Opet potrebno proširenje pulskog groblja. Bolje otvoriti novu lokaciju nego krčiti šumu

Prema ovogodišnjem proračunu Grada Pule, za građenje groblja Trgovačko društvo Monte Giro d.o.o. iz vlastitih sredstava poslovanja planira izdvojiti 52.800 eura. Odnosi se to najvećim dijelom na izradu projektne dokumentacije za proširenje gradskog groblja Monte Giro u Puli u iznosu od 33.400 eura, dok se za projektnu dokumentaciju proširenja štinjanskog groblja planira izdvojiti 6.000 eura. Ostatak iznosa i to 7.700 eura namijenit će se izradi projektne dokumentacije za izgradnju upravno-poslovne zgrade te 2.700 eura za izgradnju vrlo traženih zemljanih grobnih mjesta.

Simulacija novog proširenja groblja u Puli

Naime, valja naglasiti da se gradsko groblje u Puli trenutno prostire na 75.000 četvornih metara, ali da potražnja za grobnim mjestima ne prestaje. Ideja je stoga direktora Monte Gira Darka Bijelića da se groblje proširi za još jedno polje na još 5.000 kvadrata.

- U planu je proširenje Gradskog groblja u Puli primarno zemljanim grobnim mjestima. Imali bi 400 novih zemljanih mjesta, 90 betonskih grobnica za do šest pokojnika i oko 130 niša. Iako je prethodni direktor imao plan da se groblje širi prema strani Tršćanske ceste, ja sam mišljenja da bi trebali proširiti od ulaza desno dolje, odnosno pored polja gdje je bilo zadnje proširenje i tako zaokružiti jednu cjelinu. Gledali smo da nam bude što ravniji plato, kako bi što manje trebali nasipati i ravnati, potom da rušimo što manje stabala, jer ćemo sada morati srušiti nekih 40-ak te da realiziramo i zahtjeve naših korisnika da se konačno uredi i asfaltira put koji vodi prema dole do tog novog dijela i kapelice. Sve bi to ovim novim proširenjem mogli postići, rekao nam je direktor Bijelić.

Direktor Monte Gira Darko Bijelić

Na upit kada očekuje da bi se to moglo realizirati, direktor kaže da se trenutno čeka ishođenje lokacijske dozvole, a, bude li sve teklo prema planu, realizacija bi mogla krenuti već tijekom ove godine. Vrijednost gradnje procijenjena je na 1,5 milijuna eura, a realizirat će se iz kredita.

Razmišlja se o zabrani plastičnih lampiona za čije se zbrinjavanje troši 13 tisuća eura godišnje

Osim nedostatka grobnih mjesta, jedna od glavnih zamjerki korisnika jest urednost groblja. Prema riječima direktora Darka Bijelića, osim u stvaranju prirodnog otpada, a to su šišarke i iglice s čempresa, problem je u tome što poslije sahrana ili pak nakon Dana mrtvih i Svih svetih, ostaje jako puno vijenaca, cvijeća i što je najvažnije, puno svijeća u plastici. Upravo zato mišljenja je da bi tu plastiku trebalo zabraniti.

Ogromna količina plastike spremljena u vreće čeka na odvoz

- Razmišljamo o zabrani plastičnih lampiona na pulskom groblju. Mi se stvarno trudimo održavati groblje, svakodnevno čistimo staze, upravo strojno čistimo i kamen koji s vremenom dobije tamnu patinu, postavili smo i kontejnere za selekciju otpada i to za biootpad, plastiku i miješani otpad i time si znatno olakšali sortiranje i skratili vrijeme razvrstavanja koje nam stvarno uzme puno vremena. Međutim, plastika je ogroman problem. Mi samo za odvoz lampiona, koje posebno sortiramo u vreće i čekamo da nam ih kamionima dođu odvesti, potrošimo godišnje sto tisuća kuna ili oko 13 tisuća eura, a taj trošak nema nikakve svrhe. Godišnje na taj način sortiramo čak 550 kubika plastike, a riječ je uglavnom o lampionima, kaže direktor Bijelić.

Vračajući se na problematiku rušenja stabala, ističe da će to biti nužno, kao i da bi trebalo pregledati sva stabla uz zid groblja jer se vrlo često događa da se ruše pod naletom vjetra, znaju oštetiti i grobnice, a pribojava se da ne bi nekoga i ozlijedila. Međutim, i na novom dijelu groblja intencija će biti zadržati dio stabala prema cesti kako bi bili prirodna barijera.

- Prema zakonu, moramo zadržati 10 posto zelenila i to bi na taj način i postigli, a ujedno bi nam bilo i korisno. Ostavili bi i neka stabla unutar samog novog polja jer bi činili hlad. Dosad se tih 10 posto dobivalo novom sadnjom, mi i danas redovno sadimo mlade čemprese, primjerice samo lani smo ih posadili 32, čak pokušavamo spasiti i tuje koje su bile bačene u smeće nakon Dana mrtvih, ali mi smo ih posadili i nadamo se da će se primiti. No, svim tim sadnicama treba vremena da narastu pa je onda bolje iskoristiti postojeća stabla, pojašnjava nam direktor Bijelić.

Naglašava kako je i njemu žao da se ubuduće ova šumica sječom smanjuje, jer je zapravo u prostornim planovima cijelo to područje predviđeno za groblje, no on smatra da bi bolje rješenje ipak bilo u budućnosti odrediti novu lokaciju za groblje.

- Ova šumica je jedina još ostala u samom gradu i mislim da je više ne bi trebali smanjivati zbog širenja groblja. Za sto godina na ovom bi brdu sve bilo groblje, što je šteta. Rješenje vidim u novoj lokaciji u Puli koju bi bilo dobro planirati negdje u južnom dijelu grada. Pula je i u doba Austrougarske imala dva groblja, ovo i Mornaričko, tako da bi i ubuduće trebalo planirati novo groblje, a ovu šumicu sačuvati, kaže direktor Bijelić. 

Novi dio nastavit će se na posljednje izgrađeno proširenje groblja

Još jedan zadatak čeka novog direktora - gradnja nove upravne zgrade i izmicanje sa sadašnje neuvjetne u centru grada. Tri su potencijalne lokacije buduće upravne zgrade, a koja će to biti, ovisi o dogovoru s čelnicima Grada. To su plato, odnosno sadašnje povišeno zemljano parkiralište preko puta glavnog ulaza u groblje, potom dio uz cestu, također preko puta glavnog ulaza, za što bi se trebalo posjeći još stabala, a što direktor drži neprihvatljivim, a treća je lokacija niže niz cestu, prema OŠ Šijana, ali taj prostor treba otkupiti. Stoga najoptimalnijim rješenjem drži zemljano parkiralište jer bi se na taj način dobila nova zgrada, uredila bi se trenutno neuređena površina, ne bi trebalo ništa otkupljivati, a niti rušiti stabla. No, odluku tek treba donijeti.

Još jedna od ideja koju bi želio realizirati jest i takozvano zeleno groblje. U dijelu gdje se nalazi kosturnica, očistio bi se dio šumice te postavila mala grobna mjesta, mahom za urne, a sve okolo uredio bi se kao park, po uzoru na mnoge zemlje koje to već prakticiraju.

- Već sada je u dijelu novog groblja vidljiv interes korisnika upravo za te male grobnice u koje se polažu ili urne ili se koriste samo za kosti i izgledaju vrlo diskretno, pristupačne su i ljudi ih zato traže. Na taj bi se način napravio i ovaj dio groblja, poput parka, smatra direktor Bijelić, ali i odmah naglašava da je to još jedna ideja koju bi valjalo razraditi.