Zbrajaš jedinke, obiteljske grupice koje kruže oko mandrača, prisluškuješ jezik kojim se služe: prevladava slovenski što se poklapa i po broju slovenskih registarskih tablica na parkiranim automobilima. Iz Ljubljane stižeš u manje od dva sata vožnje. Razgovarao sam sa dvije gospođe i objasnile su mi sažeto da su prije 20 godina kupile stan od 45 kvadratnih metara po izuzetno povoljnoj cijeni, a uz stan dobile su i vez za čamac u marini
Zbrajaš jedinke, obiteljske grupice koje kruže oko mandrača, prisluškuješ jezik kojim se služe: prevladava slovenski što se poklapa i po broju slovenskih registarskih tablica na parkiranim automobilima. Iz Ljubljane stižeš u manje od dva sata vožnje. Razgovarao sam sa dvije gospođe i objasnile su mi sažeto da su prije 20 godina kupile stan od 45 kvadratnih metara po izuzetno povoljnoj cijeni, a uz stan dobile su i vez za čamac u marini
Posjetili smo Červar Porat na Dan svih svetih. Magla je pokrivala cijelu zapadnu obalu Istre. Objasnio sam sinu da je magla dobar filter koji se sljubljuje sa bojom cementnih blokova, sivo na sivo, nema kontrasta. Puste ulice umjetnog gradića djeluju još praznije i kao da odbijaju pomisao o prostoru ispunjen nekom zajednicom.
Zbrajaš jedinke, obiteljske grupice koje kruže oko mandrača, prisluškuješ jezik kojim se služe: prevladava slovenski što se poklapa i po broju slovenskih registarskih tablica na parkiranim automobilima. Iz Ljubljane stižeš u manje od dva sata vožnje. Razgovarao sam sa dvije gospođe i objasnile su mi sažeto da su prije 20 godina kupile stan od 45 kvadratnih metara po izuzetno povoljnoj cijeni, a uz stan dobile su i vez za čamac u marini.
„Gdje si mogao naći nešto bolje?“ dodale su.
Istrapedia, istarska enciklopedija, definira Červar Porat kao „sezonski grad“: naselje za 6500 stanovnika „što je bio (sedamdesetih godina prošlog stoljeća) prvi primjer cjelovite
regulacije sezonskoga grada na istočnoj obali Jadrana.“
Enciklopedija dodaje kako se u novije doba profilira sve više kao stalno naselje gubeći sezonski značaj.
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Červar Porat je brojao 527 stanovnika, deset godina kasnije populacija se spustila na 378 žitelja. Červar Porat pripada Poreču, jedan je od mjesnih jedinica, Gianni je snimio ulaz u sjedište mjesnog odbora, intrigantan je dizajn na staklu, obojane siluete apstraktnih građana.
U biti ovo naselje je preslika cijelog poluotoka koji živi od monokulture turizma: s monokulturom puno se dobije, a puno se i gubi. Izgleda da građani Červara ne mare za vanjski izgled, fokusirani su na udobnost stanova, kao da ih trgovi i ulice ne zanimaju, sve je dotrajalo, zapušteno, ulice su pokrivene lišćem. Kažu mi da je prije par godina stanje bio daleko lošije.
U umjetnom gradiću, uz rub mandrača, podignut je i hotel, zvao se Marina i raspolagao sa oko 700 ležajeva. Tijekom Domovinskoga rata naselje je dijelom poslužilo za privremeni smještaj prognanika i izbjeglica, a u tu svrhu korišten je i to zdanje. Nakon što su oni otišli, za njima je ostao prazan hotel, devastiran, u kojeg se nakon toga nikad nije ulagalo. Bilo je to dugogodišnje ruglo u kojem su se godinama skupljali ovisnici, beskućnici, sakupljači željeza, štakori, pa čak i zmije.
Iz njega se tijekom 20 godina ukralo sve što je bilo vrijedno i korisno. U travnju 2018. hotel je srušen i prostor je pokriven šljunkom. Čeka se na hortikulturnu obradu, na uređenje zelene površine ali, do sada, nije ništa učinjeno.
Pored gradića nalaze se ostaci rimskog naselja, velikog gospodarskog kompleksa. Prije
par godina postojala je namjera gradnje nekoliko objekata (među ostalim malo kazalište na otvorenom) radi turističke valorizacije arheološkog nalazišta ali, sve je izgleda stalo.
Prije par godina napisao sam biografiju tvorca Plave Lagune Antuna Ninija Štifanića koji je sa svojom ekipom osmislio izgradnju sezonskog gradića i to u prvoj polovici sedamdesetih godina prošlog stoljeća.
Červar Porat je trebao biti prvi u nizu umjetnih gradića koji su se trebali graditi duž jadranske obale sve do Boke Kotorske.
Štifanić je imao viziju gradnje umjetnog gradića uz stratešku povezanost s izgradnjom marina, apartman na obali uz usluge nautičkog turizma: vizija koja je oblikovana deset godina prije pojave Barbierijevog ACI sustava.
I to je dio povijesti Istre.
Prilikom prezentacije projekta Červar Porat u Zagrebu, pred tadašnjim državnim čelnicima, negdje 1975. godine, nudio se slijedeći okvirni opis:
“Na atraktivnoj lokaciji uz more, u neposrednoj blizini Poreča, u mirnoj, zelenoj, osunčanoj i još neizgrađenoj uvali s vlastitom plažom, na poluotoku Červar izgrađuje se novo naselje ČERVAR PORAT s 1500 stanova za odmor.
Ukomponiran u postojeći pejzaž, uz maksimalno očuvanje prirodnog ambijenta, Červar Porat koncipiran je po uzoru na autohtona istarska primorska naselja. Turističko naselje je apartmanskog tipa s lučicom i velikim sportsko-rekreacijjskim centrima. Oko lučice izrasta centar naselja u apartmanskim dvo i tro-etažnim objektima. Individualni objekti su ukomponirani u postojeće i planirano zelenilo. Kontakt s morem, odnosno prirodom je neposredan.
Bogatstvo atraktivnih arhitektonskih ambijenata i stvorenih vizura učinit će boravak naročito ugodnim. Prometnim režimom te smještajem i koncentracijom parkirališta stvoren je prostor u kojem dominira pješak. Distance pojedinih točaka u naselju su minimalne i dimenzionirane za pješačko kretanje. Koncepcijom izgradnje naselja oslobođene su velike prirodne površine za nesmetano korištenje i rekreaciju.”
Krenulo se tada i s promidžbenim aktivnostima:
“I u toj zemlji (istarskoj) je jedna uvala koja se zove Červar. I u toj uvali je jedan gradić koji se zove Červar Porat. Ali uzalud ćete ga tražiti na zemljopisnoj karti, jer njega tamo još nema, on se tek rađa. Stoga prvo potražite Poreč pa zatim pođite malo uz obalu i tu negdje, na krivudavoj granici mora i kopna niknut će novi grad s pet tisuća žitelja. Tamo gdje su nekoć Rimljani podizali villae rusticae, vraća se čovjek i traži mir u zelenilu. I zida grad, kako ga je zamislio.”
Marketinška služba gradila je novu ponudu pa na pitanje što je zapravo Červar Porat, je odgovarala:
,,To je nova vrsta turističkog naselja. Umjesto hotela i bungalova grade se male kuće s apartmanima koje tvore uličice i trgove tipičnoga istarskog gradića priljubljenog uz luku. Tu su čamci i brodovi s jedne strane, a konobe, kavanice, gostionice i barovi s druge strane. Automobila nema, njihova su parkirališta izvan urbane jezgre.”
Tržišna koncepcija sažeta je u dva pitanja: “Po čemu se Červar Porat razlikuje od ostalih turističkih naselja?
Po tome što i Vi možete postati njegov prvi stanovnik ako kupite stan u njemu. Stan će Vam služiti za odmor, vikende i stanovanje. Kad ga ne budete upotrebljavali, moći ćete ga povjeriti turističkoj agenciji u gradu da ga iznajmi uz pristojnu naknadu. Time će vaš stan sam sebe otplaćivati.
Kako možete kupiti stan u naselju Červar Porat? Svaki građanin SFRJ-a i svaka radna organizacija mogu kupovati stanove. Jedan dio plaća se unaprijed, a ostalo se utvrđuje kupoprodajnim ugovorom u kojem će biti cijena stana kao cjeline i rokovi daljnje otplate.”
I to je dio istarske povijesti koja je obremenjena ili, ako hoćete, inficirana disproporcijom između namjera i konačnog ploda; izgleda da je to jedina postojana zbilja.
Odluka o financijskom bonusu vjernosti poslodavcu za radnike/ce u zdravstvenim i socijalnim ustanovama Istarske županije izazvala je ovih dana lavinu negativnih reakcija. Uplata, naime, nije sjela svima
Sutra među ostalim pišemo o mjeri Istarske županije o financijskom bonusu vjernosti poslodavcu u 2025. godini za zaposlenike u istarskim zdravstvenim i socijalnim ustanovama, odnosno zbog čega je ta mjera izazvala nezadovoljstvo kod većeg dijela zaposlenika
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
