Tradicionalno, Klub podvodnih aktivnosti "Rovinj", ove je subote dopodne organizirao devetu po redu ekološku akciju čišćenja podmorja. Na red je, nakon višekratnog čišćenja gradske luke Andane, podmorja kod Malog mola, uvala Valdibore i Lone, drugu godinu za redom bio i Veliki mol, u čije je "vode" uronilo pedesetak ronioca iz brojnih istarskih ronilačkih klubova te nešto udaljenijih prijateljskih klubova- "Logatec" (Slovenija), "Vodomar" iz Duge Rese i Adrie iz Kraljevice.
Uz ronioce koji su zapjenili površinu mora, najveći obol ekološkoj akciji dali su brojni predstavnici Centra za istraživanje mora Rovinj, Instituta "Ruđer Bošković", koji su na obali "hvatali" i dočekivali morski ulov, razvrstavali ga i vagali. Na žalost, posla je bilo ispod površine mora, ali i na kopnu. Jer, u samo nekoliko sati "vađenja" izvađeno je više od tonu otpada.
- S Velikog mola uklonjeno je više od 1.000 kilograma otpada i prikupljeno malo manje od 3000 komada različitog otpada.
Po količini i masi najzastupljeniji su bili staklo i plastika, što ukazuje na njihov značajan udio u onečišćenju obalnog i morskog okoliša, rekla je ravnateljica Centra za more Rovinj, Instituta "Ruđer Bošković" dr. Mirta Smodlaka Tanković, dodajući kako je osim velike količine stakla (op. a. najzastupljenije su bile boce skupocjenih pića, najvjerojatnije bačene s jedrenjaka, jahti i brodica usidrenih na Velikom molu) i plastike, tu bilo i neobičnog ulova - mobitela, baterija, brodskih ljestvi, stolova, stolica, dijelova ribarske oprema i guma.
Svoju brigu prebogatim ulovom nije mogao sakriti ni predsjednik Kluba podvodnih aktivnosti "Rovinj", Davide Brattoni, koji je s klupskim kolegama i pogonsko gorivo ekoloških/morskih akcija.
- S obzirom da smo i lani čistili podmorje oko Velikog mola, nadali smo se da će biti daleko manje otpada od onog prošlogodišnjeg, kada smo doslovno ostali zatečeni stanjem pod morem. Na žalost, samo nas je more demantiralo, rekao nam je Brattoni, dodajući da osamdesetak sudionika ekološke akcije, koja se organizirala u suradnji s Gradom i njegovom turističkom zajednicom, policijom, vatrogascima, Lučkom upravom i komunalnim servisom, ne mogu parirati ekološkim huljama.
Dakle, uz sve to i neovisno o tome što će ronioci i djelatnici Centra za istraživanje mora i dalje izlaziti "na teren", organizirati i provoditi ekološke akcije čišćenja rovinjskog podmorja na prevenciji zaštite mora, treba se jače raditi. Jer, koliko god njihov trud bio vrijedan, pravo pitanje više nije koliko će se otpada iz mora izvući, već koliko će ga u njemu završiti do sljedeće akcije. Čišćenje podmorja, naime, ne smije postati godišnja rutina kojom se saniraju posljedice nečije tuđe neodgovornosti.
Zato naglasimo da more nije ničije privatno odlagalište, već najvrjedniji prirodni resurs koji dijele građani, ribari, nautičari, turisti ali i buduće generacije. Stoga bi i najveću uspjeh jedne ovakve akcije bio da jednog dana ronioci iz podmorja nemaju što izvući.
Do tada, svaka nova tona otpada izvađena iz mora neće biti razlog za slavlje, već podsjetnik koliko posla na prevenciji, edukaciji i odgovornom ponašanju još uvijek imamo pred sobom.