U selu Lipa u Općini Matulji, 30. travnja 1944. godine, dogodio se jedan od najstrašnijih zločina nad civilnim stanovništvom u Drugom svjetskom ratu. Ubijeno je 269 mještana, a selo je u potpunosti spaljeno. Produkcija filma "Zemlja Ognja" predložit će stoga Vijeću HRT-a da ovaj film, u trajanju od 53 minute, na malim ekranima bude prikazan upravo tog datuma iduće godine
U selu Lipa u Općini Matulji, 30. travnja 1944. godine, dogodio se jedan od najstrašnijih zločina nad civilnim stanovništvom u Drugom svjetskom ratu. Ubijeno je 269 mještana, a selo je u potpunosti spaljeno. Produkcija filma "Zemlja Ognja" predložit će stoga Vijeću HRT-a da ovaj film, u trajanju od 53 minute, na malim ekranima bude prikazan upravo tog datuma iduće godine
Tri godine trajale su pripreme za igrano-dokumentarni film "Zemlja Ognja" porečkog redatelja Mladena Đakovića, a prema scenariju Labinjana Tonija Juričića.
Film je potom sniman godinu dana, a rađen je za HTV te mu mora biti predan do 1. ožujka iduće godine.
Trenutno je u tijeku faza montiranja, a „Zemlja Ognja“ kao potpuno istarski proizvod nastaje u produkciji nagrađivane labinske tvrtke Level 52.
„Zemlja Ognja“ donosi svjedočanstva o preživljavanju u najgorim vremenima Drugog svjetskog rata, kada su zloglasne nacističke Rommelove postrojbe harale čitavom Istrom u iščekivanju savezničkog iskrcavanja.
Evocirajući sjećanja preživjelih i razgovarajući sa stručnjacima, filmom se oživljava igrano-scenska panorama Istre kao zemlje ognja, u periodu od jeseni 1943. do ljeta 1944. godine.
- U filmu se pojavljuje Foška Benčić iz Karnevali kraj Žminja koja prepričava svoje svjedočanstvo. Zatim Đino Matošić iz Šajini kraj Barbana kojem su nacifašisti u jednoj noći ubili oba roditelja. Razgovarali smo i s obitelji Šegon iz porečkih Vrvara koji su život sina spasili uz pomoć talijanskog vojnika te s Nadom Brajković iz Brgudca na Ćićariji. Uz svjedoke zločina, snimili smo i Danicu Miljevac, bivšu kustosicu Memorijalnog muzeja iz Lipe, veli nam redatelj Đaković.
U selu Lipa u Općini Matulji, 30. travnja 1944. godine, dogodio se, naime, jedan od najstrašnijih zločina nad civilnim stanovništvom u Drugom svjetskom ratu. Tada je ubijeno 269 mještana, a selo je u potpunosti spaljeno. Produkcija filma predložit će Vijeću HRT-a da „Zemlja Ognja“, u trajanju od 53 minute, na malim ekranima bude prikazana upravo tog datuma iduće godine.
- Igrane scene snimane su u Zankovcima u Općini Kršan, i to zato što selo izgleda prilično autentično, onako kako su istarska sela zaista izgledala 40-ih godina prošlog stoljeća. Snimali smo također u obližnjim Ćambarelićima, zatim u Štefanićima kraj Baderne te na Gortanovom brijegu kod Pazina. Što se tiče dokumentarnih scena, one su nastajale na lokacijama zločina. Dakle, u Šajinima, Bokordićima i Lipi, veli nam Đaković.
Podsjetimo, u jednoj od najstrašnijih noći u istarskoj povijesti, s 8. na 9. siječnja 1944. godine, selo Šajini je spaljeno te je ubijeno 50 mještana. U neke se pucalo, neki su zaklani, a neki živi zapaljeni. Sva njihova imovina pokradena je ili uništena, a domovi, štale i poljoprivredna imanja zapaljena.
Okupatori su potom nastavili prema Bokordićima gdje je ubijeno 22 ljudi, osmero ih je odvedeno u Njemačku i nikada se nisu vratili svojim kućama, a šestero je boraca poginulo u borbi. U oba sela svake se godine, 9. siječnja, održava prigodan komemorativan program u znak sjećanja na stradale sumještane.
- Razgovori s preživjelim svjedocima bili su uistinu ugodni. Riječ je o susretljivim ljudima kojima je bilo drago što se bavimo ovom temom, iako su im se stravični prizori urezali u sjećanje, no zajednička im je želja da se takvo nasilje i zvjerstvo više nikad ne ponove. Uz njih, u filmu govore i povjesničari Igor Šaponja, Igor Jovanović i Bojan Horvat te publicist i književnik Milan Rakovac, otkriva redatelj.
Filmska ekipa sastavljena je od istarskih kreativaca; direktora fotografije Gorana Načinovića, snimatelja, montažera i kolorista Antonia Zulijanija te producenta i glazbenog skladatelja Sanela Isanovića. Asistentica režije je Ida Skoko, kostime i scenografiju potpisuje Kristina Nefat, a šminku i frizuru Nina Rabar. Urednik za HRT je Vladimir Brnardić.
U detaljnoj pripremi filma pomogli su i znanstvenici Istarskog povijesnog društva, Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka te Znanstveno-raziskovalnog središča Koper.
Za manje od pola godine, tužnu priču o paležima istarskih sela u Drugom svjetskom ratu, na svojim malim ekranima imat će tako priliku pratiti publika diljem zemlje.
Česi se vraćaju u Fažanu ali ovaj put kao gazde. Praški fond Investika dobio je lokacijsku dozvolu za luksuzni hotel s pet zvjezdica tik uz fažansku rivu. Ali to nije sve, Česi na fažanskom priobalju planiraju uložiti najmanje 150.000.000 eura
Kroz projekt „Da navadin Ca“ – Ćakulode za najmlaje u koji su uključeni učenici trećih razreda Osnovne škole „Ivo Lola Ribar“ te Osnovne škole Matije Vlačića tijekom ovog polugodišta uz svoje učiteljice i vanjske suradnike usvajali su običaje našeg kraja i našu domoću besedu
Djeca od 1. do 4. razreda OŠ Jože Šurana svojim nastupima pokazala su talent i kreativnost, donoseći osmijehe na lica svih prisutnih
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
