Na pitanje Emira Imamovića gdje bi žanrovski svrstao svoj novi roman "Slučaj vlastite pogibelji", u dramu, krimić, triler ili 'case study' jednog duboko korumpiranog društva u kojem nitko ne reagira dok ga nedaća ne pogodi direktno među oči, Kristian Novak sinoć je u prepunom Crvenom salonu odgovorio da je to njemu u prvom redu obiteljska drama.
- Na kraju nije ni bitno čija je ruka opalila taj pištolj, nego što je sve dovelo do toga. Meni je to u glavi bilo snažno povezano s antičkom tragedijom jer drama nastaje kad se pojedinac odvoji od kora. Ne bježim od žanrovskih odrednica, generalno će o žanru svisoka pisati ljudi koji misle da je lako napisati dobar ljubić, krimić, triler, horor, a nisu probali. Za mene je to u prvom redu drama te obitelji, drama pojedinca koji se nalazi između lojalnosti i drama pojedinaca koji su za istinu u stanju napraviti hrabru i ispravnu stvar, kazao je nagrađivani autor čiji su romani 'Črna mati zemla' i 'Ciganin, ali najljepši' prevedeni na niz stranih jezika te adaptirani u kazališne hitove, kao i ovaj posljednji, jučer premijerno predstavljeni roman u izdanju OceanMora.
I u ovom slojevitom i napetom romanu ne nedostaje međimurskog narječja kao jednog od ključnih obilježja Novakovog pisanja, zaključivši njime svoju "međimursku trilogiju".
Na konstataciju moderatora da svim bitnijim procesima u našoj zemlji upravljaju najbogatiji i najpoganiji, a da je sve ostalo samo krinka, Novak je kazao: "Ne znam je li to baš toliko na tu jednu pesimističnu stranu. Živi smo, djelujemo, u stanju je netko napisati ovakvu knjigu, a da ne završi u zatvoru, bar zasad. Nije baš tako nego mi se čini da svi djelujemo u sustavima koji djelomično počivaju na toj pretpostavci da neke stvari moramo staviti pod tepih. Svaki sustav tendira tome da zadrži status quo, pa ako je nešto bilo mračno, stavit ćemo to pod tepih, pa još mali pod tepih, čisto da se zadrži ideal funkcioniranja. Međutim, u jednom trenutku taj tepih postane jako kvrgav i onda se ljudi spotiču oko njega i onda je problem. I to vrijedi i za policiju, vrijedi i za školstvo, vrijedi i za obitelj, zaključio je Kristian Novak.
Mladi prometni policajac nađen je mrtav na stražnjem sjedištu svojeg automobila. Slučaj je klasificiran kao samoubojstvo u što, s obzirom na niz neobičnih okolnosti i činjenicu da nije obavljena obdukcija, sumnja njegova obitelj i dobar dio javnosti. Obitelj od njegova starijeg brata, također policajca, zahtjeva da sazna istinu, kazni odgovorne.
Istodobno, ambiciozna profesorica priprema dramsku grupu srednjoškolaca za uprizorenje Antigone, pri čemu s njima evocira upravo tragičan događaj kojemu svjedoče u svojoj suvremenosti. I oko kojeg im se mišljenja potpuno razilaze. Dok pokušava dokazati istinu i tako obraniti svoje dostojanstvo i radno mjesto od uvrijeđenih roditelja srednjoškolaca, pripadnika lokalne elite, gubi stup po stup svojeg dotad sretnog građanskog života, ali pronalazi odvažnost koje nije bila svjesna. Smrt mladog policajca, kao jeka fatalnog pucnja, stubokom mijenja živote onih koji su ostali.
Kako je rekao urednik knjige Kruno Lokotar, roman “Slučaj vlastite pogibelji” Kristiana Novaka ispripovijedan je kao pletenica, od poglavlja u kojima se naizmjence smjenjuju glas profesorice i scenarij koji prati događaje i akcije koje se roje oko braće policajaca, i vodi nas kroz slojeve sistema u srce društva i likova. Pitanja korupcije, lojalnosti, pojedinca nasuprot sistema, zakona i morala, ljubavi i slobode… iskrsavaju antiknom snagom u nuklearnom dobu, našem dobu, svuda oko nas i pozivaju na građansku hrabrost i rizik.
Kristian Novak rođen je 1979. u Baden-Badenu, u Njemačkoj, a djetinjstvo je proveo u Sv. Martinu na Muri. Gimnaziju je završio u Čakovcu, a potom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao kroatistiku i germanistiku te doktorirao na Poslijediplomskom studiju lingvistike. Predaje na Odsjeku za germanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Bavi se istraživanjima na području povijesne sociolingvistike, analize diskursa i jezične biografistike. Od 1998. do 2009. godine bio je standardni reprezentativac RH u karateu, osvajač je niza medalja na europskim i svjetskim prvenstvima. Jedan je od najuspješnijih i najčitanijih hrvatskih pisaca u novije vrijeme. Godine 2005. objavljuje roman 'Obješeni', a 2013. roman 'Črna mati zemla', koji osvaja T-portalovu nagradu za roman godine.
Istu nagradu, kao i Nagradu Gjalski, Nagradu Fran Galović i dvije nagrade BOOKtiga donio mu je roman 'Ciganin, ali najljepši'. Romani 'Črna mati zemla' i 'Ciganin, ali najljepši' prevedeni su na niz stranih jezika te adaptirani u kazališne hitove. Prema romanu Črna mati zemla 2021. Snimljen je kratki film 'Kazneni udarac', a najavljen je i dugometražni film. Živi u Zagrebu.
Njegov novi roman „Slučaj vlastite pogibelji“ objavljen je prošlog mjeseca, kada je izvedena predstava u HNK Varaždin, u koprodukciji varaždinskog i riječkog HNK.
