Dodijeljene nagrade za najbolje informatičke i matematičke radove pulskih školaraca
Impresivnih 175 digitalnih uradaka pristiglo je kao odgovor na javni poziv iz pulskih osnovnih škola. U svakoj kategoriji nagrađena su tri najbolja učenika
- Pšenica koju sadimo za Božić predstavlja plodnost, a poput svakog njenog zrna i mi ostavljamo trag svakom svojom gestom. Tragovi koje ostavljamo otkad dođemo na ovaj svijet mogu biti materijalni ili tek oni u uspomenama, ali jedno je sigurno - iz nas ne može niknuti ono što nemamo u sebi, kaže autorica Imovine, Roberta Weissman Nagy
- Pšenica koju sadimo za Božić predstavlja plodnost, a poput svakog njenog zrna i mi ostavljamo trag svakom svojom gestom. Tragovi koje ostavljamo otkad dođemo na ovaj svijet mogu biti materijalni ili tek oni u uspomenama, ali jedno je sigurno - iz nas ne može niknuti ono što nemamo u sebi, kaže autorica Imovine, Roberta Weissman Nagy
- U ovim vremenima treba nam više umjetnika kao što je Roberta, koji promišljaju i postavljaju pitanja, a pritom šire pozitivnu energiju, kazao je večeras županijski pročelnik za kulturu Vladimir Torbica prilikom otvaranja izložbe "Imovina" pulske umjetnice i profesorice likovne umjetnosti, Roberte Weissman Nagy u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre u Puli.
Njezin novi projekt nastao je prije nekoliko godina i trebao je biti postavljen u galerijskom prostoru Sveta srca u Puli još 2020. godine, no zbog početka pandemije to se nije dogodilo.
Ugostio ga je tako posjetiteljski centar Herman Potočnik Noordung na pulskom Kaštelu.
- U ovom ambijentu provela sam tjedan dana između dva Uskrsa. Bilo je to fantastično iskustvo. Herculanei zahvaljujem na zemlji i znanju, a posuđenu zemlju im vraćam čim se zatvori izložba, rekla je uzbuđeno autorica.
Naime, u prostoru je sijala pšenicu u humke u obliku ljudskih tijela. U svrhu nastanka oblika tijela koristila je žive modele, među kojima je bio i sam ravnatelj Povijesnog i pomorskog muzeja Istre, Gracijano Kešac. On je, uz pulsku pročelnicu za kulturu Lenu Radunić, također nazočio večerašnjem otvaranju.
Grad Pula podržao je snimanje videouratka naziva "Fear is a common place" koji se, u sklopu instalacije, prikazuje na velikom platnu iznad položenih "tijela". Riječ je o suradnji umjetnice i pulske MedVid produkcije.
- Mučilo me pitanje Dokle?, neprestano sam si ga ponavljala. Svjedočimo globalnoj histeriji i svi se pitamo što će na kraju biti. Pšenica koju sadimo za Božić predstavlja plodnost, a poput svakog njenog zrna i mi ostavljamo trag svakom svojom gestom. Tragovi koje ostavljamo otkad dođemo na ovaj svijet mogu biti materijalni ili tek oni u uspomenama, ali jedno je sigurno - iz nas ne može niknuti ono što nemamo u sebi, jasna je Weissman Nagy.
U videouratku "Fear is a common place" zvuci otkucaja srca i bečkog valcera pojavljuju se u distorziji. Naime, autorica je željela dočarati vječitu borbu prirode i društva u kojem je istina, kako kaže, postala luksuz.
- Iako je bečki valcer vrhunac ljudske sposobnosti da proizvodi božansko, svake Nove godine, kada ga slušamo, slavimo uz sve veći kaos. Valcer je, stoga, istovremeno i simbol licemjerstva Europe stvorene na laži, krvi i farizejstvu. Mi to zanemarujemo i pravimo se da je sve super, veli Weissman Nagy o videouratku.
Izložba ostaje otvorena do kraja mjeseca, a u muzeju je postavljena u sklopu obilježavanja Dana Grada Pule. Na letcima koji su dostupni na samom ulazu, nalazi se QR kod kao ulaznica za virtualnu šetnju autoričinim ateljeom u pulskom Rojcu.
Večerašnjem otvaranju izložbe nazočili su i predstavnici Radiotelevizije Srbije koji upravo snimaju dokumentarni film o nekoliko predstavnika istarske kulturne scene, među kojima je i sama Weissman Nagy.
Impresivnih 175 digitalnih uradaka pristiglo je kao odgovor na javni poziv iz pulskih osnovnih škola. U svakoj kategoriji nagrađena su tri najbolja učenika
"Svi oni koji me poznaju, vrlo dobro znaju da ne podliježem utjecajima, stoga ostajem čvrst u svojim namjerama. Naravno, ponekad se mora pristati na kompromise, ali uvijek uz najveće poštovanje naše povijesti, civilizacije, identiteta i dostojanstva kao Talijana"; to je jedna od poruka Valmera Cusme koji je podsjetio: "Na kraju krajeva, prava koja uživamo dao nam je većinski narod, to jest Hrvati. To su prava duboko ukorijenjena u povijesti i civilizaciji ovih krajeva, a priznata su i na razini Europske unije. Možda je neugodno podsjetiti na to, ali upravo zahvaljujući manjinskim pravima Hrvatska je primljena u Europsku uniju. Oni koji se protive tim pravima su u manjini."
Nove brojke pokazuju da je u zadnje tri godine, zbog velike dobiti, preko 550 tisuća eura otišlo na plaćanje poreza na dobit
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.