Alkoholizirana 23-godišnjakinja kod Umaga udarila pješaka i pobjegla s mjesta nesreće
Policijski službenici su ubrzo pronašli vozilo koje je sudjelovalo u nesreći, a kojem su nedostajali dijelovi koji su otpali prilikom nesreće
Ljudi često romantiziraju ovakva mjesta, ali ovdje teče život, životinje se ovdje rađaju i umiru, zajedno prolazimo sve faze života, ovdje ima jako puno emocija, puno sreće, ali i očaja te tuge, ali stvarno živimo život na najjače, poručuje Hela Liverić o životu na ovoj jedinstvenoj farmi
Ljudi često romantiziraju ovakva mjesta, ali ovdje teče život, životinje se ovdje rađaju i umiru, zajedno prolazimo sve faze života, ovdje ima jako puno emocija, puno sreće, ali i očaja te tuge, ali stvarno živimo život na najjače, poručuje Hela Liverić o životu na ovoj jedinstvenoj farmi
Hela Liverić je rođena u Rijeci, a s poljoprivredom i životom u prirodi se je upoznala kada se kao voditeljica zaposlila na eko imanju poznatog hrvatskog boksač Željka Mavrovića gdje je živjela tri godine, te se zaljubila u prirodu i pritom odlučila da više nikada ne želi živjeti u gradu.
Pa kako život piše priče, tako je napisao i Helinu o stvaranju farme Drijade, mjestu gdje vlada ljubav i sloga, ali i poslovni duh. Nakon prodaje stana u Rijeci odlučuje kupiti zemlju negdje u Lici te se početi baviti uzgojem koza. Od uzgajivača koza Jakovine iz Požege koji se spremao za mirovinu kupuje stado, premda, kako kaže nije imala pojma niti o kozama, a ni o radu s njima.
Prvotnu ideju odlaska u Liku, na nagovor majke mijenja i dolazi u Istru, u Šumber, nedaleko Nedešćine prije 14. godina, gdje su njeni nonići imali kuću i zemlju. Hela je u ovom kraju odrastala i dobro ga poznaje.
Po malo je krenula s gradnjom farme i štale u koju su došle i prve koze, njih 25. U tim počecima Hela je živjela u prikolici, a s vremenom u sklopu štale je sagradila i mali apartman.
Na farmi od nekih desetak hektara Hela živi sa svojom partnericom Ginom koja svakodnevno putuje na posao u Pulu, a njihova kćerka Leila se školuje u klesarskoj školi na Braču. U neposrednoj blizini u periodu preko zime živi i Helin otac, koji na farmi uživa raditi kao domar koji sve održava i popravlja.
- I tako je to sve skupa po malo krenulo, prvo mlijeko, prvi sir, što se sve odmah među prijateljima rasprodalo. Sada je to naraslo i ovdje na farmi imamo oko 130 životinja, većinom koza i 25 ovaca, a u jednom periodu se to sve duplicira s jarićima i janjcima. Sve curice ostaju na farmi, a dečke udomljavamo, veli nam Hela.
Hela rado napominje korisnost koza u prirodi, jer s ispašom održavaju krajolik te je sve do dva metra visine čisto i prozračno, pa se tako dobiva zaboravljeni 'kozarski pejzaž' koji je u prošlosti prevladavao u Istri, a bio je jako dobar jer je tako sprječavao i širenje požara.
"Svi proizvodi s farme su potpuno ekološki te se odmah plasiraju putem "Grupe solidarne razmjene" za Rijeku i Zagreb direktno kupcima, a oglašavamo se putem Facebooka. Nikada nemamo dovoljno proizvoda kako bi zadovoljili potražnju na tržištu, pa se tako znalo dogoditi da je tek svaki četvrti kupac dobio proizvod, a ostale smo morali odbiti. Od proizvoda nudimo mladi sir, skutu, jogurt, sirutku, a nadam se da ćemo uskoro krenuti u realizaciju 'kozjeg sladoleda' jer se inicijalno pokazao kao jako dobar proizvod", kaže Hela o proizvodnji na farmi.
Ono što se na farmi odmah može vidjeti je da su sve životinje sretne i zadovoljne, strah od ljudi im je potpuno nepoznat, te rado prilaze i poziraju za fotografiranje. Koze nam nude glavu na češkanje, jer kako nam kaže Hela, to mjesto im jako paše jer ih zbog rasta rogova zna svrbjeti.
Kao i svaka farma koja se bavi uzgojem koza i ovaca, na njoj se nalaze i ovčarski psi. Radi se o četiri Border Collija iz uzgoja poznatog hrvatskog uzgajivača i stručnjaka za ovu pasminu Alena Marekovića, koji kontroliraju stado od izlaska do povratka s paše, te mlada ženka kangalskog pastirskog psa Indira koju su na farmu doveli radi zaštite janjaca i jarića od čagljeva koji se znaju pojaviti.
Na farmi živi i deset mačaka, dva konja, jedna magarica, tri pazinske pure, te 150 kokica i biserki.
"Mi ne ubijamo životinje, jednostavno to ne možemo, one ovdje žive i ugibaju na prirodan način, svaka od njih ima ime, evo neke koje ste upoznali su Roberta, Guskica, Ameli, Adel, Chili, Nadja, Burin, Janko, Skakačica..., pa smo im prije znali davati imena po poznatim osobama poput Janis Joplin, bilo je tu imena po kontinentima, Afrika, Azija, a preklani su koze dobivale imena po našim pjevačicama: Josipa Lisac, Radojka Šverko, Gobi Novak i još puno raznih drugih ideja za imena je bilo", veli nam Hela o ljubavi prema životinjama te s oduševljenjem opisuje kako na Facebooku imaju stanje koje nazivaju 'bebimetar'.
- Preko četiri tisuće ljudi to redovito prati kada krene sezona janjaca i jarića sada u siječnju i veljači, pravi 'baby boom'. Redovito stavljamo imena i slike novorođenih i to svi prate s velikim zanimanjem. Jedne od ovih godina dok je bila korona, ja sam bila bolesna i nisam stavljala fotografije, te su odmah počela pitanja, 'pa gdje su fotografije, nama to jako fali', poručivali su mi pratitelji. Shvatila sam da to ljudima jako treba i da se tako povezuju s prirodom i životinjama, kaže nam Hela o tome kako ih ljudi redovito prate na društvenim mrežama.
Jedna od stvari koje nudi farma Drijade je i volontiranje, ali Hela odmah napominje kako primaju samo one koji mogu ostati barem 15 dana, jer sama obuka za rad na farmi traje barem tjedan dana. Ove godine su imali mladi par iz Nizozemske koji je ostao s njima puna tri tjedna baš u sezoni sjena.
Na farmi se nalazi nekoliko simpatičnih bungalova u kojima volonteri mogu boraviti.
"Ljudi često romantiziraju ovakva mjesta, ali ovdje teče život, životinje se ovdje rađaju i umiru, zajedno prolazimo sve faze života, ovdje ima jako puno emocija, puno sreće, ali i očaja te tuge, ali stvarno živimo život na najjače", poručuje Hela o životu na ovoj jedinstvenoj farmi.
Policijski službenici su ubrzo pronašli vozilo koje je sudjelovalo u nesreći, a kojem su nedostajali dijelovi koji su otpali prilikom nesreće
Tekstovi obrađuju povijest Istre iz različitih perspektiva, od srednjovjekovnih i novovjekovnih izvora, preko kanonskog prava i društveno zdravstvene povijesti poluotoka, pa sve do političkih, gospodarskih i vjerskih aspekata
RokPoluotočani već iduće jutro plivaju do sljedeće postaje u Barbarigi, i tako sve do posljednje stanice u Savudriji te dočeka u Umagu 16. srpnja, čime će, nakon svih naseljenih otoka hrvatskog dijela Jadrana, biti oplivan cijeli Istarski poluotok
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.