'Naš razred' raslojava i dramski izlaže priču o skupini školaraca - Poljaka katolika i Židova - iz malog poljskog mjesta, koje je doživjelo sovjetsku i njemačku okupaciju, čija represija u "posve običnim ljudima" budi demone okrutnosti i nasilja. Djetinji snovi i mladenačke zanesenosti rasplinjavaju se, a dojučerašnji prijatelji postaju jedni drugima vukovi, spremni učiniti si nešto za što ni sami nisu pomišljali da su sposobni
'Naš razred' raslojava i dramski izlaže priču o skupini školaraca - Poljaka katolika i Židova - iz malog poljskog mjesta, koje je doživjelo sovjetsku i njemačku okupaciju, čija represija u "posve običnim ljudima" budi demone okrutnosti i nasilja. Djetinji snovi i mladenačke zanesenosti rasplinjavaju se, a dojučerašnji prijatelji postaju jedni drugima vukovi, spremni učiniti si nešto za što ni sami nisu pomišljali da su sposobni
Predstava "Naš razred", poljskog autora Tadeusza Slobodzianeka, u režiji Jasmina Novljakovića, u produkciji zagrebačkog Gradskog dramskog kazališta Gavella gostuje sutra u pulskom INK-u u 19.30 sati.
'Naš razred' raslojava i dramski izlaže priču o skupini školaraca - Poljaka katolika i Židova - iz malog poljskog mjesta, koje je doživjelo sovjetsku i njemačku okupaciju, čija represija u "posve običnim ljudima" budi demone okrutnosti i nasilja.
Djetinji snovi i mladenačke zanesenosti rasplinjavaju se, a dojučerašnji prijatelji postaju jedni drugima vukovi, spremni učiniti si nešto za što ni sami nisu pomišljali da su sposobni...
Słobodzianek svoj istodobno poetičan i dokumentaran prikaz sredine koju nacionalizam i nacizam rastaču do neprepoznatljivosti, počinje 1925. te je, nošenu povijesnim ubrzanjem, gura prema kasnijoj katastrofi uzrokovanoj staljinističkom i nacističkom indoktrinacijom.
'Naš razred' zapitan je nad "banalnošću zla", ali i kolektivne krivnje: može li vrijeme ono što smo jednom počinili utopiti u zaboravu, ili tako duboke rane ne mogu zacijeliti bez priznanja i pokajanja?
Ova drama, s uspjehom izvođena na mnogim scenama u Europi, temeljena je na istinitom događaju, a autorov je pristup odvodi prema potresnoj kazališnoj vivisekciji, koristeći iskustva brechtijanskog očuđenja i postupke samo kazalištu svojstvene igre, koja nas istodobno privlači i zastrašuje.
Igraju Martina Čvek, Antonija Stanišić Šperanda, Natalija Đorđević, Ivan Grčić, Hrvoje Klobučar, Janko Rakoš, Filip Križan, Ivica Pucar, Enes Vejzović.
Ovogodišnje izdanje donosi i koncept tzv. „radnog butika“, s naglaskom na demonstracije i prezentacije. Posjetitelji će moći zaviriti u proces izrade, razgovarati s autorima i bolje razumjeti vrijednost ručnog rada, a uvodi se i - cjenkanje
Ljudi ne odlaze u park samo prošetati. Oni tamo borave. Sjede na travi bez razloga, ručaju na klupi. Djeca trče, a stariji sjede u tišini. Parkovi su produžetak grada i to ima konkretnu vrijednost. Kvartovi uz parkove su poželjniji. Stanovi uz zelene površine postižu više cijene. Ljudi biraju živjeti tamo gdje imaju pristup prostoru koji im daje kvalitetu života. Drugim riječima, park je vrijednost, a ne trošak
Prošetali smo bajkovitim stazama koje spajaju Labin i Rabac, a svoj novi uradak donosi i Tatjana Gromača Vadanjel
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
