Čini se da rušenje uskoro više neće biti glavna (ako ne i jedina) pulska tema kada je u pitanju drveće. Grad se, naime, sprema u nabavku 150 sadnica borova pinija ili pinjola (Pinus pinea), kojima će se ukrasiti Cesta prekomorskih brigada ili, popularnije, pulska zaobilaznica. Nacrt za ovaj projekt već je izrađen pa je početkom ovog mjeseca pokrenut i proces javne nabave za njegovo izvođenje. Osim stabala, uz zaobilaznicu se planira i proširenje travnate površine te sadnja još devetsto sadnica visokog, srednjeg i niskog grmlja, od čega 95 oleandera (Nerium oleander), koji su posljednjih godina već postali zaštitni znak ove gradske ceste.
'Zrcalni odraz' postojećeg drvoreda
Drvored pinija zamišljen je na zapadnoj strani zaobilaznice i, sudeći prema projektnom nacrtu, predstavlja 'zrcalni odraz' postojećeg reda crnogoričnih stabala na suprotnoj strani ceste. Jedan će se segment zaobilaznice tako, sadnjom ovih stabala, pretvoriti u svojevrsnu aleju.
Niz stabala posađenih uz sam nogostup protezat će se od kružnog toka na raskrižju zaobilaznice s Valturskom i Šandaljskom cestom (kod nekadašnjih 'plavo-žutih' zgrada) do kružnog toka na raskrižju sa Santorijovom i Šišanskom cestom, te još nekoliko stotina metara iza ovog raskrižja prema Medulinskoj, do prvih objekata smještenih uz cestu (gdje sadnja više nije moguća).
„Proširenjem dijela Ulice Prekomorskih brigada, formiranjem obostranih prometnih traka u sklopu kojih su i biciklističke staze, stvoreni su idealni uvjeti za formiranje još jednog, novog drvoreda po uzoru na postojeći koji je zasađen prije 30 - tak godina, sa suprotne strane današnje četverotračne prometnice. Osim funkcionalne uloge zasjenjivanja opločenih i asfaltiranih površina, čime se nastoji smanjiti temperaturni efekt te doprinijeti ugodnijem korištenju pješačke i biciklističke površine, novi će drvored dodatno podignuti ambijentalnu vrijednost prostora“, stoji u objašnjenju Grada za pokretanje ovog projekta.
Navodnjavanje 'kap po kap'
Sadnice borova kakve su u planu nabave visine su 3 do 3,5 metra i opsega debla od 20 do 25 cm, a uz njihovu sadnju i pripremanje terena, projekt podrazumijeva i izgradnju neophodnog sustava mikro navodnjavanja ('kap po kap'). Za ovu potrebu, planom je predviđeno i privremeno uklanjanje tvrde podloge (asfalta), kako bi se na postojeću vodovodnu mrežu postavile lateralne cijevi i povezale s mehanizmom za zalijevanje.
Procijenjena vrijednost projekta je 193.730 eura bez PDV-a, od čega na hortikulturne radove odlazi oko 142.000 eura, također bez PDV-a. Rok za predaju prijava je 3. listopada pa će i očekivani datum početka i razdoblje trajanja radova biti poznati nakon ovog datuma i otvaranja svih pristiglih koverti.
Vrijedi spomenuti i da postojeći projektni plan uključuje prijedlog dodatnog uređenja zelene zone na suprotnoj strani ceste, gdje se predviđa sadnja još 245 oleandera i oko 600 sadnica nižeg bilja no realizacija ovog dijela plana nije obuhvaćena trenutnim fondom pa će biti zanimljivo vidjeti hoće li se Grad odlučiti na proširenje projekta.
Postojeći drvored star oko 30 godina
Najbolnija gradska tema
Tema smanjenja zelenog fonda, oživljena nedavnom sječom brojnih stabala u Puli, izazvala je salve nezadovoljstva građana, ali i upozorenja struke na važnost obnavljanja sadnica. Posjetimo, s Giardina je zbog bolesti uklonjeno dvadesetak stogodišnjih ladonja, dok je sudbina preostalih još uvijek neizvjesna, a na Stoji je, zbog izgradnje Centra KLIK, posječeno preko 70 stabala crnogorice i bjelogorice. Sve ovo u samo godinu dana! Nešto ranije, u sklopu renoviranja Arheološkog muzeja i Malog rimskog kazališta, uklonjeni su borovi s Kaštela te višestoljetni cedrovi u Carrarinoj ulici, čime je najstariji dio grada u potpunosti ogoljen od krupnog raslinja i 'oslobođen' hladovine. Nezadovoljstvu građana svakako ne doprinosi ni najavljeno rušenje više od 100 stabala zbog izgradnje sportskog terena na Valkanama.
Dolazak stotinu i pedeset novih pinija umirujući je podatak, ali još uvijek nedovoljan da kompenzira smanjenje gradskog zelenila u posljednjih nekoliko godina, kako brojčano, tako i funkcionalno. Treba li uopće spominjati da čak ni potpuna (brojčana) obnova fonda mladim sadnicama ne može nadomjestiti (funkcionalne) benefite uklonjenih stogodišnjih biljaka!? Puli treba još puno više stabala. Ujedno, trebaju joj stabla dublje u gradskom središtu i to pod hitno. Za početak, idealno bi bilo krenuti upravo od zaobilaznice. Naime, dok se jednom stranom naslanja na prigradska poljoprivredna polja, ova je cesta s druge strane 'zarobljena' futurističkim golim linijama novog Monvidala - jednog od najdrastičnijih primjera pulske galopirajuće betonizacije koja zelenilo ne poznaje 'ni na slici'.
Do sljedećih paklenih vrućina, i u paralelnoj ulici Bože Gumpca dobro bi došlo jedno stotinjak stabala. Ili tisuću. Ili dvije!
