U selu Lipa u Općini Matulji, 30. travnja 1944. godine, dogodio se jedan od najstrašnijih zločina nad civilnim stanovništvom u Drugom svjetskom ratu. Ubijeno je 269 mještana, a selo je u potpunosti spaljeno. Produkcija filma "Zemlja Ognja" predložit će stoga Vijeću HRT-a da ovaj film, u trajanju od 53 minute, na malim ekranima bude prikazan upravo tog datuma iduće godine
U selu Lipa u Općini Matulji, 30. travnja 1944. godine, dogodio se jedan od najstrašnijih zločina nad civilnim stanovništvom u Drugom svjetskom ratu. Ubijeno je 269 mještana, a selo je u potpunosti spaljeno. Produkcija filma "Zemlja Ognja" predložit će stoga Vijeću HRT-a da ovaj film, u trajanju od 53 minute, na malim ekranima bude prikazan upravo tog datuma iduće godine
Tri godine trajale su pripreme za igrano-dokumentarni film "Zemlja Ognja" porečkog redatelja Mladena Đakovića, a prema scenariju Labinjana Tonija Juričića.
Film je potom sniman godinu dana, a rađen je za HTV te mu mora biti predan do 1. ožujka iduće godine.
Trenutno je u tijeku faza montiranja, a „Zemlja Ognja“ kao potpuno istarski proizvod nastaje u produkciji nagrađivane labinske tvrtke Level 52.
„Zemlja Ognja“ donosi svjedočanstva o preživljavanju u najgorim vremenima Drugog svjetskog rata, kada su zloglasne nacističke Rommelove postrojbe harale čitavom Istrom u iščekivanju savezničkog iskrcavanja.
Evocirajući sjećanja preživjelih i razgovarajući sa stručnjacima, filmom se oživljava igrano-scenska panorama Istre kao zemlje ognja, u periodu od jeseni 1943. do ljeta 1944. godine.
- U filmu se pojavljuje Foška Benčić iz Karnevali kraj Žminja koja prepričava svoje svjedočanstvo. Zatim Đino Matošić iz Šajini kraj Barbana kojem su nacifašisti u jednoj noći ubili oba roditelja. Razgovarali smo i s obitelji Šegon iz porečkih Vrvara koji su život sina spasili uz pomoć talijanskog vojnika te s Nadom Brajković iz Brgudca na Ćićariji. Uz svjedoke zločina, snimili smo i Danicu Miljevac, bivšu kustosicu Memorijalnog muzeja iz Lipe, veli nam redatelj Đaković.
U selu Lipa u Općini Matulji, 30. travnja 1944. godine, dogodio se, naime, jedan od najstrašnijih zločina nad civilnim stanovništvom u Drugom svjetskom ratu. Tada je ubijeno 269 mještana, a selo je u potpunosti spaljeno. Produkcija filma predložit će Vijeću HRT-a da „Zemlja Ognja“, u trajanju od 53 minute, na malim ekranima bude prikazana upravo tog datuma iduće godine.
- Igrane scene snimane su u Zankovcima u Općini Kršan, i to zato što selo izgleda prilično autentično, onako kako su istarska sela zaista izgledala 40-ih godina prošlog stoljeća. Snimali smo također u obližnjim Ćambarelićima, zatim u Štefanićima kraj Baderne te na Gortanovom brijegu kod Pazina. Što se tiče dokumentarnih scena, one su nastajale na lokacijama zločina. Dakle, u Šajinima, Bokordićima i Lipi, veli nam Đaković.
Podsjetimo, u jednoj od najstrašnijih noći u istarskoj povijesti, s 8. na 9. siječnja 1944. godine, selo Šajini je spaljeno te je ubijeno 50 mještana. U neke se pucalo, neki su zaklani, a neki živi zapaljeni. Sva njihova imovina pokradena je ili uništena, a domovi, štale i poljoprivredna imanja zapaljena.
Okupatori su potom nastavili prema Bokordićima gdje je ubijeno 22 ljudi, osmero ih je odvedeno u Njemačku i nikada se nisu vratili svojim kućama, a šestero je boraca poginulo u borbi. U oba sela svake se godine, 9. siječnja, održava prigodan komemorativan program u znak sjećanja na stradale sumještane.
- Razgovori s preživjelim svjedocima bili su uistinu ugodni. Riječ je o susretljivim ljudima kojima je bilo drago što se bavimo ovom temom, iako su im se stravični prizori urezali u sjećanje, no zajednička im je želja da se takvo nasilje i zvjerstvo više nikad ne ponove. Uz njih, u filmu govore i povjesničari Igor Šaponja, Igor Jovanović i Bojan Horvat te publicist i književnik Milan Rakovac, otkriva redatelj.
Filmska ekipa sastavljena je od istarskih kreativaca; direktora fotografije Gorana Načinovića, snimatelja, montažera i kolorista Antonia Zulijanija te producenta i glazbenog skladatelja Sanela Isanovića. Asistentica režije je Ida Skoko, kostime i scenografiju potpisuje Kristina Nefat, a šminku i frizuru Nina Rabar. Urednik za HRT je Vladimir Brnardić.
U detaljnoj pripremi filma pomogli su i znanstvenici Istarskog povijesnog društva, Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka te Znanstveno-raziskovalnog središča Koper.
Za manje od pola godine, tužnu priču o paležima istarskih sela u Drugom svjetskom ratu, na svojim malim ekranima imat će tako priliku pratiti publika diljem zemlje.
Tijekom vikenda kontrolirana su 622 vozila i vozača. Iz prometa je isključeno 18 vozača i 3 vozila. Utvrđeno je 411 prekršaja, od kojih se više od dvije stotine odnosilo na prekoračenje brzine. Na Istarskom ipsilonu između čvorova Cerovlje i Lupoglav, zaustavljen je vozač koji je vozio brzinom od 152 km/h, na mjestu gdje je ograničenje 100 km/h
U trenutku kada mu je priopćeno da će biti uhićen i priveden u policijsku postaju, muškarac je nastavio s agresivnim ponašanjem, nasrnuvši na policijskog službenika te su nad njim uporabljena sredstva prisile
Nesreća se dogodila kada je 19-godišnji njemački državljanin upravljao motociklom, njemačke registracijske oznake, kolnikom Ulice Michele della Vedova te je naglo povećavao brzinu kretanja postižući gornju granicu okretaja, pri čemu je proklizio, sletio izvan kolnika te udario u stup i metalnu ogradu, a potom i u prometne znakove
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
