BANKSY U POREČU Originalne grafike kontroverznog umjetnika izložene su u anonimnoj galeriji

U improviziranoj galeriji u Poreču, u prostoru bivše samoposluge Peškera (kasnije DM) do 6. studenog građani imaju prilike razgledati izložbu radova legendarnog britanskog uličnog umjetnika Banksy-ja.

Uz devet originalnih grafika, izložba nudi brojne druge artefakte. Improvizirani izložbeni prostor koji je ad hoc prilagođen galeriji, pa još nema ni službenog naziva, odgovara zapravo djelu samog Banksyja, čiji je identitet do danas neutvrđen i predmet špekulacija.

Zbog globalne prepoznatljivosti ovog grafitera, grafičara i političkog aktivista, unatoč strogo čuvanoj anonimnosti, općenito je uvjerenje da se iza pseudonima Banksy krije britanac Robin Gunningham.

-Kako je sve to subverzivna umjetnost tako ni mi nemamo ime. Izložba je nastala ad hoc, onako kaubojski. Slovenski kolekcionar David Razjancev javio se voditelju Odjela likovnih djelatnosti POU Poreč Sebastijanu Vojvodi i rekao mu da ima devet Banksy-jevih grafika koje bi volio izložiti u Poreču, rekla nam je voditeljica galerije Anna Aigner.

Kolekcionar David Razjancev poznat je ponajviše po izložbi Bodies revealed postavljenoj u Klovićevim dvorima u Zagrebu.

Porečka izložba otvorena je 8. srpnja, a može se razgledati do 6. studenog, svakim danom od 10 do 22 sata.

-Ova je izložba svojevrsni hommage Banksy-ju, zato su tamo nadzorne kamere kao referenca na njegov rad Walled Off Hotel, zato je tamo njegova naslovnica knjige Nick Cave-a, potom Dismaland i brojna druga djela, rekla je Anna Aigner.

Na pitanje hoće li sam prostor u kojem je izložba postavljena postati trajni izložbeni prostor Anna Aigner odgovara da je to nepoznanica. Prostor je u vlasništvu Valamara koji ga je dao na korištenje dok se ne donese odluka o njegovoj budućoj namjeni.

Efemerni i nepostojani prostor i izložba na neki način odgovaraju aktualnoj debati oko odnosa ulične umjetnosti grafita, njezine etike i intrinzično privremene prirode i želje da se ta umjetnost na neki način sačuva i ovjekovječi.

Problem nastaje zbog komunalnih pravilnika gradova da se zidovi i fasade „išarani“ grafitima moraju prefarbati, no i zbog izloženosti grafita vremenskim prilikama koje ih postupno uništavanju, te zbog neminovnih rušenja starih zgrada radi novogradnje.

Tako dolazi do situacija u kojima ljubitelji grafiterstva doslovno skidaju slojeve zidova kako bi sačuvali grafite. Iako se, treba naglasiti, sam Banksy protivi toj praksi koju je često ironično komentirao – opet kroz grafite.

Poznata je priča Briana Greifa koji je „skinuo“ Banksy-a s drvene fasade u San Franciscu, a koja je i tema Netflix-ova dokumentarca Saving Banksy.

Kadar iz trailera filma Saving Banksy

-Prije petnaestak godina Banksy je u San Franciscu, uz svoje najbliže pomoćnike, izradio dvadesetak grafita. Svakog jutra niknuo bi novi, a grad San Francisco ih je smjesta uklanjao.

Ljubitelj i kolekcionar Brian Greif slučajno je naletio na grafit štakora koji još nije bio uklonjen. Nalazio se na drvenoj fasadi jedne zgrade.

Greif ga je dao skinuti i konzervirao o svoj trošak od 40,000 dolara, s namjerom da ga pokloni nekom muzeju. No, uz razna opravdanja, svi su ga muzeji odbili. Jer muzeji još ne prepoznaju grafite kao umjetnost, kazala nam je Anna Aigner.

Kadar iz trailera filma Saving Banksy

U međuvremenu Banksy-ev je štakor stajao u ormaru. Tri godine je Greif odbijao razne privatne kolekcionare čije su se ponude popele na 500, a na kraju i 700 tisuća dolara. No Greif nije prodao.

Njegova je želja bila da Banksy bude dostupan svima u javnom izložbenom prostoru pa je Banksy-ev štakor proputovao razne muzeje, no ni u jednom se nije zadržao, unatoč očitom interesu publike.

I sam je Greif priznao da je u dilemi oko svojih postupaka. Izvlačenje grafita iz konteksta ne podržavaju ni brojni grafiteri, a jasno je da rad gubi nešto od svoje dimenzionalnosti. No druga opcija je uništenje, prefarbavanje i nepovratni gubitak umjetničkog djela.

-U muzejima gledamo antičke mozaike, skulpture i ostale artefakte koji su izvađeni iz svojih konteksta, pa nemamo ništa protiv toga. Jer jasno je da ih suprotnom ne bismo nikada ni vidjeli. Uvjeren sam da će grafiti u budućnosti biti prepoznati kao izuzetno važan umjetnički smjer, no još nije došlo to vrijeme, rekao je svojevremeno Brian Greif u intervju-u.

Znajući sve to postavlja se pitanje bi li Banksy bio zadovoljan izložbom u prostoru turističke korporacije poput Valamara? Anna Aigner odgovara kako je poznato da Valamar podržava umjetnike i da je sa zadovoljstvom ustupio prostor za ovu izložbu bez zahtjeva za reklamiranjem, no kaže, paradoksalno, ovakav umjetnik vjerojatno ne bi bio zadovoljan izborom.

-Ako Banksy ne bude zadovoljan neka nam dođe to i reći, rado ćemo ga ugostiti, našalila se Anna Aigner.