapelica u selu Zajci, a iste je godine uz podršku pićanskog dekanata postavljena spomen ploča Boži Milanoviću.
Godine 2022. organizirali smo veliku manifestaciju posvećenu Jurju Dobrili a naziva „140 godina Dobrile“. Tijekom 2023. organizirali smo niz povijesnih tribina, naziva „210 godina pada Napoleonske Istre“, „80 godina Pazinskih odluka“ i „S hranom u srcu kroz prošlost i sadašnjost“. Također smo iste godine organizirali izložbu „U srcu Pićan i Pićanšćina“. Godine 2024., organizirali smo manifestaciju „90 godina Brajše“, te brojne edukativne izlete i predavanja. Tijekom tekuće smo 2025. godine organizirali izložbu „Homo va Gračišće“, manifestaciju „160 godina Kurelića“ i još mnogo toga.