CON VENTIQUATTROMILA BACI: Predstavljanje knjige o utjecaju talijanske popularne kulture u Jugoslaviji

U suorganizaciji Centra za kulturološka i povijesna istraživanja komunizma, koji djeluje u sklopu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, i Gradske knjižnice i čitaonice Pula u srijedu, 28. lipnja 2023. u 18 sati u Središnjoj knjižnici održat će se predstavljanje knjige Dvadeset četiri hiljade poljubaca. Uticaj italijanske popularne kulture u Jugoslaviji (1955 - 1965) (Geopoetika, Beograd, 2022.), srpskoga prijevoda talijanskog izvornika Con ventiquattromila baci. L'influenza della cultura di massa italiana in Jugoslavia (1955 - 1965) (Bononia University Press, Bologna, 2015.).

Autorica Francesca Rolandi za ovo je djelo 2014. od Sveučilišta u Bologni dobila Nagradu Vinka Kitarović. S autoricom će o utjecaju talijanske popularne kulture u Jugoslaviji razgovarati Igor Duda sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.

Privremeno rješenje graničnog pitanja, omogućeno Londonskim memorandumom iz 1954., bilo je preduvjet za procvat kulturnih veza između Italije i Jugoslavije, dviju zemalja s različitim političkim sustavima, do tada podijeljenih zbog oštrog teritorijalnog sukoba. Posebno važnu ulogu odigrao je utjecaj talijanske popularne kulture koja je služila kao filter za prijenos kulturnih pojava koje su dolazile sa Zapada te se udomaćivale u kontekstu u kojem su se činile manje kontroverznima i prihvatljivijima u očima jugoslavenskih vlasti.

Sve brojniji kontakti, omogućeni otvaranjem sporne granice u poslijeratnom razdoblju, bili su presudni za oblikovanje jugoslavenske popularne kulture između 1955. i 1965., u desetljeću velikog otvaranja socijalističke Jugoslavije. Tako su Sanremo, pjesme Adriana Celentana i Rite Pavone, koprodukcije, emisije talijanske televizije RAI koje su emitirali kanali u sustavu JRT-a i popularni običaj kupovine u Trstu pridonijeli upoznavanju Italije u jugoslavenskoj javnosti u mjeri koja je izgrađivala osjećaj kulturne bliskosti. Međutim, on nije bio lišen problematičnosti. Bila je to Italija iz mašte koja je imala malo toga zajedničkog s onom stvarnom, ali koja je odražavala očekivanja Jugoslavena u pogledu vlastite budućnosti.