PLAN PROTIV SMRADA: "Prekomjerni turistički otpad iz Rovinja, Poreča... koji ljeti Pulom širi smrad, na Kaštijunu će se ubuduće više naplaćivati"

Nova Uprava Županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun idući će tjedan održati ključan sastanak s predstavnicima devet komunalnih poduzeća kako bi pokušali dogovoriti zajednički model zbrinjavanja viška otpada na Kaštijunu.

Ultimatum komunalcima

Na stolu će se naći vrlo konkretan prijedlog; bolje rečeno ultimatum istarskim komunalnim tvrtkama. Sve količine koje u ljetnim mjesecima stižu diljem Istre, a veće su od kapaciteta postrojenja, više se neće moći obrađivati na Kaštijunu!

A gdje će onda odlaziti otpad iz gradova koji ljeti stvaraju višak zbog turističke sezone? Kako ekskluzivno doznajemo, plan je sve viškove koje komunalci stvaraju na svom području, preusmjeriti na obradu van Hrvatske. Zasad se kao opcija spominju Italija i Slovenija.

To je de facto vatrogasna mjera kojom se planira zaustaviti nepodnošljiv smrad tijekom ljeta. A smrad nastaje jer u špici sezone na Kaštijun dolaze znatno veće količine miješanog komunalnog otpada u kojem se nalaze i ogromne nekontrolirane količine ostataka hrane iz ugostiteljskih objekta i hotela, ponajviše u gradovima na čijem se području nalaze turistički kompleksi.  

Uprava ne daje izjave prije sastanka s komunalcima

Direktor Kaštijuna, Fabio Giacometti, nije htio otkrivati sa čime će konkretno izaći pred komunalce prije nego li se sastane s njima. Ni predsjednica Nadzornog odbora Kaštijuna, Koviljka Aškić, nije željela davati izjave na ovu temu prije sastanka.

Ona je ranije izjavljivala kako je ovo pitanje vrlo kompleksno te da bi cijela Županija trebala započeti s odvajanjem i sortiranjem korisnog otpada, izdvajanjem biootpada iz gospodarstva, kao i izdvajanjem biorazgradivog komunalnog otpada građana.

S druge strane, od ranije je poznat stav Uprave Kaštijuna da se kroz nove mjere pokuša destimulirati stvaranje između sedam do 7.5 tisuća tona prekomjernih količina, što je oko 10 posto primljenih količina. Prijedlog koji će se također naći na stolu jest da se prekomjerne količine komunalnim poduzećima naplaćuju po višim cijenama od standardnih.

Takva cijena bila bi 1.135 kuna (1.185 kuna za one kojima Kaštijun obavlja prijevoz s pretovarnih stanica) po toni, umjesto dosadašnje cijene od 542 kune po toni (592 kune po toni kojima Kaštijun obavlja prijevoz s pretovarnih stanica). Nova cijena primjenjivala bi se samo na prekomjerne količine.

Za ostale količine otpada koje Kaštijun obrađuje tijekom cijele godine, cijena bi ostala ista, odnosno 542 kune po toni (592 kune s prijevozom).

Ukratko, oni koji stvaraju prekomjerne količine bit će „kažnjeni“ višim cijenama.

Logično, najviše viškova imaju turistički gradovi i općine poput Poreča, Medulina, Rovinja, Pule i  Umaga. U tablici koju je objavila tvrtka Kaštijun jasno se vidi tko su rekorderi.

Dogovore li se s komunalnim tvrtkama, na Kaštijunu bi po novom, trebao završiti samo onaj otpad koji se ne može ni na koji način iskoristiti. A tu onda odgovornost prelazi na komunalna društva, gospodarske subjekte, općine i gradove, koji pak trebaju znatno ojačati sustav odvajanja, ponajprije biootpada.

6.000 tona viška u svega tri ljetna mjeseca

Treba napomenuti da na godišnjoj razini u postrojenju Kaštijuna nema viška, jer kapacitet Kaštijuna iznosi 90.000 tona godišnje, a centar realno godišnje dolazi na 69.000  tona. Međutim, problem nastaje ljeti kada stiže previše otpada u kratkom vremenu i tada dolazi do cca 6.000 tona viška u svega tri ljetna mjeseca.

Ovakvom novom politikom, Uprava Kaštijuna odgovornost za povećane količine u sezoni, prebacuje tamo gdje one i nastaju.

Iako nije želio komentirati bez koordinacije s ostalim članovima Nadzornog odbora, Bojan Blagonić, inače član NO Kaštijun i jedan od glavnih aktera u grupi "Čist zrak duga ljubav", na ovu je temu iznio svoje osobne mišljenje. 

Kaže, glavna ideja je da se sav višak otpada koji Kaštijun ne može obraditi, a mora ga zaprimiti po zakonu, ni ne dovozi na Kaštijun, već da se zbrine na neki drugi način.

-Ništa još nije konkretno definirano, no postoji mogućnost da se taj otpad izveze u Sloveniju ili Italiju i da se tamo obradi, budući da u tim državama postoji mogućnost obrade takvog prethodno neobrađenog otpada. Ideja je da se taj višak obradi negdje drugdje i da ni ne dođe na Kaštijun, kaže Blagonić.

 Kako bi se to izvelo?

-S obzirom na to da je cijena obrade na takav način viša nego cijena obrade na Kaštijunu, plan je da se tom prekomjernom otpadu koji nastaje u ljetnim mjesecima, naplati više zbrinjavanje po toni, kako bi se pokrio taj trošak povećane obrade. Naime, donijele bi se određene kvote po pojedinoj komunalnoj tvrtki u općinama i gradovima. U slučaju da se ta kvota prekorači u ljetnim mjesecima, za taj prekoračeni dio bi se išlo s višom cijenom.

Poanta je - tko proizvodi prekomjerno, plaćat će dvostruku cijenu, no prekomjerne količine neće dolaziti na Kaštijun. Inače, ukupne količine otpada koje dolaze na Kaštijun, svake su godine sve manje. Tako se u ovoj godini planira zaprimiti nešto iznad 60.000 tona, a kapacitet Kaštijuna je 90.000 tona godišnje, kaže Blagonić.

Bojan Blagonić

Je li zapravo najveći problem (NE)zbrinjavanje biootpada?

- Biootpad ima najveći postotak u udjelu, međutim problem je i vrlo niska stopa selektiranja otpada u gradovima i općinama, tumači Blagonić. Na pitanje koji su gradovi problematični kad je riječ o prekomjernim količinama, izdvaja sva turistička središta u Istri.

-To su Poreč, Rovinj, Pula, Umag i Medulin. Iz grafova se jasno vidi tko prekoračuje, osobito u ljetnim mjesecima kada su povećane količine, a sve zbog utjecaja turizma, ističe.

Prekomjerne količine glavni su razlog smrada na Kaštijunu

-Kada ljeti stignu ogromne količine, one ugrožavaju cijeli proces na Kaštijunu i svi nekakvi standardni parametri se poremete. Zbog toga i samo poduzeće Kaštijun ima velikih problema, ali i gubitaka i troškova. Takav otpad više ne bi ni dolazio na Kaštijun, već bi u tako mješovitom obliku, išao na zbrinjavanje van Hrvatske, budući da kod nas nema nikog tko bi ga mogao preuzeti. Izvoz po toni takvog otpada košta više nego što košta na Kaštijunu, i zato postoji plan da se poveća cijena za prekomjerne količine. Ako želimo da Kaštijun ne smrdi ovog ljeta, ovo je jedno vatrogasno rješenje, jasan je Blagonić. 

Napominje da je važno da komunalna društva prihvate ovaj novi model.

- Naravno da se može dalje razgovarati o pristupu za svaku iduću sezonu, ali s obzirom da ne postoji sustav koji može tako brzo reagirati - znači da se odjednom poveća selektiranje i preuzimanje biootpada, jer taj sustav jednostavno ne postoji - ovo je jedno od legitimnih rješenja koje bi pomoglo i mještanima oko Kaštijuna i samom poduzeću. Zato je bitno da komunalna društva taj prijedlog prihvate, kaže Blagonić.

Mislite da će biti otpora?

-Sigurno im ova ideje neće biti po volji.

Što se tiče otpada koji nastaje u hotelima i restoranima, tvrdi da bi hoteli s lokalnim komunalnim tvrtkama trebali dogovarati način kako taj otpad zbrinjavati.

-Otpad koji generiraju hoteli i restorani nije komunalni otpad, već se tretira kao proizvodni, pa bi onda restorani taj otpad trebali zbrinjavati van komunalnih poduzeća. Teško je očekivati da će svatko od njih ići prema nekoj privatnoj tvrtki koja se time bavi i dogovarati uvjete. Stoga je mnogo bolje i primjerenije da to pokuša riješiti komunalno poduzeće. Problem neugodnih mirisa mogao bi se dugoročno eliminirati kada gradovi i općine postave sustav odvajanja biootpada, zaključio je Blagonić.