Na kraju četiri dana bogatog programa poruka s Festivala istriotskog glasi: budućnost jezika počinje u obitelji

Istriotski dijalekt u obitelji, na pozornici, u priči ili pjesmi. Ali i kao predmet istraživanja. Upravo se oko tih različitih načina njegove uporabe razvilo četrnaesto izdanje Festivala istriotskog jezika (Festival dell’istrioto), završeno 3. listopada nakon četiri dana programa – prvog u Balama, a preostala tri u Šišanu. Program su zajednički osmislile zajednice Talijana Rovinja, Bala, Vodnjana, Galižane i Šišana, okupljene oko istog cilja – očuvanja i prenošenja svojih lokalnih govora.

Podsjetimo, istriotski govori, koji su prisutni u Šišanu, Galižani, Vodnjanu, Balama i Rovinju, talijanski su dijalekti, istarski autohtoni, a od 2023. godine zaštićeni su kao nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske.

Festival je tako spojio različite generacije i različite oblike izražavanja: od jezičnih igara za školarce i zborskih nastupa do publikacija, novih glazbenih skladbi, folklora i amaterskog kazališta. Sve je aktivnosti povezivala ista misao: budućnost istriotskog ovisi i o tome koliko će biti stvarnih prilika da se njime govori i stvara.

Festival je pokrenut 2012. godine na inicijativu Zajednice Talijana Šišan, a iza četverodnevnog programa stoji rad koji se tijekom cijele godine odvija u dijalektalnim skupinama, školama, zborovima i dramskim sekcijama. Festivalski dani prilika su da se taj rad predstavi javnosti, uz posebnu pozornost posvećenu uključivanju najmlađih.

U Balama se jezik učio kroz igru

Program je započeo 30. rujna u Balama, gdje je pedesetak učenika od prvog do četvrtog razreda sudjelovalo u jezičnoj radionici. Stigli su iz škola u Galižani, Vodnjanu, Rovinju i Balama, a pridružili su im se i učenici četvrtog razreda riječke škole „Gelsi“ kao gosti manifestacije.

Jutarnji program otvorila je knjiga Una storia, cinque voci, koju su predstavile autorica Romina Floris i ilustratorica Noemi Palaziol. Priča je ponuđena u pet varijanti istriotskog, uz zadatke razumijevanja i kreativnog izražavanja, pa je djeci poslužila kao polazište za igru riječima i slikama.

Jezične aktivnosti povezane su s ekološkim temama. Podijeljeni u skupine, učenici su na istriotskom osmislili poruke o zaštiti okoliša i ilustrirali ih, a zatim se na otvorenom okušali u igri posvećenoj razvrstavanju otpada. U potrazi za blagom pronalazili su skrivene poruke koje su na kraju složili u rečenicu posvećenu vrijednosti lokalnog govora. Na programu su bili i nova epizoda crtanog filma Il mondo di Bibi te ilustrirani bingo s crtežima Lucije Ugrin.

Istoga je dana predstavljena i tabla na baljanskom istriotskom govoru namijenjena postavljanju na ulazu u Bale, čime je lokalni idiom dobio vidljivo mjesto i u javnom prostoru. Predstavljanju su nazočili načelnica Andrea Modrušan, predsjednik Izvršnog odbora Talijanske unije Paolo Demarin te predsjednici zajednica Talijana Bala i Šišana Fabrizio Fioretti i Claudio Grbac.

U Šišanu uz zborove, rječnik i radio

Festival se potom preselio u Šišan, gdje je 1. listopada večernji program objedinio različite jezične i kulturne sadržaje manifestacije. Kao i sve tri šišanske večeri, program su vodili Šandor Slacki i Erika Forlani Cardin. Domaćin Claudio Grbac, predsjednik tamošnje Zajednice Talijana, podsjetio je da se istriotski stoljećima prenosio ponajprije usmenim putem, svakodnevnim riječima koje su s roditelja te djedova i baka prelazile na djecu i unuke. Nestankom govora ne gubi se samo sredstvo komunikacije, rekao je, nego i poseban način opisivanja svijeta. Zato ga, umjesto da ostane sačuvan samo u knjigama i arhivima, treba vratiti u svakodnevnu uporabu.

Tu su poruku odmah glazbom prenijeli zborovi zajednica Talijana Šišana, Galižane i Vodnjana. Domaćini su izveli „Nostalgia de Sissan“ i „La canzon per ti“, dok je Zbor ZT-a „Armando Capolicchio“ iz Galižane, pod ravnanjem Katarine Knežević Krbavac i uz harmonikašku pratnju Roberta Krbavca, izveo „La rusada“, „La teresina“ i splet pjesama na istriotskom. Nastupili su i članovi galižanske dijalektalne skupine koju vodi Ilenia Matticchio, dok je Zbor ZT-a Vodnjan, pod vodstvom Tene Bevčar, izveo „El campanil de Dignan“ i „Mamma, mamma Piero me toca“.

Izuzeztno važan događaj večeri bilo je predstavljanje novog izdanja Vocabolario del dialetto di Gallesano d’Istria Marije Balbi i Marije Moscarda Budić, o čemu smo već pisali, objavljenog u suradnji Centra za povijesna istraživanja u Rovinju i Zajednice Talijana „Armando Capolicchio“ iz Galižane. Ravnatelj Centra Raul Marsetič i lingvistica Isabella Matticchio, autorica novog predgovora, predstavili su izdanje koje je dobilo novu uredničku i grafičku opremu, dok je sadržaj ostao nepromijenjen.

Tijekom večeri najavljeni su i novi sadržaji Radija Chicchirichì, radijske postaje šišanske Zajednice Talijana pokrenute prošle godine upravo u sklopu manifestacije, koja je Festival pratila uživo. Među novim sadržajima su emisije posvećene istriotskim riječima, pričama, lokalnim autorima, sjećanjima, životu i tradicijama pojedinih mjesta.

Osam novih pjesama za nove glasove istriotskog

U petak, 2. listopada, glazba i dodjela nagrada ispunile su dvoranu i dvorište Zajednice. Predstavljeno je osam novih pjesama koje su pokazale koliko se istriotski može prilagoditi različitim temama i glazbenim izričajima. Roberta Goldin izvela je Casa meia, pjesmu o povratku u Vodnjan nakon trideset godina, dok su Elisabetta i Sofia Bilić otpjevale Nsembro con ti. Francesco Squarcia i Deborah Voncina Ivanić predstavili su Volaravi, a Patrizia Sfettina Jurman i Tina Jurman, majka i kći, u pjesmi Farfalita progovorile su o odrastanju i vezi roditelja i djece.

Spakeri s Valmerom Cusmom spojili su rap i galižansku tradiciju u pjesmi Galisan che amor. Riccardo Bosazzi izveo je I iè pagoûra da cantà, Nicole Maria Kučinić pjesmu Apnea posvetila je temi nasilja nad ženama, dok je Sergio Preden „Gato“ niz od osam novih skladbi zaključio pjesmom El piso gira gruoso. Pjesme su popraćene videospotovima i dostupne su na YouTube kanalu Festivala.

Sì. Meglio usare sempre la stessa sequenza: Testo – Musica – Arrangiamento – Interpreti, evitando l’alternanza tra frasi come Izvodi, Izvode e grupa u sastavu.

Nastupili su i Mini Cantanti Zajednice Talijana „Pino Budicin“ iz Rovinja, koje vodi Sara Salvi, te Midi Cantanti i solisti pod vodstvom Patrizije Sfettine Jurman.

Natječaj za pisanu riječ i video

Usporedo s glazbenim programom dodijeljene su nagrade književnog i videonatječaja; pristiglo je 45 radova iz svih pet mjesta uključenih u Festival. Poezija, priče, kratka istraživanja i videoradovi otvorili su prostor kreativnosti djece, mladih i odraslih, uz potporu nastavnika i mentora.

Sì. La rendo coerente ovunque: ogni piazzamento con “nagrada”, non solo il primo; ex aequo resta dove previsto. Non aggiungo i premi mancanti.

Folklor na ulicama i trgu

Završni dan, u subotu 3. listopada, izveo je Festival na šišanske ulice i trg. Od sjedišta Zajednice krenula je povorka folklornih skupina iz Vodnjana, Galižane, Šišana i Bala, zajedno s rovinjskim KUD-om „Marco Garbin“ i skupinom Midi Cantanti. Povorku je pratila Limena glazba Grada Vodnjana i Zajednice Talijana Vodnjan pod ravnanjem Branka Sterpina.

Na pozornici su se izmjenjivale šišanske mantignade, prikaz starog vodnjanskog vjenčanja uz tradicionalne pjesme i plesove te rovinjske bitinade u izvedbi „Marca Garbina“. Galižana je predstavila pjesme „Vien morettina vien“ i „Per duto Galissan“, nakon kojih je izvedena furlana. Mladi iz Bala zaplesali su el danpasse i la raspa, a pridružila im se povijesna skupina u replikama venecijanskih kostima izrađenih u krojačnici kazališta La Fenice iz Venecije.

Četiri dramske skupine, četiri priče

S trga se program ponovno preselio u Zajednicu, gdje je održana smotra Esi o no esi a la nostra s četiri dramske skupine i četiri različite scenske priče.

Istriotski je poslužio za prikaz svakodnevnih situacija i sukoba: vodnjanska skupina pod vodstvom Fabiane Lajić uprizorila je obiteljsku potragu za izgubljenim ključevima, dok je skupina iz Bala u režiji Romine Floris prikazala susret dvoje mladih u nekadašnjem seoskom ambijentu. Galižanska skupina pod vodstvom Tonija Moscarde spor oko parkirnog mjesta pretvorila je u sudsku parodiju, a Šišanci su, pod vodstvom Antonija Dobrana, kroz priču o neobičnom „online agroturizmu“ na duhovit način suočili tradiciju i suvremenu tehnologiju. Posebno valja istaknuti upravo Šišanca Dobrana, autora teksta i izvrsnog interpreta skeča koji je izvela dramska skupina njegove Zajednice.

Posljednje dvije večeri druženje je pratila glazba sastava „El Gato e le Volpi“. Za gastronomsku ponudu pobrinuli su se učenici Škole za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu iz Pule pod vodstvom profesora Grge Komazina.

Manifestaciju su financijski poduprli talijansko Ministarstvo vanjskih poslova i međunarodne suradnje preko Talijanske unije i Narodnog sveučilišta u Trstu, Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina i Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske, Istarska županija te Općina Ližnjan.

Govor koji treba živjeti svakoga dana

Festival je zaključen programom koji je spojio naslijeđene oblike s novim pričama i pjesmama. Iza svega stoji pet zajednica i svi oni koji istriotskom nastavljaju davati glas u obitelji, školi i na pozornici. Ovogodišnje izdanje pokazalo je koliko su široke mogućnosti njegove uporabe: od dječjih glasova i novih pjesama do kazališta, radija, književnosti i javne signalizacije, ali i tradicionalnih oblika pjesme i folklora. Time se Festival vraća samom razlogu zbog kojeg je i nastao – povezivanju sredina u kojima je istriotski još živ i stvaranju prilika da ga se ne samo pamti i proučava nego, prije svega, koristi. A kako je na kraju Festivala naglasio Claudio Grbac, ponajprije u obiteljima.