Mario Ritoša: Događa li se Poreču preizgrađenost?

Događa li se Poreču, odnosno prostoru bivše Općine Poreč preizgrađenost, pitao je vijećnik Mario Ritoša (Istarska stranka umirovljenika) na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća, obraćajući se gradonačelniku Lorisu Peršuriću i pročelniku Upravnog odjela za prostorno planiranje i zaštitu okoliša Damiru Hrvatinu. Precizirao je da to čini na inicijativu svojih sugrađana, a odgovor zanima mnoge od njih, kao i njega osobno, javlja portal Parentium.com.

Mario Ritoša: Za koga mi to toliko urbaniziramo? Pilimo li granu na kojoj sjedimo?

- Svjedoci smo da svaki dan niču nova i nova gradilišta. Većinu tih gradilišta otvaraju ljudi koji ne žive u Poreču, ljudi koji nisu ni hrvatski građani. Dio njih to radi radi velikih jednokratnih zarada. Drugi dio - stranci kupuju te nekretnine radi iznajmljivanja jer je to u Hrvatskoj unosan posao i porezi za strance su relativno povoljni, što tvrde i sami stranci. Pitanje je koliko dugo i koliko daleko može Poreč stavljati svoje resurse, u ovom slučaju zemljište, na raspolaganje za takvu izgradnju. Nemilosrdno širimo građevinske zone, a da od toga kao zajednica baš i nemamo previše. Za koga mi to toliko urbaniziramo? Pilimo li granu na kojoj sjedimo?, iznio je Ritoša za govornicom.

Napomenuo je da je „apsurd da skoro svakodnevno imamo sve manje ljudi, a gradimo kao da nas ima duplo više“. U mnogome Poreč, a ni Istra nisu kapacitirani za tako velik broj ljudi za koji se trenutno gradi. Upitao je hoće li i koliko će dugo postojeća infrastruktura sve to moći pratiti te razmišljamo li „o danu kad ćemo se započeti gušiti u vlastitom smeću“. Citirao je zatim, kako je rekao, „jednu gospođu“ koja se nedavno upitala mjeri li se uspjeh jednog Grada i jednog gradonačelnika količinama ugrađenog betona ili pak planskim razvijanjem svog grada, time koliko se uspješno bore protiv nelegalne izgradnje, koliko su zelenih površina i zaštićenih područja proširili.

- Dakle, ponavljam pitanje: Dešava li se Poreču preizgrađenost i postoji li u našem Gradu plan koji govori koliko dugo tako intenzivna izgradnja može ići dalje, a pogotovo sada kad znamo da ćemo uskoro proširiti građevinske zone i da će na raspolaganju biti još tisuće i tisuće novih građevinskih parcela, građevinskih čestica, podcrtao je na kraju.

Damir Hrvatin: Građevinska područja proširuju se za sedam posto. Mali postotak u odnosu na druge gradove

Pročelnik Hrvatin je u nekoliko navrata ponovio da se radi o kompleksnom pitanju na koje je nemoguće odgovoriti s „da“ ili „ne“ te da ono sadrži dosta netočnosti. Osim toga, naglasio je da, bez uvrede za ikoga, treba napraviti razliku između Grada Poreča i drugih gradova i općina u Istarskoj županiji. Kao prvu netočnost izdvojio je tvrdnju da se građevinska područja stalno šire, navodeći podatak da je Grad Poreč to posljednji put učinio 2002, dakle prije 20 godina. Dodao je da su tijekom javnih izlaganja predloženog novog Prostornog plana uređenja Grada Poreča (PPU), koji je u izradi, javnosti jasno dali do znanja da proširuju građevinska područja za sedam posto, što je, prema njegovim riječima, u usporedbi s drugim gradovima vrlo mali postotak.

U prvoj fazi javne rasprave predloženo je prihvaćanje oko 40 posto pristiglih zahtjeva za proširenje građevinskih područja. Tijekom javne rasprave dobili su nešto manje od 900 zahtjeva od kojih su gotovo polovica ponovljeni, ali ima i novih. U tijeku je analiza svih pristiglih zahtjeva i primjedbi te će prijedlog PPU-a još jednom biti „pretresen“ prije svoje konačne verzije koja će doći pred Gradsko vijeće.

Damir Hrvatin: Stanovništvo Poreča se ne smanjuje, štoviše raste

Netočnom je Hrvatin definirao i tvrdnju da se broj stanovnika smanjuje, jer se on, kako je kazao, stalno povećava. Dodao je da je vijećnik možda mislio da na stanovnike koji su ovdje rođeni ili su tu živjeli duži niz godina te odmah zatim javno postavio pitanje: „Čija je ta zemlja na kojoj se gradi?“. Pojasnio je da su vlasnici građani Poreča koji su svoje zemljište prodali nekome tko je tu došao da bi gradio. Napomenuo je, pritom, da ne želi dijeliti ljude na „naše, vaše, njihove“, da je cijeli taj proces puno složeniji i da ne voli i ne želi da netko na takav način pojednostavljuje stvari. U slučajevima kad je zemljište prodavao Grad Poreč, nastavio je pročelnik, u zadnje vrijeme su to bile uglavnom parcele koje nisu za stambenu, već za gospodarsku namjenu.

- Dakle, Grad je prodavao i prodao je zemljište u servisnim zonama. Samo izuzetno i u manjem dijelu je prodavao nekoliko parcela u Vranićima, u srednjim Špadićima, u Maju, rekao je.

Istaknuo je i da Grad nema alate kojima bi tako nešto zaustavio. Teoretski, taj bi alat mogle biti izmjene i dopune PPU-a i smanjivanje građevinskih područja, ali kad bi se Grad i odlučio na takav korak, procedura bi trajala pola godine, godinu i više, kazao je također. Potvrdio je da postoji „prilična izgradnja“, ali i rekao da izgrađenost građevinskih područja u Poreču dostiže nešto više od 60 posto, dok se u preostalom neizgrađenom dijelu nalaze i zelene površine, sportsko-rekreacijske površine i druge koje nisu namijenjene izgradnji. Podsjetio je da Grad Poreč ima čitav niz prostornih planova – PPU, Generali plan uređenja grada Poreča (GUP – kojim se planira i uređuje obalno područje) te 48 ili 49 planova nižeg reda, odnosno detaljnih i urbanističkih planova. Dodao je da cijeli porečki teritorij, ali i samo naselja Poreč, ima „prilično velik postotak udjela zelenih površina i, općenito, površina koje uopće nisu namijenjene za gradnju“. To što u nekom razdoblju pojedine građevinske površine nisu bile izgrađene, ovisi isključivo o odluci njihovih vlasnika.

Hrvatin je kazao i da će vezano za sve postojeće planove, PPU koji je u izradi i GUP koji će se uskoro također naći na javnoj raspravi, postupat na isti način, vrlo pomno analizirajući sve namjene prostora i definirajući prostore koji i unutar planova nisu namijenjeni za gradnju. Dodao je da razvoj jednog prostora podrazumijeva gradnju koja pak uključuje radnu snagu, a radna snaga će se doseljavati da bi radila na tom prostoru.

- Dakle, to je jedan vezani proces. Ako ne želimo razvoj, onda nema ničega. Priča je vrlo jednostavna. Takva priča je bila i 70-tih kad je krenuo turizam i 90-tih kad su krenule neke druge namjene. Ako želimo razvoj, moramo imati radni kontingent koji će taj razvoj dalje nastavljati, rekao je na kraju.

Loris Peršurić: Prijedlog proširenja građevinskih zona razmotrit će Gradsko vijeće

Gradonačelnik Peršurić se osvrnuo na pitanje kako se mjeri uspjeh jednog gradonačelnika i Grada. Istaknuo je da je na čelu Poreča već pet godina i uvijek je ponosan kad se u toj funkciji pojavi bilo gdje u Hrvatskoj, počevši od Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Grad Poreč je primjer dobre prakse po pitanju prostornog planiranja još od 60-tih godina. To je bio i 2002. kad je PPU posljednji put mijenjan, a to je i danas, napomenuo je, ističući da mu je drago što su u gradskoj upravi imali hrabrosti „otvoriti“ PPU koji je nakon 20 godina trebalo uskladiti s drugim prostornim dokumentima i novim zakonima. Što se tiče širenja građevinskih područja, rekao je da je to zasad prijedlog i da se radi o povećanju od pet, šest ili sedam posto. Taj će se prijedlog naći na dnevnom redu Gradskog vijeća koje će ga razmatrati, a koje je (u prošlom sazivu) dalo i smjernice prema kojima se u taj dokument sad unose izmjene i dopune.

Peršurić je napomenuo da su i prije 20 godina uspješno predvidjeli za koliko će se do danas povećati broj stanovnika i na osnovu toga planirali, pa očekuju da će to ostvariti i sada. Što se tiče zelenih površina, istaknuo je da je njihova ukupna kvadratura na teritoriju obuhvaćenom PPU-om „ekstremno velika“ i da je Poreč po tom pitanju iznad prosjeka Republike Hrvatske. Dodao je da je posebno važno reći da su u urbanom dijelu grada oko 40 posto zelene površine (javne i privatne, neizgrađene).

Dvojbena korist legalizacija

Spomenuo je na kraju i legalizaciju koja je, zaključio je, donijela puno dobroga, ali i puno onoga što nije dobro. Negdje je Država zakonom omogućila nekome izgradnju mimo svih planova, nastavio je. Legalizacija je malo poremetila prostorne planove i Gradu Poreču koji u odnosu na Pulu i Umag ima neusporedivo veći broj prostorno-planskih dokumenata koji ukazuju na dugogodišnji trud uložen u uređivanje prostora, ustvrdio je gradonačelnik. Ipak, kazao je i da je prostor uređen te da legalizacija u Poreču nije ni približno učinila ono što je možda učinila u drugim gradovima.

Govorio je i o tome što Grad čini po pitanju suzbijanja bespravne gradnje. Gradski redari i Upravni odjel za komunalni sustav redovito primaju dojave o bespravnom građenju i sve to prijavljuju nadležnima, izvijestio je Peršurić. Kao primjer je naveo slučajeve na području Kirmenjaka te između Červara i Červar Porta, čije je rješavanje građevinska inspekcija pokrenula slijedom prijave komunalnih redara.

- Rezultati su se počeli vidjeti. Možda nije toliko značajno, ali već je krenulo nekim redom. Možda to nije bilo puno u medijima izreklamirano, ali definitivno dolazi na svoje i ljudi postanu svjesni, kad počnu dolaziti kazne, da ipak moraju prestati i maknuti taj nekakav objekt koji su napravili nelegalno, bespravno na svom terenu, poručio je.

Mario Ritoša: Hiže bez kup, hiže sa ravnim krovovima - to ljudi sa strane vide

Na sve je to Ritoša replicirao izjavom da ne bi htio da se itko smatra prozvanim. Kako je rekao, postavio je pitanje na osnovu onoga što ljudi po gradu govore, zabrinuti su te ne pitaju nešto iz zlobe i zločestoće, već žele znati u kojem pravcu idemo. Dodao je da se naša sela mijenjaju, više nisu ono što su bila, i kao primjer naveo Gediće. „Hiže bez kup, hiže sa ravnim krovovima - to ljudi sa strane vide“, opisao je, uz opasku da to ne znači da su građani u pravu.

Na to je Peršurić rekao da se prilikom izrade PPU-a ne gledaju samo građevinska područja, već i cjelokupna infrastruktura potrebna za budući razvoj. Zaključio je da su građani na neki način u pravu, jer je logično postaviti takva pitanja kad se u kratkom razdoblju pojavi velika izgradnja, a na svim prisutnima - čelnicima Grada, djelatnicima gradske uprave i vijećnicima, je da im objasne sve vezano za PPU, njegovo donošenje, građevinske zone i njihovo širenje. Govoreći o infrastrukturi koja prati razvoj, spomenuo je kanalizacijsku mrežu kojom je teritorij RH pokriven tek oko 40 posto, dok je to na području Grada Poreča 92 ili 93 posto, a 100 posto u urbanom dijelu. Cilj je postići sto posto pokrivenosti u svim dijelovima Poreča, što je predviđeno i uključeno u prostorne planove i dugoročne projekcije gradskog proračuna i proračuna gradskih tvrtki poput Odvodnje.

- Primjer smo dobre prakse i na svima nama je da umirimo naše građane, a ja ih razumijem te svakodnevno i razgovaram s njima, rekao je na kraju gradonačelnik.