TOPLINSKI VAL PRŽI ISTRU Potrošnja vode ruši rekorde, maslinici i vinogradi već trpe štetu

Toplinski val koji je zahvatio cijelu Hrvatsku, ne popušta. Danima se temperature penju iznad 35 Celzijevih stupnjeva, noći su sve toplije, a dugotrajna suša dodatno iscrpljuje tlo i povećava potrebu za vodom. Posljedice se već osjećaju i na poljoprivrednim gospodarstvima koja se svakodnevno bore kako bi sačuvali nasade i stoku.

Provjerili smo kakvo je stanje s opskrbom pitkom vodom u Istri, prijete li redukcije te kako se s ekstremnim vremenskim uvjetima nose istarski stočari, vinogradari i maslinari. Iako je potrošnja vode dosegnula povijesne rekorde, iz vodovoda poručuju da razloga za paniku zasad nema.

Direktor Vodovoda Pula Labin Luka Pavlović kaže da je sustav stabilan i da vode ima dovoljno unatoč iznimno velikoj potrošnji.

- Situacija je dobra. Vode imamo dovoljno, izvori su izdašni, a i akumulacija Butoniga je na dobroj kvoti. Trenutačno imamo samo jednu kritičnu točku na području Šajina u Općini Barban, gdje je mreža zastarjela. Ugovor za njezinu rekonstrukciju već je potpisan, a do završetka radova vodosprema se po potrebi nadopunjava cisternama. U globalu je situacija dobra i ne očekujemo probleme ni ako se ovakve vrućine nastave još desetak ili dvadesetak dana, ističe Pavlović.

Ipak, upozorava da je potrošnja vode ove godine bez presedana.

- Dogodilo nam se nešto što dosad nismo zabilježili. Naime, noćna potrošnja gotovo je jednaka dnevnoj. To je izravna posljedica navodnjavanja, zalijevanja vrtova i zelenih površina. Dnevni prosjek sada iznosi oko 600 litara u sekundi, što je rekord. To je oko 15 posto više nego prošlog ljeta, dok je ukupna godišnja potrošnja zasad oko pet posto veća nego lani, kaže nam Pavlović.

Luka Pavlović

Vodovod Pula Labin pitkom vodom opskrbljuje oko 80 tisuća korisnika, a sustav se oslanja na četiri glavna izvora. Oko 15 posto vode dolazi iz lokalnih pulskih bunara, najveći dio iz izvora Rakonek u dolini Raše, dok se ostatak osigurava iz akumulacije Butoniga i izvora Gradole.

Premda građanima zasad ne prijete ograničenja, Pavlović ističe kako je odgovorna potrošnja uvijek poželjna.

Slična je situacija i na području koje pokriva Istarski vodovod i Odvodnja. Direktor Mladen Nežić kaže nam da redukcije trenutačno nisu u planu, jer vode na izvorištima još uvijek ima dovoljno.

- Redukcije se uvode kada na izvorištima nema vode, a ove godine situacija je drugačija. Gradole imaju dovoljno vode, Butoniga također, a i naš najstariji izvor Sveti Ivan, iako je nešto niži, može se nadopunjavati iz sustava Butonige. Dakle, količina vode nije problem, objašnjava Nežić.

Pravi izazov, kaže, predstavljaju ekstremne temperature koje povećavaju potrošnju, ali i uzrokuju pucanje vodovodnih cijevi zbog slijeganja tla.

- Sustav radi na maksimumu, a svako puknuće dodatno ga opterećuje. Tada ne gubimo samo vodu, nego ona iz cijevi izlazi punim kapacitetom i vrlo brzo isprazni dio sustava, zbog čega pojedina naselja privremeno ostaju bez vode ili imaju znatno slabiji tlak, kaže nam Nežić.

I na području Istarskog vodovoda oboreni su rekordi.

- Dosadašnji maksimum bio je oko 1.600 litara u sekundi, ali smo ove godine već prešli 1.700 litara u sekundi, što predstavlja golemo opterećenje za sustav. Najvažnije je da su izvori stabilni. Ako građani nastave racionalno trošiti vodu, ne očekujemo veća ograničenja, poručuje Nežić.

Mladen Nežić

Dodaje kako su njihove ekipe na terenu 24 sata dnevno te svakodnevno saniraju kvarove koji su zbog suše i visokih temperatura sve učestaliji.

Suša sve više pogađa poljoprivredu

Dok iz vodovoda uvjeravaju da pitke vode neće nedostajati, posljedice suše već su vidljive na poljima, u maslinicima i vinogradima.

Ipak, uzgajivač koza s Puljštine kaže kako je očekivao puno težu sezonu.

- Iskreno, mislio sam da će biti puno gore. Kozama dajemo više vode nego inače i zasad se dobro nose s vrućinama. Imam dvadesetak koza i životinje jednostavno piju puno više vode. Maslina je ipak polupustinjska biljka i bolje podnosi sušu. Sjećam se velike suše prije dvadesetak godina kada smo dovozili pedesetak kubika vode i zalijevali masline. Navečer bismo ih zalili, a ujutro bi zemlja ponovno bila potpuno suha. Nije bila dobra godina, ali smo ipak nešto uspjeli spasiti, prisjeća se.

U štalama ventilatori

Poljoprivrednik iz okolice Žminja, koji uzgaja bikove, svinje, konje i magarce, kaže da najveći teret podnose upravo životinje.

- U štalama rade ventilatori kako bismo im barem malo olakšali ove nesnosne vrućine. Vode imaju stalno, ali paše gotovo da više nema pa konje i magarce već sada moramo hraniti suhom hranom, što je prerano za ovo doba godine. Situacija nije dobra, ali zasad je pod kontrolom, kaže nam žminjski poljoprivrednik.

Najteža je situacija, upozoravaju maslinari, u trajnim nasadima bez navodnjavanja.

- Više ne pate samo mlade, nego i stare masline. Izgledaju tužno, a ako uskoro ne padne ozbiljnija kiša, očekuje nas lošija godina. Slična je situacija i u vinogradima gdje se već sada može očekivati ranija berba, posebno ondje gdje nema sustava navodnjavanja. Kod povrtlarskih i ratarskih kultura sve što nije pod navodnjavanjem blizu je katastrofe, upozorava maslinar s Puljštine.

Kako bi se barem djelomično ublažio toplinski stres, preporučuje folijarnu prihranu maslina i vinove loze u ranim jutarnjim ili kasnim večernjim satima.

- Temperature su enormne, suša je velika i svaka pomoć biljkama u ovom trenutku može biti od presudne važnosti, zaključio je.  

"Na području Istarske županije vode ima dovoljno i nema razloga za zabrinutost", kaže nam županijski pročelnik za poljoprivredu Ezio Pinzan.

S druge strane, iz Istarske županije pozivaju građane na odgovorno i racionalno korištenje vode za zalijevanje travnjaka, vrtova i drugih zelenih površina, i to u večernjim i noćnim satima.

- Takvim odgovornim ponašanjem možemo osigurati urednu i stabilnu vodoopskrbu za sve korisnike tijekom razdoblja visokih temperatura i povećane potrošnje. Za razliku od 2012. i 2022. godine, kada su zbog nepovoljne hidrološke situacije i smanjenih količina vode na izvorištima bile uvedene mjere ograničenja potrošnje pitke vode, i kada je razina vode u našem akumulacijskom jezeru Butoniga bila izuzetno niska, sada vode ima dovoljno. Međutim, potrošnja vode za piće u noćnim satima značajno je veća od one u dnevnim satima. Što znači da se preko noći zalijevaju određene zelene površine. Zato je trgovačko društvo Istarski vodovod Buzet uputilo poziv građanima da smanje potrošnju vode za zalijevanje zelenih površina, jer se zbog toga tijekom noći ne uspiju napuniti vodospreme, ističu u kabinetu župana. 

Važno je naglasiti kako se ovaj poziv odnosi na manji dio središnje Istre, odnosno dijelove općina Vižinada, Kaštelir-Labinci, Višnjan i Tinjan, kao i naselja Baderna, Žbandaj i Barat na području Općine Kanfanar.

- Naglašavamo kako nije riječ o nestašici vode na izvorištima, već o povećanom opterećenju dijela vodoopskrbne mreže, ponajprije u noćnim satima zbog istodobno velike potrošnje. Odgovornim korištenjem vode možemo izbjeći preopterećenje sustava i osigurati nesmetanu opskrbu svim korisnicima. Visoke temperature i dugotrajno sušno razdoblje svakako predstavljaju izazov i za poljoprivredni sektor, naglasio je županijski pročelnik za poljoprivredu Ezio Pinzan i dodao:

Ezio Pinzan

- Poljoprivrednici ulažu dodatne napore kako bi očuvali proizvodnju, osobito u stočarstvu, gdje je potrebno osigurati dovoljno vode, dodatnu hranidbu i odgovarajuće uvjete za životinje. Naši maslinari i vinogradari pomno prate situaciju i već vide prve posljedice visokih temperatura i dugotrajne suše. Nadamo se da očekivano razdoblje visokih temperatura u narednih 15-ak dana neće ostaviti značajnije posljedice na ovogodišnje prinose. Upravni odjel za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo Istarske županije u svakodnevnom je kontaktu s poljoprivrednicima i njihovim udrugama, zaključuje županijski pročelnik Ezio Pinzan.