Cijene maslinovog ulja lete u nebo. U Hrvatskoj košta 127 posto više nego na razini EU, stručnjak: "Kod nas se beru ručno"

Prosječna cijena maslinovog ulja u Hrvatskoj u lipnju je iznosila 1.336 eura za 100 kilograma, što je čak 126,8 posto više od prosječne cijene na razini cijele Europske unije (589 €/100kg). U Španjolskoj je prosječna cijena maslinovog ulja u lipnju iznosila 364 eura za 100 kilograma, a u Italiji 964 eura, piše N1.

"U Hrvatskoj se ostvaruju značajno više cijene maslinovog ulja od onih koje postižu maslinova ulja proizvedena u drugim državama članicama", navodi se u izvješću Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi (TISUP) za lipanj.

Prema izvješću TISUP-a u lipnju je veleprodajna cijena ekstra djevičanskog maslinovog ulja na domaćem tržištu u prosjeku bila viša za 12,5 posto u odnosu na cijenu u svibnju. U tom je razdoblju, navodi N1, cijena ekstra djevičanskog maslinovog ulja u pakiranju od jedne litre bila viša za 14,4 posto, onoga u pakiranju od 0,75 litre za 13,9 posto, dok je cijena ekstra djevičanskog maslinovog ulja u pakiranju od pola litre bila viša za 9,3 posto. U prosjeku je cijena litre tog ulja iznosila 12,18 eura.

Cijena ekstra djevičanskog maslinovog ulja kod nas raste već godinama. Tako je prošle je godine prosječna cijena bila 23,4 posto viša nego 2023. godine i 49,6 posto viša u odnosu na 2022. godinu te čak 73,3 posto viša u odnosu na 2021. godinu, piše N1.

A dok kod nas cijena raste, na razini EU-a cijena ekstra djevičanskog maslinovog ulja lani je pala za 34 posto. U prosincu je, navodi N1, prema podacima Europske komisije, prosječna cijena litre tog ulja kod nas je koštala 14,13 eura ili 136 posto više od prosječne cijene istoga na razini EU-a i čak 218 posto skuplje nego u Portugalu gdje je bilo najjeftinije.

Srećko Gross, maslinar i farmaceut, predsjednik udruge Zagrebački maslinarski institut za N1 kaže da se masline kod nas beru ručno, što je vrlo zahtjevno i skupo te da nema industrijske proizvodnje, automatskih berača ni strojeva za orezivanje. 

Navodi da je na tržištu jako puno rafiniranog maslinovog ulja koje se dobiva iz otpada nakon proizvodnje ulja.

"Ostane komina u kojoj još uvijek ima nešto ulja i postoji poseban postupak da se iz te komine dobije ulje. Takvo ulje je izuzetno loše kvalitete, čak može biti opasno za zdravlje, a ekstremno je jeftino", napominje Gross za N1.

"Kod nas su maslinova ulja ručni rad. Nema industrijske proizvodnje, ali zato imamo vrhunske rezultate i najbolja maslinova ulja na svijetu", kaže ovaj stručnjak za N1.

Gross navodi da je ona ekstra djevičanska maslinova ulja koja se prodaju po cijeni od 9 pa do 13 ili 14 eura za litru najbolje ne kupovati te da je dio tih ulja štetno za zdravlje.

"Postupkom rafiniranja u njih se dodaju organska otapala, a najčešće heksan koji bi teoretski kod destilacije trebao biti izdvojen. Međutim, nekoliko ppm-a (parts per million, nenormirani znak za milijuntinku, nap.a.) heksana ipak zaostane u tom ulju, a to je kancerogena supstanca. I ljudi je unose u organizam s tim rafiniranim uljem. Nažalost, mnogi kad pročitaju da je nešto rafinirano misle da je to poboljšano, još bolje od temeljnog, a nije", naglasio je.

Gross preporučuje da se kupuje "malo, ali kvalitetno", a onima koji si ne mogu priuštiti visoku cijenu ekstra djevičanskog maslinovog ulja ili ne žele potrošiti toliko novca preporučuje da ga pomiješaju sa suncokretovim uljem ili uljem repice pa će dobiti veću količinu. Ulje će se, kaže, razrijediti, ali kvaliteta će se zadržati, a barem znaju što su kupili.