Ekološka katastrofa u Gospiću ponovno je usmjerila pozornost na Pazin i dugogodišnji problem otpada u bivšoj hali Istraplastike, koji s ličkim slučajem dijeli nekoliko zabrinjavajućih sličnosti: otpad koji se uvozi iz Italije i tu gomila, odgovorni poslovni subjekti koji nestaju ili završavaju u postupcima, građani koji godinama čekaju dok se institucije spore oko nadležnosti i troškova.
Istra24 je o otpadu koji je u halama bivše Istraplastike završio još 2019. i 2020. godine objavila gotovo desetak tekstova (neke od njih možete pročitati ovdje, ovdje, ovdje, ovdje, ovdje, ovdje i ovdje), a šest godina kasnije pomaka gotovo da i nema. Otpad je još u halama – uklonjen je samo onaj koji je bio nagomilan ispred, i to tako što je ubačen u halu. Izrađen je Plan sanacije, ali izvođač nije odabran i datum početka radova nije poznat. Dok se ranije govorilo o približno četiri tisuće, a u prvim procjenama i o deset tisuća tona, novi plan predviđa uklanjanje čak 13 tisuća tona otpada.
Procijenjena vrijednost zahvata iznosi oko 8,1 milijun eura s PDV-om. Danas je pazinsko područje Dubravice, što također dijeli s Gospićem, proglašen jednom od šest prioritetnih lokacija, odnosno državnih „crnih rupa” uvrštenih u izmjene Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske. Financiranje sanacije šest prioritetnih lokacija prvotno je predviđeno u omjeru 85 posto Fond i 15 posto jedinice lokalne samouprave. Naknadno je najavljena mogućnost smanjenja lokalnog udjela na deset posto. Na procijenjenu vrijednost zahvata od 8,1 milijun eura to znači da bi Grad Pazin trebao platiti oko 1,215 milijuna eura, odnosno 810.000 eura ako njegov udio bude smanjen na deset posto. Gradonačelnica Suzana Jašić takvu mogućnost odlučno odbacuje.
– Ne prihvaćamo da Grad sufinancira sanaciju. Nismo ni na koji način odgovorni za ono što se dogodilo, a otpad se nalazi na privatnoj, ne javnoj površini. Kada smo podnijeli kaznenu prijavu, Državni inspektorat rekao nam je da nismo stranka u postupku. Ako nismo stranka kada se odlučuje i postupa, onda ne možemo biti stranka ni kada treba platiti – rezolutna je Jašić, koja smatra da bi država trebala u cijelosti financirati uklanjanje, a zatim se naplatiti od onečišćivača i drugih odgovornih osoba svim raspoloživim pravnim sredstvima. Gradonačelnica u razgovoru za Istru24 ne skriva umor nakon godina dopisa, sastanaka i poziva nadležnim institucijama.
Gradonačelnica Suzana Jašić
Od reciklaže do 13.000 tona otpada
Na području bivše tvornice Istraplastika u Dubravici otpad se počeo gomilati 2019. godine. Novoosnovana tvrtka Natural Recycling Company dobila je od Istarske županije dozvolu za gospodarenje neopasnim otpadom, odnosno njegovu obradu i recikliranje. Umjesto toga, u hale su tijekom 2019. i 2020. dovezene tisuće tona miješanog otpada iz Italije, pretežito plastike, tekstila i gume. Stanovnici su među materijalom uočavali odjeću, slamu, papir, aluminijsku foliju i odbačene lijekove. Tvrtka je u međuvremenu otišla u stečaj.
Slovenski poduzetnik Franc Gregorčič, vlasnik hala, još je 2022. za Istru24 tvrdio da su zakupci kompleks napunili „od poda do krova”, toliko da se urušila međukatna konstrukcija. Pokrenuo je sudski postupak protiv tvrtke i osoba koje smatra odgovornima za nezakonito odlaganje, točnije Gianfranca Schiavona, Maura Menghija, Aleksandra Javorca i Branka Malenovića.
Natural Recycling Company nakon Pazina pokušala je isti model poslovanja preseliti u Gorski kotar. Gradonačelnica Pazina Suzana Jašić kaže da se povezivala s lokalnim stanovništvom kako bi spriječila ponavljanje pazinskog scenarija.
– Kada su zaustavljeni u Pazinu, pokušali su otići u Prezid. Povezali smo se s ljudima tamo, nakon čega su pokušali u Liču. Čula sam i da postoje planovi za Vukovar, pa smo zvali i tamo – kazala je za Istru24.
Manje smrdi, ali opasnost nije nestala
Godinama su se žitelji Dubravice žalili na nesnosan smrad, žohare, štakore i druge insekte. Pojedine obitelji s djecom tijekom ljetnih mjeseci morale su se privremeno iseliti. Stanovnica Karmen Gašperini, koja u gorkoj šali za sebe kaže da je „prva susjeda smeća”, potvrđuje da se stanje u međuvremenu donekle popravilo, ali ne zato što je otpad zbrinut.
Karmen Gašperini
– Tada je bilo strašno. Imali smo toliko žohara da smo morali iseliti sebe, djecu i životinje jer se u kući nije moglo živjeti. Grad je više puta provodio dezinfekciju i dezinsekciju u okolišu, hali i našim stanovima pa danas više nemamo toliko problema s kukcima. Međutim, otpad je još unutra. Nije da šutimo zato što nam je sada dobro, nego čovjek s vremenom izgubi volju i nadu – kaže Gašperini.
Sličnu ocjenu daje i stanovnik Dubravice Ivan Guštin, koji se o čitavoj situaciji nedavno osvrnuo na svom Facebook profilu.
„Bez namjere da umanjujem razmjere ekološke katastrofe i kriminala u Gospiću i drugim mjestima s ilegalnim odlagalištima uvezenog smeća, podsjećam da je smeće u ex Istraplastici u Pazinu i dalje tamo. Uključujući i infektivni otpad s farmi. 13.000 tona. 6 godina. Eto, ‘samo što nije riješeno’. 0 odgovornih, 0 privedenih, 0 osuđenih”, napisao je Guštin, a u razgovoru za Istru24 istaknuo je kako najveću opasnost i dalje predstavlja požar.
Ivan Guštin
Taj se najgori scenarij nakratko počeo ostvarivati 24. travnja 2024. godine, kada je vatra zahvatila pet bala komprimiranog otpada. Radnici su reagirali aparatima za početno gašenje, a pazinski vatrogasci uspjeli su spriječiti širenje požara na ostatak goleme količine zapaljivog materijala.
Guštin kaže da mu je jedan vatrogasac u razgovoru otvoreno opisao što bi se moglo dogoditi kada bi se požar proširio po cijeloj hali.
– Rekao mi je da bi se u takvoj situaciji možda moglo jedino pustiti da sve izgori. To bi moglo trajati danima, a zbog dima i svega što bi nastalo izgaranjem plastike vjerojatno bi trebalo evakuirati pola Pazina – upozorava Guštin.
Nakon požara 2024. godine Jašić je poručila da se dogodilo upravo ono na što su Grad i građani upozoravali. Do tog trenutka Grad je podnio kaznenu prijavu, pokrenuo pravne postupke i održao više od 50 sastanaka s vlasnikom, Županijom, Državnim inspektoratom, ministarstvima, saborskim Odborom za zaštitu okoliša i pučkom pravobraniteljicom.
Arhivska snimka: šleper istovaruje otpad na području hale
Sanaciju obećavali još za 2025. godinu
Ni status jedne od šest prioritetnih državnih „crnih rupa” zasad nije ubrzao sanaciju Dubravice. Najavljivalo se da bi uklanjanje otpada moglo početi krajem trećeg ili početkom četvrtog tromjesečja 2025. godine. Fond je u rujnu objavio da je započeo aktivnosti na sanaciji, ali to nije značilo i početak radova.
Prva faza odnosila se na izradu plana kojim su trebali biti utvrđeni vrsta i stvarna količina otpada, način njegova uklanjanja te cijena zahvata. Taj je plan sada izrađen, a pokazao je da u kompleksu nije 4.000, nego približno 13.000 tona otpada. Fond sada treba provesti novu javnu nabavu i odabrati tvrtku koja će ga ukloniti i zbrinuti.
Odvjetnica vlasnika kompleksa Biljana Grozdanić potvrdila nam je da je prvi dio postupka, odnosno izrada Plana sanacije, dovršen.
– Sada bi trebala uslijediti javna nabava za izvođača koji će provesti zbrinjavanje. Očekujemo preciznije informacije o tome je li natječajna dokumentacija spremna – kazala je Grozdanić.
Govoreći o postupcima protiv odgovornih za odlaganje, navela je da je Natural Recycling Company izbrisan iz registra, dok se radnje nastavljaju protiv odgovornih fizičkih osoba. Za detalje o fazi kaznenog postupka uputila nas je na nadležno državno odvjetništvo i sud.
