"Svaka Kafkina priča apsolutno je aktualna i danas. Ona kao da je napisana ovaj čas, kao da pripada ovom trenutku. To je jedna rijetka kvaliteta. Njegovo je djelo neiscrpno u mogućnosti interpretacije", kaže Žeželj
"Svaka Kafkina priča apsolutno je aktualna i danas. Ona kao da je napisana ovaj čas, kao da pripada ovom trenutku. To je jedna rijetka kvaliteta. Njegovo je djelo neiscrpno u mogućnosti interpretacije", kaže Žeželj
Jedan od naših međunarodno najpriznatijih autora stripova, ilustratora, multimedijalnih umjetnika kojemu su grafičke romane objavljivali neki od najvećih svjetskih izdavača, akademski slikar Danijel Žeželj sinoć je na pulskom sajmu knjiga u Crvenom salonu Doma HB-a predstavio svoju grafičku novelu "Kao pas" (izdavač Bodoni), čija je okosnica Kafkino djelo "Umjetnik u gladovanju".
Tako, pak, glasi naziv izložbe njegovih radova koja se u nastavku večeri otvorila u Galeriji Makina. "Uvijek sam sretan i počašćen biti gost u Puli", kazao je uvodno Žeželj, odgovorivši zatim na uobičajeno pitanje "Zašto Kafka?".
- Kafku se zaista, možda više nego bilo koga drugog, može čitati tisuću puta i svaki put otkrit će se nešto drugo. On kao da otkriva neke stvari koje ti znaš da znaš i koje su u tebi i on ti ih iznosi. I drugo, taj njegov svijet je privlačan, savršeno mi se uklapa s estetikom ranog 20. stoljeća, njemačkim ekspresionizmom, futurizmom, dadaizmom. Uvijek sam ga vidio kao crno-bijeli svijet, tu nema boje. Pripadao je tadašnjoj avangardi, a s druge strane, vječno je moderan. Svaka njegova priča apsolutno je aktualna i danas. Ona kao da je napisana ovaj čas, kao da pripada ovom trenutku. To je isto jedna rijetka kvaliteta. Njegovo je djelo neiscrpno u mogućnosti interpretacije, kaže Žeželj.
"Meni u radu s digitalnim alatom nedostaje tekstura. Nedostaje mi to da mogu prstom razvući taj tuš po papiru, taj jedan element nepredvidljivog. To je ono kao kad gledaš u strop pa u mrljama od vlage otkrivaš raznorazne oblike. Meni je to još uvijek ideal vizualne kvalitete. Vrhunske se stvari mogu vidjeti u tim mrljama", kazao je autor, ispraćen pljeskom broje publike
Njegovo najnovije djelo "Kao pas", s tek malo teksta u završnici, preispituje položaj umjetnika u svijetu i obrađuje pitanja egzistencije u odnosu na svijet i sistem, slobodu pojedinca, odnos tjelesnog i duhovnog te način na koji se kroz slobodu stvaralaštva kreira slika društva.
Odgovarajući na pitanje Aljoše Pužara o političkom angažmanu, političnosti stripa i društvenoj poruci, Žeželj je rekao da je Kafka danas izuzetno političan i aktivan danas .
- Sve se svodi na odnos pojedinca prema sistemu. Ja nemam poruku, nemam recept, nemam odgovor. Ništa mi nije jasno kao vjerojatno većini ljudi, stalno se čudim. S druge strane, svi samo govore o svojoj slobodi, a apsolutno se isključuje element osobne odgovornosti. Jedno bez drugog ne postoji. To bi najbliže bilo ideji anarhizma. Svatko prije svega počinje od sebe i od svoje vlastite odgovornosti, i unutar tog okvira može govoriti o slobodi. Dakle, odgovornost prema svemu oko nas. Tu negdje završava s time koliko je moje djelo politično ili nije. Meni je zanimljivo i opravdano to što Kafka ne sažalijeva umjetnike u gladovanju; umjetnik je tragičan samo sam sebi utoliko jer nema rješenje za sebe. Ali, kao što sam umjetnik na kraju kaže, da je našao hranu, on bi je pojeo kao i svi drugi. Stvar je dakle osobnog izbora i nema sažalijevanja, niti bi ga trebalo biti nad sudbinom umjetnika, kazao je Žeželj.
- Ovo je rađeno na papiru, s kistom Moja tehnika je krajnje jednostavna, primitivna, nema nikakvih tajni: Koristim jedan kist za tuš, spužvu za efekte ovih sfumatura i špricam sa starim kistom taj bijeli akrilik, i to je to. Najobičniji, malo deblji crtački papir". Postupak samo po sebi je krajnje jednostavan., veli i nastavlja:
"Meni u radu s digitalnim alatom nedostaje tekstura. Nedostaje mi to da mogu prstom razvući taj tuš po papiru, taj jedan element nepredvidljivog. To je ono kao kad gledaš u strop pa u mrljama od vlage otkrivaš raznorazne oblike. Meni je to još uvijek ideal vizualne kvalitete. Vrhunske se stvari mogu vidjeti u tim mrljama", kazao je autor, ispraćen pljeskom broje publike.
Olja Savičević Ivančević: "Čovjek koji je pročitao Kafku zove se Danijel Žeželj. Danijel Žeželj slavan je kao autor stripova i grafika, ali nekima je već jasno da to nisu posve čista posla: on je i krotitelj demona, (n)i dobrih (n)i loših, demona svjetla i demona sjene. U svoju tintarnicu uhvatio je mnoge misteriozne tonove, pa i sjenovitu Kafkinu dušu, satkanu od mrke pseće dlake. Oslobodio je kafkijanskog demona (onoga kojega već desetljećima po školama predstavljaju kao kafkijansku atmosferu), a potom mu sagradio neuhvatljivi grad koji se izdiže i iščezava dok ga opčinjeno gledamo, popalio je sve zasljepljujuće neonke bezvremenog polisa s tvrđavama na čija vrata stoljećima kucamo - uzalud.
Frano Dulibić: "Postapokaliptični Žeželjev (i Kafkin) svijet sličan je našemu: urbani prostor u kojem je čovjek izgubljen i sam, u kojem su prava umjetnost i ljudskost iznimno rijetka pojava, a ljudi ih teško prepoznaju i radije se "lijepe" na pomodnost, senzacionalizam i spektakle. Paradoksalno, grafička novela 'Kao pas' o (možda posljednjem) umjetniku koji je toliko iskren i fanatično posvećen svojoj umjetnosti da zbog nje umire, zapravo ponovo rađa ideju prave, iskrene umjetnosti i otvara nove horizonte za neka buduća vremena"
Izložba “Umjetnik u gladovanju” prikazuje ciklus nastao za grafičku novelu 'Kao pas', inspiriran književnim djelima Franza Kafke ('Proces', 'Dnevnici', 'Carevo pismo', 'Umjetnik u gladovanju'...).
Premda su na kraju prvog poluvremena igrači Tramezzanija gubili 1-2, u nastavku su autogolom Ageymnaga i pogotkom Maurića u 85. minuti preokrenuli rezultat na 3-2. I onda drama: u 2. minuti nadoknade domaći igrač Kadušić dobiva crveni karton, a tri minute kasnije Kulušić postiže treći pogodak za goste
Iznimka su slučajevi kada se radi o umirućem pacijentu ili nekoj drugoj izvanrednoj situaciji
Reuters piše: "Ovo historijsko mjesto, jedino te vrste koje ima u cijelosti očuvane sve četiri strane, pretvorilo se iz mjesta održavanja borbi gladijatora u mjesto događanja za božićnu sezonu” * Reutersovim novinarima za ovu su priliku izjave dali ravnateljica Pula Film Festivala Tanja Miličić i dvoje posjetitelja iz Barbana.
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
