Kultura

ROĐENA NA DANAŠNJI DAN

Lea Deutsch, hrvatska Anne Frank, spas u Istri nikad nije dočekala

Uz očeve i majke, veliki broj mladih i djece u stočnim je vagonima masovno deportiran u koncentracijske logore. Među tom djecom bila je i 15-godišnja Lea Dragica Deutsch, glumica, pjevačica i plesačica te jedna od najuspješnijih mladih hrvatskih kazališnih glumica


 
3 min
Matea Čelebija

Uz očeve i majke, veliki broj mladih i djece u stočnim je vagonima masovno deportiran u koncentracijske logore. Među tom djecom bila je i 15-godišnja Lea Dragica Deutsch, glumica, pjevačica i plesačica te jedna od najuspješnijih mladih hrvatskih kazališnih glumica

Na dijelu predratne Kraljevine Jugoslavije, totalitarni je režim po uzoru na Njemačku i Italiju uspostavila Nezavisna Država Hrvatska. Došavši na vlast 1941., poglavnik Ante Pavelić uveo je rasnu hijerarhiju i naredio istrebljenje Židova. Tako je od travnja 1941. do svibnja 1943. pogubljeno preko 35 000 Židova s područja NDH.

Uz očeve i majke, velik broj mladih i djece u stočnim je vagonima masovno deportiran u koncentracijske logore. Među tom djecom bila je i petnaestogodišnja Lea Dragica Deutsch, glumica, pjevačica i plesačica i jedna od najuspješnijih mladih hrvatskih kazališnih glumica. Iza lika i djela Lee Deutsch ostala je sedamdeset i jedna kazališna uloga, a zahvaljujući Vandi Ausch, Leinoj sestrični, ostale su sačuvane fotografije i spisi o obitelji Deutsch.

Zvali su je 'hrvatska Shirley Temple'

Lea Deutsch rođena je u Zagrebu, 18. siječnja 1927., a članovi njezine obitelji bili su ugledni zagrebački intelektualci, najčešće liječnici i odvjetnici. Uvidjevši da je njezina kći drugačija od svojih vršnjaka, mama Ivka počela se povlačiti iz društvenog života i u potpunosti se posvećivati djevojčici. Na nagovor tete Vere, fotografije djevojčice poslane su brojnim izdavačima te je tako djevojčica od druge godine života bila čest gost ilustriranih revija.

Ubrzo je došao i prvi Lein nastup pred publikom, a potom i drugi, brojni kazališni angažmani. O njezinom talentu i kazališnom utjecaju govori i činjenica da su ju zagrebački kulturni krugovi nazvali "hrvatska Shirley Temple", prema jednoj od najpopularnijih dječjih filmskih zvijezda tog vremena.

Bila je i prva kazališna Gita

Braco Reiss i Lea
Lea je u svojoj kratkoj, ali itekako pamtljivoj karijeri, surađivala s brojnim poznatim piscima i redateljima, a zapamćena je i njezina suradnja s Ivanom Brlić-Mažuranić, koja joj je dodijelila glavnu ulogu u kazališnoj verziji njezinog najpoznatijeg djela “Čudnovate zgode šegrta Hlapića”. Ulogu je Lea igrala sa svojim dugogodišnjim kazališnim partnerom, Bracom Reissom (uloga Hlapića).

Lein svijet polako tone u sivilo

Na vrhuncu angažiranosti u kazalištu, omča oko Leinog stvaralaštva polako se stezala. Ubrzo su počeli umirati bliski Leini suradnici pa tako i Ivana Brlić Mažuranić, koja si je presudila nakon duge borbe s depresijom.

Političke prilike su se naglo zaoštravale, a jek totalitarističkih režima nije zaobišao ni Jugoslaviju. Došavši na vlast 1941., Ante Pavelić, poglavar Nezavisne Države Hrvatske, uveo je rasnu hijerarhiju i naredio istrebljenje Židova. Ubrzo dolazi do niza nemilih događaja koji potresaju Leu, a sukobi i incidenti u školi postaju sve češći. Ne misleći da će i žene i djecu voditi u logore, Lein otac Stjepan skrio se u bolnici u kojoj je i dočekao kraj rata.

Posljednje Leine riječi na kazališnim daskama

Igra je svršena!
Zahvaljujemo vama u ložama
I vama, dame i gospodo,
Iz pravog kazališta.
Ali ne bi bila „živa partija“
Da u njoj nije bilo kibica,
Zato za nagradu:
Evo vam vaših lovor vijenaca
I s time je naša igra svršena!

Istra je mogla biti spas

No, ubrzo Pavelićeva vojska počinje s velikim racijama u kojima odvodi i žene i djecu. Leina majka pokušava sve kako bi zaštitila Leu i njezinog mlađeg brata Sašu, no čini se da pomoć nikako da pristigne. Nekoliko puta neuspješno su organizirani tajni prijevozi desetaka židovske djece u Mađarsku, odakle bi ih se dalje prevozilo u Palestinu, no i ti su pothvati često bili bezuspješni. Zabilježen je i podatak kako je Leu i njezinu obitelj u Sisku čekao vlak koji bi ih preveo u Istru, ali zbog greške u komunikaciji ili nečijeg propusta, vlak je otišao prije nego što su Deutschovi stigli. Ostalo im je samo vratiti se u Zagreb.

Lea je dvije godine slutila svoju smrt skrivajući se na zagrebačkim ulicama, a nitko od njezinih brojnih obožavatelja i prijatelja nije joj mogao pomoći. Ustaška vlast je unijela prevelik strah među stanovništvo i nitko nije imao hrabrosti zatražiti pomilovanje za svoje prijatelje i susjede.

Sve češće dnevne racije u travnju 1943. prešle su u masovna odvođenja obitelji u logore. Pod pritiskom Talijana, Nijemci su usporili s uhićenjima Židova, no vrlo brzo su se počeli pripremati za veliku, završnu akciju.

Posljednja fotografija Lee Deutsch (u prvom planu), ožujak 1941.

Lea odlazi u smrt

Tako je uvečer 3. svibnja 1943. izvršena posljednja velika racija koja je u jednoj noći uhitila preko 700 Židova samo u Zagrebu. Više nisu bili pošteđeni oni pokršteni, a ni oni iz mješovitih brakova. U toj noći racija je odvela Ivku, Leu i Sašu Deutsch.

Nagurana s ostatkom svojih sumještana, Lea Deutsch, djevojčica slabog srca i donedavno cijenjena zagrebačka umjetnica, umrla je od iscrpljenosti u stočnom vagonu već nedaleko Zagreba, a njezini majka i brat likvidirani su odmah pri dolasku u zlokobni Auschwitz. Otac Stjepan, koji je preživio rat, po povratku u Zagreb je od strane komunističke vlasti izbačen iz obiteljskog stana kroz koji su, ne tako davno, odjekivali dječja pjesma i smijeh. Stjepan Deutsch preminuo je 1959. u domu za nemoćne i stare Židove.

Tako je mlada kazališna glumica Lea Deutsch, nekoć nazivana hrvatskom Shirley Temple, postala naša inačica Anne Frank.


FOTO: Iz knjige Pavla Cindrića "Lea Deutsch - zagrebačka Anne Frank"

Nastavite čitati

Suci u Državno sudbeno vijeće izabrali sedam članova

Suci su u Državno sudbeno vijeće (DSV) izabrali sedam članova, a među njima nije sudac Ivan Turudić, piše u četvrtak Jutarnji list, navodeći da će izbor bit služben i konačan ako do četvrtka navečer nitko od kandidata ne uloži prigovor na izborni proces

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.