„Akcijski plan za korištenje mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na pogodnim površinama“ (AP) usvojen je u svibnju 2020. godine.
Sadržajno, ovim AP-om je nakon provedene detaljne analize problema, utvrđeno da se kao najpovoljnija varijanta za korištenje otpadnog mulja u cijeloj kontinentalnoj Hrvatskoj, osim Grada Zagreba, pokazala materijalna oporaba i korištenje oporabljenog mulja na tlu/u poljoprivredi (kompost, pelet i sl.) dok bi se u Istri, Kvarneru i Dalmaciji, prednost dala energetskoj oporabi i korištenju oporabljenog otpadnog mulja kao bio-goriva", ističu u SDP-u.
Naime, prema neslužbenim informacijama, prošlo je više od godinu i pol dana, a da se po ovom pitanju ništa nije napravilo, a zadaće koje treba provesti su brojne.
Između ostalog, bilo je potrebno do kraja 2021. provesti stratešku procjenu utjecaja na okoliš AP-a, izmijeniti postojeće i donijeti nove zakonske akte, uspostaviti institucionalni okvir za rješavanje problematike gospodarenja otpadnim muljem, te u ovoj godini, kao krunski akt svih (ne)provedenih aktivnosti, usvojiti konačni Plan gospodarenja muljem za period 2023.-2028. Niti jedna od predviđenih aktivnosti ne da nije gotova, već nije niti započeta.
U SDP-u navode da se posljedice ovakvog neuređenog stanja reflektiraju na činjenicu da se EU projekti iz oblasti vodno-komunalne infrastrukture sporo realiziraju i da nam prijeti plaćanje penala zbog nepridržavanja rokova za izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (čijim se radom generira otpadni mulj).
Podatak koji najbolje opisuje, navode u SDP-u, jest trenutno stanje „da smo u Operativnom programu konkurentnost i kohezija (OPKK) za razdoblje 2014-2020 za ove projekte imali odobrenih preko 15 milijardi kuna (EU sredstava), a čini se da smo realizirali samo nešto iznad 4 milijarde kuna (stupanj realizacije danas, nakon 8 godina, prema nekim podacima je 28%).
-Važno je napomenuti da je rok za realizaciju projekata prema odobrenim planovima provedbe završio još 31. prosinca 2020., te se sada nalazimo, vremenski gledajući u dijelu definiranom kao „n+3“. Nažalost, postoji bojazan da do kraja 2023., nećemo realizirati niti 50% odobrenih EU sredstava, navodi u priopćenju Savjet za poljoprivredu i hranu SDP-a.
Kao što smo i ranije pisali, upravo se područke Kaštijuna spominjalo kao lokacija na kojoj bi se izgradila centralno postrojenje za obradu mulja s područje Istre. Prema zadnjim najavama pulske vlasti, od te se lokacije odustalo, no još uvijek nema novosti što se dalje planira s gradnjom postrojenja i hoće li se ono uopće graditi.
