Da pulska naselja Kaštanjer i Monvidal guta beton i nije neka novost. Pitanje je već neko vrijeme zapravo – kako će se stanari ovih dijelova grada u budućnosti boriti s izostankom zelenila. Od većim dijelom neuređene zelene površine u monvidalskoj vali do šume Busolera biljaka više skoro da nema, a opcija za spas ove zone jako je malo. Točnije – samo je jedna.
Naime, u gustoj mreži privatnih parcela, od kojih je većina namijenjena gradnji višekatnica, ostala je tek jedna čestica na samoj granici mjesnih odbora Kaštanjer i Monvidal u vlasništvu Grada Pule, koju je moguće zaštititi od betonizacije i, prema najavi, Grad će upravo to i učiniti.
Urbana šuma
Tanka je ovo slamka spasa jer se radi o nekadašnjoj oranici površine svega 4.200 četvornih metara, stisnutoj među novogradnjom, ali daleko od toga da je zanemariva, naročito u dijelu naselja čije projektiranje, može se slobodno reći, prirodu uopće nije uzimalo u obzir. Kao, uostalom, ni društveni život.
Nikakva središnja zona, trg ili park, naime, nisu ovdje zamišljeni pa bi projekt urbane šume, osim prirode, stanarima trebao ponuditi i prostor za odmor i druženje.
Sadnja zelene zone u sredini urbano preopterećenog sustava trebala bi, kažu iz Grada, stvoriti cjelovit novi ekosustav i doprinijeti stvaranju ugodne mikroklime, zahvaljujući sniženoj temperaturi zraka i njegovom pročišćavanju, ali i doprinijeti stvaranju bioraznolikosti. Ujedno, i nimalo zanemarivo, ova park-šuma trebala bi postati i svojevrsni društveni fokus naselja.
Pozicija buduće urbane šume
„Unutar zone planirani su i programski sadržaji, odnosno postava urbane opreme: klupe, klupe sa stolovima, stalci za bicikle, koševi za smeće, oglasne ploče te uređenje komunikacija unutar prostora sa zastorima od rizle ili drugog prirodnog materijala. Prema mogućnostima, u budućnosti će se urediti trim staze ili fitnes na otvorenom, a odvodnja oborinskih voda riješit će se usmjeravanjem vode u zelene površine“, pojasnili su iz Grada.
Idejno rješenje podrazumijeva da se površina prekrije stablima i grmljem različitih veličina, ali i vrsta, pa je tako najavljena sadnja javora maklena, čempresa, borova pinija, hrasta cera, malolisne lipe, maginje, rujevine i lovora. Planirani broj stabala je 106, dok će grmlja biti posađeno preko 250.
Idejno rješenje
Prilagodba klimatskim promjenama
No, nije ovo nov projekt. Naprotiv, on datira još iz 2022. godine kada je Gradu odobreno nešto ispod 780 tisuća eura iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, u sklopu sufinanciranja mjera prilagodbe klimatskim promjenama.
S dobivenim iznosom sufinancirat će se ukupno devet gradskih projekata, od kojih je jedan upravo Urbana šuma, čije je uređenje i uvođenje ulične rasvjete procijenjeno na 362 tisuća eura bez PDV-a. Projekt bi trebao biti završen do kraja tekuće godine, potvrdili su nam iz gradske palače.
Naravno, šumi će nakon toga trebati još pokoja godina da naraste kako bi stabla postigla svoj puni kapacitet 'osvježivača zraka'. Ruku na srce, od stotinjak stabala na betonskim prostranstvima ne možemo očekivati previše, ali sasvim je sigurno da malo zelene boje i pokoja klupa na istočnom Kaštanjeru neće škoditi. Dapače! Uostalom, umirujuće je i saznanje i da na ovih četiri tisuće kvadrata - neće rasti beton.