Kultura

KULTNI STRIP AUTOR NA ČAK 640 STRANICA

Dubravko Mataković: "Radio sam nemilosrdno i bez okolišanja"

"Nisam pazio hoću li nekog uvrijediti ili ne. Danas su drugačija vremena pa moram malo više paziti. Danas te svatko tuži za glupost", kazao je Mataković, a na pitanje kako je biti Mišo Kovač hrvatskog stripa, duhovito je podigao ruke, rekavši: "Sad biste vi trebali nastaviti ono što sam ja htio reći" * Na pulskoj izložbi su njegovi (anti)junaci Tetak Trinaesti, Glištun Gmižić, Mali Ivica, Protman, Super Di * Jedan je od rijetkih hrvatskih autora kojemu su krali radove na izložbama


 
4 min
Zoran Angeleski ⒸFOTO: Manuel Angelini

"Nisam pazio hoću li nekog uvrijediti ili ne. Danas su drugačija vremena pa moram malo više paziti. Danas te svatko tuži za glupost", kazao je Mataković, a na pitanje kako je biti Mišo Kovač hrvatskog stripa, duhovito je podigao ruke, rekavši: "Sad biste vi trebali nastaviti ono što sam ja htio reći" * Na pulskoj izložbi su njegovi (anti)junaci Tetak Trinaesti, Glištun Gmižić, Mali Ivica, Protman, Super Di * Jedan je od rijetkih hrvatskih autora kojemu su krali radove na izložbama

"Dubravko Mataković jedan je od rijetkih hrvatskih likovnjaka kojemu su krali radove na izložbama”, rekao je sinoć Hrvoje Duvnjak na promociji dugoočekivane, tvrdoukoričene monografije jednog od najpoznatijih hrvatskih strip-umjetnika i ilustratora, a od  2017. i docenta umjetnosti  na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku na diplomskom studiju 'Ilustracija'.

Na opsežnih 640 stranica nalazi se mnoštvo Matakovićevih stripova, kao i popratni tekstovi o radu Dubravka Matakovića, čiji su autori, osim Matakovića, Marta Banić, Boris Beck, Leo Rafolt, Goran Rem i Paula Rem. Urednici monografije su Leo Rafolt i Hrvoje Duvnjak, a nakladnik je Gradska knjižnica i čitaonica Đakovo.

Ne složivši se baš s konstatacijom da je underground autor, Mataković je kazao da ga u 'podzemlje' svrstavaju zbog crteža, tema, pristupa i zbog toga što se, veli, nije držao klasike i nečeg umivenog.

- Ja sam radio nemilosrdno i bez okolišanja. Nisam pazio hoću li nekog uvrijediti ili ne. Danas su drugačija vremena pa moram malo više paziti. Danas te svatko tuži za glupost, kazao je Mataković.

Potpisivanje monografije fanovima

Na pitanje moderatora Andra Matoševića kako je to biti Mišo Kovač hrvatskog stripa, Mataković je duhovito podigao ruke, kazavši: "Ne znam, sad biste vi trebali nastaviti ono što sam ja htio reći".

"Ne osjećam se kao Mišo Kovač. Ljudi me na ovakvim mjestima susreću, govore da su sretni što me vide. Ne osjećam se kao zvijezda. Radim svoj posao kako radim i eto", kazao je skromni Mataković.

Na pitanje o inspiraciji odgovara: "Sjednem pa radim. Dođe mi ideja ili sam primoran. Stvori se, nemam poseban sistem, niti čekam neke muze da me nadahnu". 

Hrvoje Duvnjak kazao je da je Mataković hipervješt crtač, prizvavši pritom Hieronymusa Boscha, na što mu se autor zahvalio.

Mataković je, kaže, postao ovisnik o crtanju. Nekad, veli, uzme dva dana odmora pa ne zna što će sa sobom pa opet kresne crtati.

monografija

Samo jednom prilikom, 90-ih tijekom za Zaljevskog rata, doživio je prijetnju kada je u Nedjeljnoj Dalmaciji objavio strip o Sadamu Huseinu. Urednici su primili pismo u kojem je pisalo 'slušaj ti magarčiću dalmatinski', ne znajući za Matakovićevo slavonsko podrijetlo.

"Ipak mislim da je to bila neka provokacija, ali opet, nije ti svejedno, dođe netko pa se raznese".

Nekad je isključivo crtao na papiru, a sad već godinama radi digitalno. Toliko se prilagodio tabletu da mu je problem raditi na papiru.

- Ma tehnika je čudo, kao i televizija, našalio se svojim 'punk humorom'.

Juft i Glištun Gmižić u Gradskoj galeriji

Nakon promocije monografije posjetitelji su se preselili u Gradsku galeriju Pula, gdje je otvorena izložba Matakovićevih stripova "Juft!". Izložba donosi presjek Matakovićevog rada od 80-ih, 90-ih do danas.

Kako je ustvrdio kustos, povjesničar umjetnosti Mladen Lučić Luc, Mataković zbog svog prepoznatljivog vizualnog i jezičnog diskursa ima kultni status među domaćim poznavateljima stripa.

Mali Ivica, Protman, Tetak Trinaesti, Super Di, Glištun Gmižić predstavljeni su na izložbi kroz originalne strip table i ilustracije ovog iznimno stvaralački plodnog i moćnog autora. Ovaj umjetnik stvara u istančanoj maniri istinskog strip-majstora, scenaristički vrlo jakog, a crtački maestralnog, naglašava Mladen Lučić Luc, dodajući da je "Mataković evidentno sklon satiri, sarkazmu i crnom humoru, što mu je uz zanatsku perfekciju i kreativnu maštovitost osiguralo mjesto u samom vrhu hrvatskog, a rekao bih i svjetski relevantnog strip-stvaralaštva".

To su naši: Danijel Žeželj i Dubravko Mataković

Tko je Dubravko Mataković

Dubravko Mataković (1959) diplomirao 1983. godine na Grafičkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Ante Kuduza. Stripom se profesionalno bavi od 1984. godine, kada mu prvi stripovi mu izlaze u Studentskome listu, a zatim i u Poletu, te potom u Mladosti, osječkome TEN-u, ljubljanskoj Tribuni, Patku, Večernjem listu, Nedjeljnoj Dalmaciji, zagrebačkoj Panorami i drugim časopisima.

Godine 1994. započinje dječji serijal Super Di u školskom magazinu Smib , a radi ga i danas kao i serijal Desmozgenes u magazinu OK!, a redovito tjedno objavljuje strip na portalu Net.hr (od 2004. godine).

Do sada je objavio 13 albuma stripa. Napisao je tekst za dvije komedije po motivima vlastitih stripova: Iz Kabula s ljubavlju, 2007. i Iz Kabula s ljubavlju TU 2012., koje su se izvodile u produkciji Gradskog kazališta 'Joza Ivakić' Vinkovci. Likovno je oblikovao i izradio ilustracije za desetke knjiga i udžbenika. Autor je 12-minutnog animiranog filma 'Cigla' u produkciji Zagreb filma (2012.).

Na promociji monografije u Crvenom salonu

Mladen Lu

Nastavite čitati

Pula
 

Podrtina jedrilice Delfinos iz Štinjana uskoro kreće na svoje posljednje putovanje u pulski Metis

Ako je suditi po odgovoru nadležnih iz Grada Pule, radi se o posljednjim danima jedrilice Delfinos, koja je u prošlosti svom vlasniku najvjerojatnije služila za odmor i uživanje na Jadranu. Ono što je bolno u sudbini brodice je sporost nadležnih službi, jer teško se je oteti dojmu da je jedrilica mogla biti spašena, kada je prvi put uočena uz mol na pulskoj Vallelungi još u ožujku ove godine

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.