ŠOKANTNO MIŠLJENJE NADZORNOG ODBORA: Kaštijun pred kolapsom, financije i učinkovitost kompletnog sustava u rasulu

Iako promjene na čelnoj poziciji trgovačkog društva Kaštijun u vlasništvu Grada Pule i Istarske županije još uvijek nisu uslijedile, izvjesno je da će se kadrovska promjena na direktorskoj poziciji dogoditi brzo.

Očekivano je da će promjena biti i među članovima Nadzornog odbora trgovačkog društva koji već dugo djeluje u krnjem sastavu. Premda je po Društvenom ugovoru društva Kaštijun definirano da ova gradsko-županijska tvrtka ima pet članova nadzornog odbora, i dalje to tijelo čine samo tri člana, točnije predsjednik Neven Iveša te članovi Dragan Sokolović i Roland Kosinožić. 

Županija, podsjetimo, u aktualni saziv Nadzornog odbora nikad nije imenovala svog drugog predstavnika, odnosno člana Nadzornog odbora, a nije izabran ni novi predstavnik radnika.

Istra24 u posjedu je opširnog i dramatičnog mišljenja još uvijek aktualnog Nadzornog odbora, a koje je početkom listopada upućeno osnivačima Kaštijuna, gradonačelniku Pule Peđi Grbinu kao predsjedniku Skupštine Kaštijuna, i istarskom županu Borisu Miletiću, članu Skupštine i predstavniku manjinskog vlasnika. U mišljenju se Nadzorni odbor iscrpno referirao na brojne izazove ove gradsko-županijske tvrtke.

Neadekvatna tehnologija

Nadzorni odbor je na početku konstatirao da u posljednjem razdoblju sve snažnije dolaze do izražaja sustavne poteškoće u funkcioniranju ŽCGO „Kaštijun“, koje se reflektiraju na financijsko poslovanje, operativnu učinkovitost, odnos između suvlasnika i prema jedinicama lokalne samouprave, kao i na ukupnu percepciju društva u javnosti.

Naime, članovi Nadzornog odbora su na temelju uvida u dostupnu dokumentaciju, provedene analize, kao i rasprava na sjednicama odbora, prepoznali niz strateških, organizacijskih i upravljačkih pitanja koja zahtijevaju pažnju i promišljanje suvlasnika društva.

- Ovim mišljenjem želimo otvoreno i konstruktivno ukazati na ta pitanja te potaknuti Skupštinu društva, kao tijelo koje okuplja većinske i manjinske suvlasnike – na pravovremeno sagledavanje stanja i donošenje odgovarajućih odluka u cilju stabilizacije poslovanja i dugoročne održivosti sustava gospodarenja otpadom u Istarskoj županiji, navodi Nadzorni odbor.

Konstatirali su da je tehnologija ugrađena u postrojenje neadekvatna u odnosu na stvarni sastav miješanog komunalnog otpada koji se zaprima. Naime, udio bio-otpada u ulaznom otpadu višestruko premašuje projektirane/dozvoljene vrijednosti, što izravno utječe na povećanje vlažnosti miješanog komunalnog otpada.

Zbog toga je, ističe se, onemogućena realizacija projektiranog tehnološkog procesa u mehaničko-biološkom postrojenju, osobito u dijelu koji se odnosi na separaciju, biološku stabilizaciju i obradu frakcija otpada.

Nadalje, Nadzorni odbor konstatira da se Kaštijun suočava s ozbiljnim izazovima u preradi i plasmanu goriva iz otpada (SRF), pri čemu su troškovi zbrinjavanja preostalog otpada visoki te pokazuju tendenciju daljnjeg rasta.

„Posebno zabrinjava činjenica da je Kaštijun obvezan, na temelju Rješenja inspekcije, zbrinuti ukupno 28.500 tona već baliranog SRF-a zaključno do 8. studenoga 2025. godine. Za navedenu količinu trenutačno ne postoje održiva i funkcionalna tržišna rješenja unutar Republike Hrvatske, dok bi realizacija izvoza zahtijevala dulje pripremno razdoblje od onog koje je propisano obvezom. Potencijalni ponuđači traže nesrazmjerno visoke naknade, što dodatno opterećuje već narušenu financijsku stabilnost Društva i onemogućuje predvidivo planiranje troškova u srednjoročnom razdoblju“, navodi se u mišljenju.

Ništa nije kako treba

Članovi Nadzornog odbora navode da postrojenje ne ostvaruje planirane tehnološke performanse ni kapacitete. Proces mehaničko-biološke obrade je nestabilan, primarno zbog velike varijabilnosti i nedosljedne kvalitete ulaznog otpada (poglavito vlažnosti), ali i zbog toga što su količine otpada koje su se zaprimale do 4. travnja 2024. godine često premašivale projektirane dnevne i sezonske kapacitete. Tijekom turističke sezone dolazi do naglog povećanja količina otpada, što dodatno opterećuje sustav.

Iako je projektirani godišnji kapacitet postrojenja 90.000 tona, inspekcijskim nadzorom određeno je ograničenje zaprimanja otpada na 390 tona dnevno, što u vršnim razdobljima turističke sezone nije dostatno te se viškovi direktno odvoze sa pretovarnih stanica prema drugim operaterima, što predstavlja značajan financijski izdatak za Kaštijun.

Visok udio biološke komponente u ulaznom otpadu uzrokuje povećano stvaranje neugodnih mirisa, a istovremeno zahtijeva dodatnu obradu i tretman frakcija kako bi se poštovali okolišni standardi.

Zbog prekomjerne proizvodnje SRF-a i nedostatka domaćih kapaciteta za njegovu energetsku oporabu, društvo je primorano skladištiti znatne količine ove frakcije, što dodatno otežava upravljanje procesima unutar centra.

Nepostojanje pouzdanih kanala za preuzimanje SRF-a dovodi do zagušenja skladišnih prostora, povećava sigurnosne rizike te stvara ozbiljne poteškoće u ispunjavanju zakonskih obveza, pri čemu prijeti i nastanak značajnih financijskih troškova, regulatornih sankcija te narušavanje ugleda društva i samog sustava gospodarenja otpadom, navodi se u mišljenju Nadzornog odbora.

Učestali kvarovi i česti zastoji u radu

Spominju i visoku učestalost kvarova mehaničkih dijelova uslijed neadekvatnog ulaznog otpada što rezultira povećanim troškovima održavanja i čestim zastojima u radu, te dodatno opterećuje operativni tim i povećava ukupne operativne troškove. 

Također, ističu da narušena dinamika obrade otpada negativno utječe na stabilnost cjelokupnog sustava gospodarenja otpadom u Istarskoj županiji te dovodi do pogoršanja kvalitete rada, s posljedičnim povećanjem emisija u okoliš, što izaziva sve učestalije pritužbe lokalnog stanovništva.

Nadzorni odbor traži donošenje hitnih mjera sanacije i tehničke modernizacije centra, uz institucionalnu i financijsku podršku svih dionika i nadležnih tijela, kao i provedbu mjera i aktivnosti usmjerenih na ostvarenje cilja da se najmanje 55 posto (za 2025. godinu) mase komunalnog otpada oporabi recikliranjem ili pripremom za ponovnu uporabu.

- U protivnom, postojeći operativni izazovi prijete daljnjim pogoršanjem kvalitete rada, neispunjavanjem zakonskih obveza i povećanim rizikom za okoliš i zdravlje stanovništva, navode u mišljenju.

Ističu da su na temelju uvida u dokumentaciju i važeće dozvole koje reguliraju rad ŽCGO Kaštijun, a koji su obrađeni u dokumentu „Pravna analiza i pravno mišljenje društva Kaštijun d.o.o.“ od prosinca 2024. godine, utvrđeni brojni indikatori koji ukazuju na potencijalne povrede propisa i pravne nesigurnosti u poslovanju društva Kaštijun.

Stoga je, pojašnjavaju, Kaštijun izložen riziku pokretanja prekršajnih postupaka i inspekcijskih kazni od strane tijela nadležnih za zaštitu okoliša, komunalni nadzor i gospodarenje otpadom. Također, u odnosima s komunalnim društvima i ostalim partnerima utvrđeni su značajni problemi u definiranju i provedbi ugovornih obveza – uključujući nejasno definirane obveze, nerazmjerne ugovorne kvote, kao i prisutnost potencijalno štetnih klauzula čija bi aktivacija mogla imati znatne financijske posljedice za društvo.

Ima posla za SAFU, OLAF?

 „Poseban fokus pravnog rizika odnosi se na mogući regresni nadzor vezan uz EU sredstva. Naime, projekt izgradnje i uspostave ŽCGO Kaštijun sufinanciran je sredstvima Europske unije, što podrazumijeva strogu obvezu zakonitosti, transparentnosti i učinkovitosti u korištenju dodijeljenih sredstava. 

Uočene nepravilnosti – poput odstupanja od ciljeva iz projektne aplikacije, netransparentnih odnosa s komunalnim društvima i moguće selektivnosti u poslovanju – otvaraju prostor za reviziju i povrat sredstava od strane regulatornih i kontrolnih tijela kao što su SAFU, OLAF ili Europska komisija. Takav ishod bi imao teške posljedice po lokalne proračune, mogao bi izazvati gubitak institucionalnog povjerenja, kao i dugoročnu reputacijsku štetu", navode članovi Nadzornog odbora.

Konstatiraju da se ŽCGO suočava s nizom ozbiljnih okolišnih izazova koji značajno utječu na lokalnu zajednicu, kvalitetu zraka, usklađenost sa zakonodavnim okvirom i ukupni društveni legitimitet postrojenja.

Brojni pokazatelji ukazuju na potrebu hitnog i sustavnog rješavanja problema kako bi se osigurala usklađenost sa zakonskim i okolišnim standardima te obnovilo narušeno povjerenje javnosti.

Jedan od ključnih izazova odnosi se na neugodne mirise koji su već dulje vrijeme predmet kontinuiranih pritužbi građana, osobito stanovnika okolnih naselja. Unatoč činjenici da se redovito i izvanredno provode ispitivanja kvalitete zraka, čiji rezultati pokazuju vrijednosti unutar propisanih granica, Kaštijun d.o.o. se suočava  s rastućim brojem pritužbi, negativnim imidžem i trajnim narušavanjem odnosa s lokalnom zajednicom. Povjerenje građana ozbiljno je poljuljano, što se očituje kroz inicijative civilnog društva, otvorena pisma, prosvjede, medijske istupe te zahtjeve za zatvaranjem ili reorganizacijom postrojenja. Učestali izrazi građanskog nezadovoljstva upućuju na eskalaciju problema i stvaraju realan rizik od ozbiljnog društvenog konflikta.

 Okolišna dimenzija poslovanja Kaštijun d.o.o. iziskuje prioritetno djelovanje kroz tehničke nadogradnje, strožu kontrolu rada, jasne i mjerljive ekološke ciljeve te otvoreniji i participativniji odnos s javnošću. Ignoriranje ili odgađanje rješavanja ovih pitanja može imati trajne posljedice – kako za okoliš, tako i za institucionalni kredibilitet i stabilnost upravljačke strukture, navodi se.

Nadalje se konstatira da je Kaštijun u izrazito nepovoljnoj financijskoj situaciji, koju karakterizira strukturalna neodrživost, negativni poslovni rezultati i izrazita ovisnost o vanjskim izvorima financiranja.

Društvo posluje s akumuliranim gubitkom, a operativni troškovi značajno ugrožavaju ukupne poslovni rezultat. Ključni uzroci su visoki troškovi rada postrojenja, složenost obrade MKO, troškovi zbrinjavanja viškova i ostatnog otpada, kao i otežani plasman sekundarnih sirovina i energenata, osobito goriva iz otpada (SRF).

"Takva situacija jasno upućuje na činjenicu da trenutni poslovni model nije samoodrživ bez dugoročnog rješenja smanjenja vlažnosti ulaznog otpada te zbrinjavanja sezonskih viškova i SRF-a. Poseban financijski teret čine troškovi zbrinjavanja viškova otpada u ljetnim mjesecima, kao i zbrinjavanje ostatnog otpada, koji su porasli uslijed tržišnih poremećaja i smanjenog interesa za SRF gorivo. Uz ograničene mogućnosti oporabe i nedostatak nacionalne infrastrukture za energetsku valorizaciju takvih materijala, Kaštijun je prisiljen na skupo odlaganje preostalog otpada, što dodatno ugrožava poslovni rezultat.

U nedostatku reforme poslovnog modela, transparentnijeg i pravednijeg sustava naplate prema komunalnim društvima, kao i uspostave funkcionalnog tržišta za proizvode nastale obradom otpada, Kaštijun d.o.o. neće moći osigurati financijsku stabilnost niti dugoročno ispuniti svoju javnu funkciju bez stalnih fiskalnih intervencija", ističe Nadzorni odbor.

Suprotstavljeni interesi, izostanak zajedničke vizije...

Konstatiraju  da upravljačka i vlasnička struktura Kaštijun d.o.o. pokazuje visoku razinu kompleksnosti, što izravno otežava donošenje strateških odluka te onemogućuje stabilno dugoročno planiranje, ističe se u mišljenju.

"Naime, vlasnička fragmentacija između Grada Pule i Istarske županije, uz dodatno operativno uključivanje drugih jedinica lokalne samouprave kao korisnika usluga, stvara okruženje u kojem društvo djeluje između različitih, često suprotstavljenih interesa i očekivanja. Izostanak zajednički usuglašene vizije i strateškog plana razvoja ŽCGO sustava, utemeljenog na jasnim pravima i obvezama svih uključenih dionika, rezultira reaktivnim donošenjem odluka – najčešće pod pritiskom operativnih i kriznih situacija, umjesto temeljem planiranih i dogovorenih razvojnih prioriteta".

Navodi se i narušeno povjerenje komunalnih društava, osobito u kontekstu prethodnih neuspješnih pokušaja suradnje. 

- Nedostatak koordinacije i transparentnosti u komunikaciji dodatno pogoršava funkcioniranje sustava, a izostanak institucionalnog uključivanja ostalih JLS u upravljačku strukturu produbljuje osjećaj nepovezanosti i potiče konflikte oko tumačenja uloga i odgovornosti. Ugovorni odnosi s komunalnim poduzećima su neusklađeni – prisutni su nerazmjeri u definiranim količinama otpada, nejasne obveze, nelogične cijene usluga te nepostojanje mehanizama za usklađivanje. Povećani operativni troškovi zbrinjavanja koje Kaštijun d.o.o. snosi, bez odgovarajuće naknade od korisnika sustava, dodatno opterećuju financijsko poslovanje Društva i potiču daljnju destabilizaciju, navode u mišljenju.

Redefinirati cijeli model upravljanja

U zaključku, članovi Nadzornog odbora upozoravaju da načelo „onečišćivač plaća“ podrazumijeva da trošak obrade i zbrinjavanja otpada snosi njegov stvarni proizvođač, čime se osigurava pravedno, učinkovito i okolišno odgovorno gospodarenje otpadom.

- Međutim, u poslovanju Kaštijun d.o.o. ovo načelo nije dosljedno niti operativno provedeno. Poseban izazov predstavlja turizam, koji je jedan od glavnih generatora otpada u Istarskoj županiji. Tijekom ljetnih mjeseci povećani turistički promet dovodi do naglog rasta količina otpada, uključujući i proizvodni otpad koji po svojoj prirodi ne bi smio ulaziti u sustav obrade miješanog komunalnog otpada za koji je Kaštijun projektiran. Takva praksa rezultira preopterećenjem postrojenja, narušava stabilnost funkcioniranja sustava te dodatno udaljava poslovanje od načela pravedne raspodjele troškova obrade otpada, ističe se u mišljenju.

Ovaj problem dodatno se produbljuje zbog izostanka funkcionalnog modela upravljanja i koordinacije među ključnim dionicima. 

- Grad Pula i Istarska županija, kao formalni osnivači Društva, trenutno snose cjelokupne operativne i političke posljedice rada sustava, dok većina ostalih jedinica lokalne samouprave i komunalnih društava koristi sustav bez odgovarajuće suodgovornosti, sudjelovanja u upravljačkim procesima i/ili pokrića stvarnih troškova. Ovakva situacija jasno ukazuje na potrebu redefiniranja modela upravljanja i uspostave nove dinamike suradnje, utemeljene na međusobnom povjerenju, jasnoj raspodjeli prava i obveza, kao i na načelima operativne transparentnosti svih uključenih dionika u sustav gospodarenja otpadom. Krajnji cilj svih tih promjena trebao bi biti da Kaštijun d.o.o. postane stvarna krovna županijska organizacija za gospodarenje otpadom, s punom odgovornošću i kapacitetom da koordinira, usmjerava i unapređuje cijeli sustav na razini Istarske županije, zaključuju u svom nimalo optimističnom mišljenju članovi Nadzornog odbora Neven Iveša, Roland Kosinožić i Dragan Sokolović.

Raniji saziv dao ostavku zbog urušavanja sustava 

Čini se da se povijest ponavlja. Gotovo identično šokantno mišljenje o radu ŽCGO-a dao je još u ožujku 2024. godine prošli saziv Nadzornog odbora. Tada su na dramatičnoj konferenciji za novinare upozorili na totalni kolaps sustava gospodarenja otpadom u Istri.

Prozvali su tada i vlasnike – Grad Pulu i Istarsku županiju - zbog nedovoljno angažmana.

Članovi Nadzornog odbora su, naime, optužili Grad Pulu i Županiju da nisu ništa poduzeli nakon brojnih informacija koje su im cijelo vrijeme prosljeđivali. Nakon tog istupa u javnosti, svi članovi Nadzornog odbora podnijeli su ostvaku.