Ekskluzivno je bilo video gostovanje autorovog sina, neuropsihijatra Vida Velikića, čije je krajnje neugodno iskustvo za korone krize 2020. u Beču bilo predložak za ovaj slojeviti autofikcijski roman
Ekskluzivno je bilo video gostovanje autorovog sina, neuropsihijatra Vida Velikića, čije je krajnje neugodno iskustvo za korone krize 2020. u Beču bilo predložak za ovaj slojeviti autofikcijski roman
Opravdano hvaljen posljednji roman Dragana Velikića 'Bečki roman' (Meandarmedia), premijerno predstavljen prije četiri mjeseca na pulskom Sajmu knjige, sinoć je bio temom sadržajnog, na trenutke i polemičnog, razgovora čitatelj(ic)a na drugom ovosezonskom čitateljskom kružoku u Klubu knjižari Giardini 2.
Ekskluzivno je bilo video gostovanje autorovog sina, neuropsihijatra Vida Velikića, čije je krajnje neugodno iskustvo za korone krize 2020. u Beču bilo predložak za ovaj slojevit očev autofikcijski roman o slučaju doktora Pavla Marića, 'trovača iz Hirschendorfa', psihijatra kojeg se optužuje da je sedativima u torti (koju je i sam jeo) pokušao otrovati kolege te ga se smješta u zatvor prije no što mu je utvrđena krivnja.
Vid Velikić pritom je istaknuo svoju vezanost za Pulu, što ne čudi s obzirom da mu je majka rođena Puležanka, a otac odrastao u Puli, gradu koji je od knjige 'Via Pula' do danas, kako je svojedobno napisao Miljenko Jergović, "glavni grad jednoga povelikoga književnog imperija".
Piščev sin kazao je da se kao čitatelj ovog romana osjeća subjektivno i da će ga još morati čitati u perspektivi.
Razgovor je vješto, ne bez duha, vodio pisac, novinar i urednik Emir Imamović Pirke, kome je "Bečki roman" najbolji roman Dragana Velikića, rekavši da se, da nije bilo Mirka Kovača, mogao zvati i "Vrata od utrobe".
- Dragan Velikić u ovom romanu iznosi svoju nutrinu, ali ne sofisticirano, nego mesarski. On vadi iz sebe ono najdublje zakopano, obračunava se, ne toliko s Bečom ni sa Austrijom, koliko sa samim sobom, kazao je Pirke, rekavši da je Velikiću Beč (u kojem je, usput, 2000-ih bio veleposlanik Srbije) bio najsretniji i najudobniji grad na svijetu. Pisac je dotad bio apsolutni fanatik Srednje Europe i mitteleuropskog duha.
"U ovoj kafkijanskoj priči o ocu i sinu, sin je žrtva potpuno bizarnog sudskog procesa, odnosno krivične istrage koja neće dokazati ništa. Jer je od početka, kao u lošem krimiću, postavljena na traču, bez dokaza i na onom najstrašnijem - da je kriv ne zato zato što je možda nešto napravio, nego zato što je stranac. Dragan Velikić u tom procesu, koji je za njega bio stravično bolan, ruši sve svoje deluzije koje je imao o Beču", dodao je Imamović.
- Kad otac u priči shvati šta se krije za te fine slike, počinje njegov unutarnji raspad. Taj unutarnji sukob neki ljudi uspijevaju na vrijeme nadići. Recimo, Boris Buden, sada austrijski državljanin koji se odrekao hrvatskog državljanstva i živi u Beču, kad ga se pita o europskim vrijednostima, odgovara: "Prvo mi recite na koje vrijednosti mislite, na konvenciju o ljudskim pravima ili na plinske komore".
Tijekom zanimljivog, čak jednoipolsatnog razgovora, kazalo se i to da se Austrija nije suočila sa svojom prošlošću, da nije do danas izvršila denacifikaciju, da je masovno prihvatila Hitlera, a da sada najvećom traumom smatra dolazak Crvene armije 1945. godine.
Intrigantan detalj pritom je iznio je Imamović, kazavši da njegov prijatelj Židov (naveo mu je i ime) živi u jevrejskom kvartu u Beču, i da sve njih čuvaju naoružani agenti izraelskog Mosada, te da u tom kvartu plaćaju bitno povoljniju stanarinu od svega 500 eura, koja u Puli nije dovoljna ni za, kako se našalio Pirke, oronulu garažu.
Gospođi koja je donedavno živjela u Austriji, Hrvatici iz Bosne, nije se svidjela tolika kritika Austrije.
- Ja ne branim Austriju. Meni je problem to što u Austriji djecu iz škola redovito vode u logor Mauthausen, a to se ne događa u Hrvatskoj, a imali smo Jasenovac, kazala je gospođa.
Emir Imamović je potom kazao: "Upravo činjenica da je Velikić napisao ovu knjigu tako kako je napisao, najbolja je obrana Austrije. Jer, nije kriva Austrija za krivu sliku Dragana Velikića o Austriji".
Za jednu čitateljicu odnos prema strancima i 'drugima' ključno je pitanje u romanu, a piščeva prijateljica i gradska pročelnica za kulturu Paola Orlić pritom je dodala i homofobiju.
Pojedine su gospođe iznijele vlastita neugodna iskustva s rasizmom i ksenofobijom u Sloveniji i Italiji, a nije prešućen ni odnos prema 'fureštima' u Istri.
Tijekom ožujka pronađena su neeksplodirana ubojna sredstva. Iako su zbog toga uvedene određene sigurnosne mjere na dijelu akvatorija, iz Lučke uprave Pula poručuju kako radovi na rekonstrukciji lukobrana nisu obustavljeni
Hrvatski telekom radove izvodi bez odgovarajuće koordinacije i jasne regulacije prometa
Trenutni model održavanja uključuje podugovaranje usluga čišćenja, pri čemu jedna čistačica zaposlena na pola radnog vremena objektivno ne može pokriti veliku kvadraturu i frekvenciju korištenja prostora makar marljivo radila, što predstavlja strukturni problem, a ne pojedinačni propust. Smatramo da podugovaranje privatne tvrtke nije efikasno niti isplativo
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
