Da bi doznao o kakvom se organizmu radi, Šumonja je fotografiju podijelio na društvenim mrežama, gdje je bilo svakakvih odgovora - od šaljivih pa do onih ozbiljnih
Da bi doznao o kakvom se organizmu radi, Šumonja je fotografiju podijelio na društvenim mrežama, gdje je bilo svakakvih odgovora - od šaljivih pa do onih ozbiljnih
Kod svjetionika Porer, na samom jugu Istre, more je ovih dana iznenadilo Bojana Šumonju, jednog od najupečatljivijih autora suvremene hrvatske umjetnosti, neobičnim ulovom tijekom ribolova.
Naime, umjesto ribe, lignje ili sipe, na udici se našao organizam nalik na pero – mekan, razgranat i na prvi pogled gotovo biljnog izgleda.
Da bi doznao o kakvom se organizmu radi, Šumonja je fotografiju podijelio na društvenim mrežama, gdje je bilo svakakvih odgovora - od šaljivih pa do onih ozbiljnih.
U konačnici, doznalo se da se radi o morskom peru, neobičnom morskom organizmu koji, unatoč svom izgledu, pripada životinjskom svijetu. Točnije, riječ je o koloniji sitnih organizama – polipa – koji zajedno tvore jednu cjelinu, nalik na pero zabodeno u morsko dno.
Šumonja poručuje da je do ulova došlo sasvim slučajno. Vukući udicu po morskom dnu slučajno ga je zakačio te ga je odmah nakon fotografiranja vratio u more.
Po informacijama koje se mogu naći na internetu, morsko pero se rijetko viđa jer živi ukopano u mulju i pijesku, najčešće na većim dubinama, objašnjavaju stručnjaci. Upravo zato ovakvi slučajni ulovi izazivaju pažnju – jer pružaju rijedak uvid u svijet koji je inače skriven od ljudskih pogleda.
Da samo rijetki imaju tu privilegiju, svjedoči i izjava Šumonje, koji nam kaže da je njegov prijatelj ronilac imao priliku nekoliko puta susresti se s morskim perom.
Za razliku od poznatijih koralja, morsko pero nije čvrsto vezano za stijene. Ono živi na mekanom dnu, gdje se može djelomično povući u sediment ako osjeti opasnost. Tijekom noći širi svoje “grančice” i filtrira plankton iz mora, dok se danju često skuplja i postaje manje uočljivo.
Morsko pero nije opasno za ljude te ima važnu ulogu u morskom ekosustavu. Njegova prisutnost često ukazuje na relativno očuvano morsko dno, bogato sitnim organizmima kojima se hrani.
Ovakvi susreti podsjećaju koliko je Jadransko more i dalje nedovoljno istraženo. Ispod mirne površine krije se složen i raznolik svijet, koji zna čak i iskusne ribare dovesti u nedoumicu.
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.