Na pulskoj tržnici prodaju se strogo zaštićene gljive blagve (Amanita caesarea) ili đordane kako ih mi kolokvijalno zovemo. Kilogram stoji 200 kuna. Odnosno košarica je danas koštala 60, a jučer 70 kuna. Blagve se nalaze na Crvenom popisu gljiva Hrvatske i zabranjeno ih je skupljati, a kamoli prodavati.
Zabranjena delicija
- Ovo je kao da dođete na ribarnicu i tamo se bez ikakvih problema prodaju prstaci. Da ih ljudi kupuju i da nitko na to ne reagira, kazao nam je sugovornik koji nam je ukazao na to da se blagve na štandovima u Puli nalaze već danima.
Upravo se zbog ovih gljiva, a koje se smatraju delicijom, i jedne su od rijetkih koje se mogu jesti sirove, na stupu srama našao 2017. godine i Ivan Jakovčić, tada europarlamentarac koji je objavio fotografiju kako u rukama drži zaštićene blagve.
Ivan Jakovčić/Twitter
- Iako se razumijem u gljive, nisam znao da je blagva zaštićena. Prepuna je tržnica vrganja, lisičarki i blagvi, a tko bi pomislio da je zabranjeno brati te gljive kojih je puna tržnica. Bio sam pohlepan jer ih obožavam, kazao je Jakovčić kroz smijeh tada novinaru 24 sata pravdajući se da ih nije samo brao, već kupio, pa osim moralne nema veće odgovornosti.
Izgleda da ni drugi ne znaju da su ove gljive zaštićene. Ili se, što je vjerojatnije, samo prave blesavi?
Tko ima pravo prodavati gljive i tko kontrolira štandove?
Zna li da se na štandovima prodaju zaštićene gljive pokušali smo upitati v.d. direktoricu Tržnice Pula Gordanu Žmak, no nismo je uspjeli dobiti.
Upite o tome tko ima pravo brati, tko ima pravo prodavati gljive, a tko kontrolira što se na štandovima prodaje uputili smo i Šumariji Pula te Ministarstvu okoliša i energetike. Iz ministarstva su nam odgovorili da pitanja proslijedimo Državnom inspektoratu Republike Hrvatske koji provodi nadzor nad nezakonitim postupanjem sa strogo zaštićenim vrstama. To smo i učinili, odgovore očekujemo.
Naime, kako smo pronašli u Pravilniku o korištenju nedrvnih šumskih proizvoda iz 2018. godine Hrvatskih šuma, članak 9. propisuje kako je samonikle zaštićene biljke i gljive "strogo zabranjeno brati, skupljati, uništavati, sjeći, iskopavati, držati i trgovati njima."
U slučaju da utvrde da se tako nešto događa moraju, navodi se, obavijestiti nadležnu inspekciji. No ne piše koju.
Snimio čitatelj
Isto tako u Zakonu o zaštiti prirode propisana je kazna od 7.000 do 200.000 kuna, zavisno o težini prekršaja, za uništavanje zaštićenih vrsta što uključuje i branje zaštićenih vrsta gljiva.
Odlična gljivarska sezona
Inače, ova je gljivarska sezona odlična, i gljiva ima u obilju. Blagvom se znaju pohvaliti i na društvenim mrežama, pa čak i na gljivarskim grupama, na što administratori stalno upozoravaju kao na neprihvatljivo ponašanje.
Na tržnici osim njih ima ovih dana i vrganja, lisičarki, sunčanica. No, ako nitko ne kontrolira tko prodaje i što prodaje, kako kupci mogu biti sigurni da neće kupiti nešto što ne bi trebali - danas zaštićenu, a sutra možda otrovnu gljivu?
