Održan tradicionalni međuškolski šahovski turnir povodom sv. Maura
Najuspješnija škola ovogodišnjeg turnira bila je Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile iz Pazina, čiji su učenici ostvarili najbolje rezultate na prvim trima pločama
- Meni je jasno da je sustav našao najslabiju kariku i na njoj proveo strogoću, rekla nam je Nadija Cvitan
- Meni je jasno da je sustav našao najslabiju kariku i na njoj proveo strogoću, rekla nam je Nadija Cvitan
Istražujući sveprisutni problem ilegalnog odlaganja otpada diljem Istre, naišli smo na slučaj koji se na prvi pogled mogao činiti dobrim primjerom učinkovitog postupanja lokalne samouprave. Međutim, priča Nadije Cvitan iz sela Bašići sa šireg područja Baderne otvara pitanje prema kome se ta učinkovitost primjenjuje i tko na kraju plaća račun.
Nadija Cvitan umirovljenica je i udovica hrvatskog branitelja. Na zemljištu kod Baderne dulje se vrijeme gomilao otpad za koji je od početka tvrdila da ga nisu odložili ni ona ni njezina obitelj, nego nepoznate osobe. Štoviše, obitelj je u više navrata pokušavala spriječiti njegovo odlaganje.
- Obitelj mojeg pokojnog supruga bila je vlasnik dijela tog zemljišta, dok je drugi dio bio državni, odnosno koristilo ga je poduzeće za ceste. U jednom su trenutku razni ljudi počeli na našu zemlju dovoziti smeće. Moj suprug intervenirao je i pokušao to zaustaviti, započela je Nadija svoju priču.
Budući da su živjeli nekoliko kilometara dalje, nisu znali tko dovozi smeće i otpad.
- Nismo znali, ali smo sumnjali. Jedno su vrijeme to bile kašete od stiropora koje koriste ribari. Taj je stiropor onda letio po cijelom kraju. Zatim su počeli dolaziti veliki kamioni. Suprug je postavio rampu i upozorenje, ali ništa nije pomagalo. To ga je godinama grizlo, ali bili smo nemoćni, kaže Nadija.
Na prilazu zemljištu postavljena je rampa uz veliki natpis: „STROGO ZABRANJENO ODLAGANJE OTPADA, PRIVATNI POSJED”. No odlaganje se nastavilo, a otpada je bilo sve više.
Tada na scenu stupa gradska uprava Lorisa Peršurića.
U veljači 2020. komunalni redar Grada Poreča naložio joj je uklanjanje oko 50 kubičnih metara otpada. Naknadno se pojavilo još približno toliko, pa dokumentacija govori o ukupno stotinjak kubičnih metara kućanskog, građevinskog i glomaznog otpada.
Među otpadom navode se PVC vreće i boce, papir, staklo, građevinski materijal, palete, drvena građa, gipsane ploče, cigle, blokovi, kamen, stari namještaj, madraci i kreveti.
- Kada je suprug umro, počele su stizati prijave Grada Poreča. Komunalni redar rekao mi je da moram sve očistiti iako je i njemu bilo jasno da smeće nismo dovukli ni ja ni moja obitelj. Rekla sam im da oni mogu puno lakše od mene utvrditi tko je dovukao otpad jer je bilo i građevinskog otpada s nekog velikog gradilišta. Kada sam rekla da ne mogu u kratkom roku očistiti parcelu, nego možda kroz neko vrijeme, redar mi je rekao da se žalim i da sve prijavim DORH-u, što sam i učinila. Žalili smo se i u Pulu i u Pazin i u Zagreb, kaže Nadija Cvitan.
U žalbi Cvitan je navela da ne može spriječiti stvaranje divljeg odlagališta niti fizički ili financijski uklanjati otpad koji dovoze druge osobe. Istaknula je i da su na prilazu postavljeni rampa i upozorenje o zabrani odlaganja.
Nije se zaustavila na žalbi. Dana 7. lipnja 2020. Državnom odvjetništvu u Pazinu podnijela je kaznenu prijavu protiv nepoznatog počinitelja zbog nepropisnog odlaganja otpada. Uz prijavu je priložila fotografije.
Žena koju će Grad na kraju teretiti za tisuće eura istodobno je od državnih institucija tražila da pronađu osobe koje su, prema njezinim navodima, dovozile otpad na zemljište.
U službenom dopisu Grada Poreča od 3. rujna 2020. nalazi se jedna od ključnih informacija za razumijevanje ovog slučaja: Grad navodi da nije imao saznanja o mogućem počinitelju nepropisnog odlaganja otpada, zbog čega je uklanjanje naloženo vlasniku nekretnine.
Budući da Nadija nije uklonila otpad, Grad Poreč organizirao je čišćenje putem gradske tvrtke Usluga Poreč. U listopadu 2020. dobila je dva računa u ukupnom iznosu od 67.000 kuna, odnosno gotovo 9.000 eura.
Ako je uklonjeno približno 100 kubičnih metara otpada, prosječni obračunani trošak iznosio je oko 90 eura po kubičnom metru.
Od izdavanja rješenja do čišćenja prošlo je nekoliko mjeseci. Sljedeće godine, prema Nadijinim riječima, novac joj je ovrhom naplaćen s računa.
- Nakon nekoliko mjeseci dobila sam ovrhu i skinuli su mi više od 67.000 kuna s računa. Otišla sam na bankomat i odjednom vidjela da mi nedostaje gotovo sva ušteđevina koju sam imala. Bila sam u šoku. Danas sam razočarana. Budući da mi je ta zemlja postala velik problem, odlučila sam je prodati i to sam onda i učinila, kaže Nadija.
Uklanjanje ilegalno odloženog otpada trebalo bi biti pravilo. Nadija, međutim, smatra da se prema drugim vlasnicima zemljišta u njezinoj okolici nije postupalo jednako.
- Meni je jasno da je sustav našao najslabiju kariku i na njoj proveo strogoću. Samo na području našeg sela ima više sličnih lokacija, ali nigdje se nije dogodilo ono što se dogodilo meni. Neke su lokacije odmah pokraj naše zemlje, ali njihovi vlasnici nikada nisu dobili obavijest, govori nam s gorčinom u glasu.
Dodatno pitanje otvara položaj otpada u odnosu na granice parcela. Uvid u snimke dostupne na Geoportalu i katastarske podatke upućuje na to da se dio otpada nalazio i na državnom zemljištu.
Je li čišćenje obuhvatilo i taj dio te je li dio troška naplaćen Republici Hrvatskoj?
Za detalje postupanja u rujnu smo se obratili porečkom gradonačelniku Lorisu Peršuriću. Zatražili smo odgovor na pitanje je li dio troška uklanjanja otpada naplaćen državi te je li brzina postupanja u ovom slučaju uobičajena.
Zatražili smo i podatke za posljednjih šest godina: koliko je izdano rješenja o uklanjanju ilegalno odloženog otpada, u koliko je slučajeva uklanjanje obavila treća strana i trošak naplaćen vlasniku zemljišta te koliko su prosječno trajali postupci od prvog izlaska komunalnog redara do naplate ovrhom.
Ni nakon dva mjeseca nismo dobili odgovor.
Poreč se često hvali svojim socijalnim programima i brigom za starije. Slučaj Nadije Cvitan pokazuje da se odnos grada prema umirovljenicima ne mjeri samo božićnicama, subvencijama i prigodnim programima. Mjeri se i načinom postupanja kada se starija građanka suoči s administrativnim aparatom i računom koji joj odnese gotovo svu ušteđevinu.
Najuspješnija škola ovogodišnjeg turnira bila je Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile iz Pazina, čiji su učenici ostvarili najbolje rezultate na prvim trima pločama
Ciklus crno-bijelih fotografija, nastalih u doba analogne fotografije, donosi intiman i dokumentaristički pogled na grad u kojem je autor rođen, ali i na svakodnevnicu koja je danas već dobrim dijelom postala dio prošlosti
El progetto per l'ospizio a Valsaline e per el novo Mornar, dove che una volta iera el macelo, xe una bona notizia. Resta el rimpianto per la storica villa austroungarica, ceduda nel 2017 ala Diocesi, che la gavessi podù esser sede de un museo dedicado a quela parte de storia che ga fato diventar Pola una cità moderna. Un museo che ogi ancora manca
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.