PULA GRADI NOVU POSLOVNU ZONU Projekt Valmarin postaje stvarnost, iako je još na 'dugačkom štapu'

Vrijeme je za novu poslovnu zonu na obodima najvećeg istarskog grada. Tako smatra njegova vlast koja je prošlog tjedna donijela odluku o osnivanju poduzetničke zone Valmarin, a nekoliko dana kasnije je dala i na glasanje gradskim vijećnicima. Oni su većinom projektu dali zeleno svjetlo, pa je izvjesno da je Valmarin na putu plda postane stvarnost, iako je korektno reći i da je ova priča još uvijek 'na dugačkom štapu'. No, do toga ćemo doći.

Za početak, vrijedi spomenuti da bi se izglasavanje ove odluke moglo smatrati prvom političkom odlukom i ostvarenom najavom novog pulskog gradonačelnika Peđe Grbina, koji je ideji nove poduzetničke zone tijekom svoje predizborne kampanje davao velik značaj.

- Ova zona je bila dio mog predizbornog obećanja. Na toj lokaciji u velikoj mjeri već postoji komunalna infrastruktura. Ovom zonom se obvezujemo da ćemo u jednom dijelu grada itekako paziti da se tamo dogodi poduzetništvo, a ne nešto drugo, rekao je upravo na Gradskom vijeću Grbin.

Ali, iako je plan 'prošao', daleko od toga da su mu sve političke struje zastupljene u Gradskom vijeću jednako sklone.

Krenimo redom.

Tri sektora, više od 100 tisuća četvornih metara

Valmarin je zona površine 111.600 četvornih metara na samom ulazu u Pulu iz smjera Galižane i predstavlja većim dijelom neizgrađeno područje, smješteno s istočne strane Partizanskog puta. 

Nova poduzetnička zona trebala bi biti podijeljena u tri sektora, od čega sjeverni dobiva trgovačko-uslužnu namjenu, dok s nešto veći južni dijeli na proizvodnu i poslovno-proizvodnu zonu.

U skladu s važećom prostorno planskom dokumentacijom, u dijelovima zone u kojima je gradnja moguća, vrijedit će sljedeći uvjeti gradnje: minimalna površina izgrađenosti bit će 400 četvornih metara, a maksimalna 25 tisuća. Najveća dopuštena visina objekta - 25 metara.

Zonom Valmarin trebao bi upravljati sam Grad Pula, koji je kroz Program Poduzetnik Istarska županija 2025 osigurao subvenciju od dva - posto za kreditna sredstva koja će povući poduzetnici za investicije koje se odnose na sljedeće djelatnosti na prerađivačku industriju, računalno programiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane s njima te projekte koji doprinose zelenoj tranziciji gospodarstva. No, prostora za kreditiranje će ovdje biti, prema najavi, i za druge investicije koje budu doprinosile razvoju gospodarstva i same zone.

Zoričićevi protiv

Prijedlog izgradnje ove zone na Gradskom je vijeću početkom tjedna prošao lako, ali ne tiho. Lako jer je dobio sigurnu većinu glasova, ali bučno jer je izglasavanju prethodila skoro jednosatna, i svakako najzanimljivija rasprava vijećnika, iako ne nužno o konkretnim elementima projekta. Čak štoviše, značajan dio otpao je upravo na činjenicu da su mnogi elementi ovog projekta još uvijek nepoznati te da je cijela ideja puna nejasnoća. 

Ovom je vijećanju i odluci, naime, prethodilo petnaestodnevno javno e-savjetovanje. Nedovoljno dugačko, smatrala je vijećnica pulskog Možemo! Dušica Radojčić, koja se na e-savjetovanje i sama javila, nezadovoljna idejom širenja trgovačkih zona u ovaj dio grada. Odnosno, predgrađa. Ujedno, Radojčić je, nakon okončanja e-savjetovanja, u Vijećnici skrenula pozornost na kuriozitet da se na njega, primjerice, nije javio nijedan poduzetnik. 

- Predviđa se trgovačko-uslužna djelatnost pa toga u Puli imamo i previše! U obrazloženju odluke uopće ne piše kojom infrastrukturom je ta zona opremljena. Znaju li privatni vlasnici zemljišta da se planira izvlaštenje? Možda je potrebna izmjena prostornog plana kako bi se postigla veća učinkovitost zone, rekla je Radojčić, koja je prethodno, tijekom e-savjetovanja navela i da "privatno vlasništvo Grad mora otkupiti. U slučaju da privatni vlasnici ne žele prodati zemljište, Zakon o izvlaštenju omogućuje izvlaštenje nekretnina za potrebe izgradnje gospodarske infrastrukture". 

Stav Grada po ovom je pitanju tada bio: "Za postojeće poduzetnike u području osnivanja Poduzetničke zone Valmarin neće biti negativnog utjecaja na poslovanje niti će postojeći poduzetnici izgubiti svoja zakonom zajamčena prava na poslovanje i obavljanje poduzetničke djelatnosti, dapače, postojeći poduzetnici mogu imati samo koristi od uređenja infrastrukture..."

A zemljište je od čiste situacije, čini se, zaista daleko. Jer, dok je jedan dio područja u vlasništvu Grada Pule i Republike Hrvatske, najveći dio ipak je u rascjepkanim privatnim vlasništvima. Grbin ovo ne krije, ali je odlučio zauzeti stav da se radi tek o dijelu problema koji će se rješavati u hodu. Sada je, smatra, neophodan impuls za pokretanje projekta. U obrani ovog stava pridružio mu se i stranački kolega, SDP-ov Igor Belas, rekavši:" Svi mogući problemi se mogu rješavati u hodu. Nemamo vremena, dajmo tom malenom djetetu da naraste".

No, nije samo činjenica da je zemljište velikim dijelom privatno bila razlog da se u gradskoj Vijećnici rasplete opsežna rasprava. Grbinu i njegovoj gradskoj upravi pojedini su vijećnici spočitali konkretna imena vlasnika ovih zemljišta.  

Velik 'komad' zemlje u području Valmarina, naime, u vlasništvu je Igora Brenka, osobe s predizborne liste Gorana Mihovilovića, sadašnjeg Grbinovog koalicijskog partnera. Koviljka Aškić s Nezavisne liste bivšeg pulskog gradonačelnika Filipa Zoričića, upitala je stoga i otvoreno radi li se o političkom pogodovanju.

I pored dugotrajne žučne rasprave i puno postavljenih pitanja, jasno je da je ova tema još uvijek puna nepopunjenih praznina.

Vijećnici Zoričićeve liste svoj su stav iskazali glasujući protiv prijedloga. Predstavnici Možemo! u Vijeću, pak, neizvijesnost su odlučili "kazniti" suzdržanošću prilikom glasanja. Sve skupa ipak nedovoljno da se osujeti plan za paljenje zelenog svjetla za Valmarin.

Ali, za realizaciju će biti potrebno puno više od paljenja svjetla.