Ponovno izdanje Rječnika dijalekta Galižane (Vocabolario del dialetto di Gallesano d’Istria), čije su autorice Maria Balbi i Maria Moscarda Budić, predstavljeno je u četvrtak u Šišanu tijekom prve večeri XIV. Festivala istriotskog govora (Festival dell’Istrioto). Djelo, koje je prvi put objavljeno 2003. godine u seriji Atti Centra za povijesna istraživanja u Rovinju, sada je dostupno čitateljima u novom grafičkom ruhu, a izdanje je nastalo u suradnji Centra i Zajednice Talijana „Armando Capolicchio“ iz Galižane.
Podsjetimo, istriotski govori, među kojima je i galižanski, od 2023. godine zaštićeni su kao nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske.
Galižana je jedno od šest mjesta povijesno povezanih s istriotskim govorima, uz Rovinj, Bale, Vodnjan, Fažanu i Šišan. Vodnjan, Bale, Rovinj i Galižana već imaju vlastiti rječnik, dok je u Fažani stari govor u međuvremenu izumro, a Šišan, gdje je istriotski još uvijek živ, još nema samostalno djelo ove vrste.
Svezak donosi leksičku baštinu mjesnog govora, zajedno s tipičnim izrazima, poslovicama te svjedočanstvima o životu i tradicijama zajednice. Novo izdanje predstavili su ravnatelj Centra za povijesna istraživanja Raul Marsetić i lingvistica Isabella Matticchio, autorica predgovora i znanstvenica koja je važan dio svojega istraživačkog rada posvetila upravo galižanskom istriotskom govoru. Matticchio se u svom izlaganju osvrnula na vrijednost Rječnika te na vrednovanje, ali i na istraživački rad koji se posljednjih godina razvija oko istriotskih govora, koji su 2023. godine priznati kao nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske.
Voditelj Sandor Slacki, ravnatelj Centra za povijesna istraživanja u Rovinju Raul Marsetič i lingvistica Isabella Matticchio
Razlog novog izdanja objašnjen je i u predgovoru: primjerci izdanja iz 2003. postali su teško dostupni, pa je želja bila javnosti ponovno učiniti dostupnim djelo koje, više od dvadeset godina nakon prvog objavljivanja, nije izgubilo ništa od svoje znanstvene, jezične i kulturne vrijednosti. Izvorni tekst sadržajno je ostao nepromijenjen, premda je urednički pregledan i prilagođen novom grafičkom ruhu, uz poštovanje koncepcije autorica.

Isabella Matticchio
Još od prvog izdanja za zapisivanje galižanskog govora u osnovi su prihvaćena pravila fonetike i pravopisa talijanskog jezika, uz neke iznimke povezane sa značajkama mjesnog govora. Korištena abeceda sastoji se od 21 slova i ne sadrži „z“, koje se u odnosu na talijanski, ovisno o slučaju, pretvara u bezvučno s – kao u fazzoletto/fasoleto – ili u zvučno s, kao u verza/verʃa. U potonjem se slučaju različit izgovor grafički označava znakom ʃ.
U predgovoru ponovljenom izdanju ističe se da dijalekt nije samo skup riječi, izraza i jezičnih pravila, već da čuva „sjećanje jedne zajednice, njezin način tumačenja svijeta, međuljudske odnose, rad, tradiciju, osjećaje i svakodnevni život“. Opstanak dijalekta, nadalje se navodi, ponajprije ovisi o sposobnosti da se njime nastavi govoriti i da ga se prenosi novim generacijama, počevši od obitelji i svakodnevnog života.
U pripremi novog izdanja sudjelovale su i Orietta Moscarda kao recenzentica te Debora Moscarda Demarin kao urednica. Potonja je ujedno pratila i koordinirala rad na ponovnom čitanju, provjeri i korekturi teksta.
Predstavljanje je zaključila predsjednica Zajednice Talijana Galižana Diriana Delcaro Hrelja, naglasivši da su i sam Rječnik i njegovo najnovije ponovno izdanje proizašli iz želje da se prikupi i budućnosti preda „živa riječ“ Galižane. Delcaro Hrelja podsjetila je kako na rad autorica tako i na trud onih koji su iza kulisa sudjelovali u pripremi novog izdanja, od ponovnog čitanja do korekture.

Diriana Delcaro Hrelja
Predsjednica galižanske Zajednice Talijana osvrnula se i na doprinos Isabelle Matticchio, čija analiza, kako je kazala, daje „pravu akademsku vrijednost onome što je za nas prije svega – jezik srca“. Na kraju je istaknula potrebu zajedničkog angažmana: „Dok god budemo znali surađivati među Zajednicama i institucijama, a prije svega govoriti našim jezikom, naš će identitet ostati svjetionik, orijentir generacijama koje dolaze.“