OTVORENI 'DANI ARHITEKTURE U ISTRI' "Arhitektura nije sport, ne natječemo se tko je bolji i brži"

"Živimo u kompetitivnom društvu, ali arhitektura nije sport. Mi se ne natječemo tko je brži i bolji. To je potpuna kriva premisa. Ova je izložba parcijalan uvid u nešto što je prošle godine izgrađeno. Bitno je realizirani rad podijeliti s kolegama, to je najvažniji dio, pa podijeliti i to s kojim su se sve mukama suočili u radu", rekao je dopredsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata, nagrađivani rovinjsko-pulski arhitekt Vjekoslav Gašparović, prilikom večerašnjeg otvaranja godišnje izložbe ostvarenja hrvatskih arhitektica i arhitekata u 2023. u pulskim tunelima Zerostrasse kod Circiola, čime su otvoreni ovogodišnji Dani arhitekture u Istri.

Izložbu je otvorila nova predsjednica Društva arhitekata Istre Jasmina Bašić, a skupom je pozdravila dožupanica Jessica Acquavita.

Izložba je, dodao je Gašparović, mjesto na kojemu recentna hrvatska produkcija postaje moguće novo ishodište, novi korak, novi povod za razvoj ili reviziju struke. Sama izložba, stoga, nije kurirana, nehijerarhijska je, horizontalna. Svi prijavljeni radovi na izložbi ravnopravno izloženi, istaknuto je.

Gašparović je i predsjednik deveteročlanog stručnog žirija koji je odabrao najbolje arhitektonske radove u Hrvatskoj u prošlog godini, koji su također izloženi u Puli sve do 8. studenog, među 60-ak prijavljenih i izloženih radova.

Prilikom nominacija za nagrade bilo je, veli, i turbulencija zbog nominiranja TV serije 'Betonski spavači' u kategoriji najuspješnijih  arhitektonskih ostvarenja  ('kako jedna tv emisija to može biti'), no, kako je rekao, 'Betonski spavači' imaju dovoljno potencijala, koliko i nagrađeni zagrebački hotel Panorama promijenjen u  obliku hotela Zonar.

Godišnja izložba ostvarenja hrvatskih arhitektica i arhitekata (GIO) i dodjela godišnjih nagrada središnja su godišnja događanja Udruženja hrvatskih arhitekata (UHA), s , kako je rekla Mia Roth Čerina, predsjednica Udruženja hrvatskih arhitekata, tradicijom od 65 godina. Izložba pruža jedinstven i cjelovit pregled nacionalne arhitektonske produkcije u prethodnoj godini, a popratni program usredotočen je na predstavljanje javnosti, vrednovanje, kontekstualizaciju i refleksiju prikazane produkcije, ali i širih prostornih i društvenih tema.

Nagradu “Viktor Kovačić” za najuspješnije ostvarenje u svim područjima arhitektonskog stvaralaštva u 2023. godini dobili su Lea Pelivan i Toma Plejić za Hotel Zonar u Zagrebu.

Zonar Zagreb - nagrada Viktor Kovačić za najuspješnije ostvarenje u svim područjima arhitektonskog stvaralaštva u 2023.

Autori Lea Pelivan i Toma Plejić

Prva nagrada: hotel Zonar, bivši hotel Panorama, Zagreb (foto: Domagoj Leko)

Obrazloženje žirija:

"Hotel Panorama, izvorno Omladinski hotel Sport arhitekta Slavka Jelineka, od 1968. godine dominira dinamičnim trešnjevačkim susjedstvom. Mijenjan i dograđivan u više navrata, u svojoj recentnoj reinkarnaciji kao Zonar Zagreb probuđen je iz letargije i dramatično transformiran u novi, vibrantni gradski reper. Pažljivo čitajući povijesni i prostorni kontekst, autori uklanjaju nataložene slojeve do izvornih Jelinekovih postavki koje reafirmiraju, reinterpretiraju i suvereno ugrađuju u novi koncept. Već od ulaznog trijema nižu se i izmjenjuju kadrovi, sekvence i različiti ambijenti superjavnog prizemlja koji se nastavljaju u polivalentne prostore mezanina. Svjetleće plohe, pulsirajući ekrani, poluprozirne opne, refleksije i teksture grade utopijsku atmosferu unutrašnjosti, kao potpuno projektirano iskustvo s odmakom od poznatih obrazaca turizma".

Hotel Zonar, godišnja nagrada Lei Pelivan i Tomi Plejiću za najuspješnije ostvarenje u 2023.

- Panoramski pogled na grad je glavni motiv organizacije različitih tipova soba; od „paviljona“ za spavanje u prozoru, kade uz prozor ili radne plohe duž prozora, nižu se specifična rješenja kao odjeci lođe iz izvornog projekta. Soba je svojevrsna kapsula unutar kapsule, mikroarhitektura umetnuta u zatečeni okvir koja putem različite materijalizacije (svijetlo, tamno, drveno, reflektivno…) i male, ali vješte varijacije u tlocrtu i presjeku ostvaruje paletu neočekivano raznolikih dojmova i atmosfera. Ponovno aktiviranje krova nakon 50 godina, s javno dostupnim bazenom i terasom, nesebičan je doprinos gradu i građanima te jasan iskaz autorskog stava o nužno aktivnoj ulozi hotela u životu grada. I upravo ta optimistična ambicija ove ostvarene utopije ohrabruje i svjedoči da arhitektura unatoč svim ograničenjima i unutar turističke sfere može (i mora) ispunjavati svoju društvenu i gradotvornu ulogu, napisala je Marin Mikelić

Hotel Zonar (foto Robert Leš)

Nagrada „Viktor Kovačić“ za životno djelo dodijeljena je doajenu arhitektonske struke i sveučilišnom profesoru Đuri Mirkoviću (Split, 1937).koji je sam ili u suradnji s drugim arhitektima projektirao uglavnom stambene i poslovne zgrade te zdravstvene i javne građevine (zdravstvena stanica u Zapruđu, 1967; Dom umirovljenika Sveta Ana u Sopotu i stambenu zgradu tzv. Mamuticu, 1974; stambeno-poslovni blok u Središću, 1982., te hotel »I«, 1986., u Zagrebu). Objavljivao radove o problemima arhitektonskog projektiranja i tehnologije građenja (Mogućnosti primjene specifičnih tehnologija građenja, 1988). Dobitnik je Nagrade »Vladimir Nazor« za životno djelo (2021).

Nagrada „Drago Galić” za najuspješnije ostvarenje na području stambene arhitekture u 2023. godini pripala je Jurju Glasinoviću i Nikoli Fabijaniću za Kuću Nodi u Ivanić-Gradu.

Kuća Nodi u Ivanić gradu

O projekti nagrađeni autori kažu: "Zbog potrebe za dodatnim stambenim prostorom tročlane obitelji, postojeća poluugrađena prizemnica s dvostrešnim krovom proširuje se dogradnjom. Dogradnja je uska, niske strehe, uvučena u odnosu na postojeći objekt i smještena uz zapadni rub parcele. Udomljava dnevne stambene prostore, glavni ulaz, kuhinju, blagovaonicu, loggiu, dnevni boravak, te vanjsku terasu s roštiljem u nastavku, dok su sobe u postojećem dijelu kuće. Dogradnja je tripartitna građevina: uz rub parcele smješteni su servisni prostori, središnji širi su primarni sadržaji, dok je treći dio dugi trijem uz novoformirano zatvoreno dvorište".

Kuća Nodi

Nagrada “Bernardo Bernardi” za najuspješnije ostvarenje na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja u 2023. godini dodijeljena je Vanji Ilić za Vinogradarsku zbirku Pitve na Hvaru.

Vinogradarska zbirka muzeja općine Jelsa u hvarskom selu Pitve ušla je u zgradu nekadašnje škole podignute početkom 20. stoljeća, dimenzionirane po mjeri malog mjesta u unutrašnjosti otoka. Prenamijenjena za muzejsku funkciju, a zatim 2012. godine oštećena u požaru, kuća je nakon obnove trebala preuzeti višestruku ulogu: stalnog postava zbirke, izložbenog prostora, prostora za prezentaciju vina i enološku edukaciju te društvenog prostora za lokalnu zajednicu, a sve to u sklopu strogo postavljenih konzervatorskih zahtjeva.

- Dvorana u prizemlju, pak, zahvaljujući sustavu preklopnih panela, ostvaruje stupnjevan odnos s okolišem – od potpune zatvorenosti do integracije. Tu je ekspresija interijera postignuta ukazivanjem na ljepotu korisnoga i „običnoga” projektiranjem polivalentne „mašine za procesuiranje” programa, lišene svake suvišnosti, koja oplemenjuje mjesto i lokalnu zajednicu, koliko i razmišljanja o suvremenom interijeru, stoji u obrazloženju.

(Foto Bosnić+Dorotić)

 Zgrada nekadašnje škole u Hvaru

Vinogradarska zbirka muzeja općine Jelsa u hvarskom selu Pitve (foto: Bosnić+Dorotić

Nagrada “Neven Šegvić” za publicistički, kritički, znanstveno-istraživački i teorijski rad na području arhitekture u 2023. godini dodijeljena je Dubravki Kisić za knjigu “Arhitekt Milovan Kovačević – pobornik internacionalnog modernizma u Hrvatskoj”.

- Monografija posvećena arhitektu Milovanu Kovačeviću (1905. – 1946.) mnogo je više od višegodišnjeg istraživanja opusa arhitekta čiji je osobni fond pohranjen u Hrvatskom muzeju arhitekture HAZU, nego je, kako piše jedna od recenzentica knjige, dr. sc. Snješka Knežević: „…osobita vrijednost rukopisa što autorica podjednaku važnost pridaje prikazu konteksta u kojem se Kovačević javlja, školuje, formira i stječe svoj identitet – ljudski i etički, profesionalni i svjetonazorski…“. I zaista, nemoguće je razumjeti opus ovog arhitekta, djelatnog u razdoblju u kojemu se spektar arhitektonskog modernizma koncentrira u internacionalni stil vođen funkcionalističkom etikom i estetikom, izdvojeno od njegova obrazovanja, antifašističkog djelovanja i borbe za integraciju arhitektonskih načela u koja je vjerovao, kao i u novi, socijalistički društveni poredak, na iznimno teškom životnom putu, piše Ana Šverko u obrazloženju nagrade.

Dubravki Kisić nagrada za monografiju posvećenu arhitektu Milovanu Kovačeviću (1905. – 1946.)

***

Što će nama društva arhitekata?

Nakon otvaranja manifestacije u prostoru Društva arhitekata Istre održao se okrugli stol "Što će nama društva arhitekata?" o ulozi i značaju društava arhitekata u Hrvatskoj, odgovarajući na pitanja kada ta društva pretjeruju a kada su previše pasivni, ali i analizirajući problematike i razjašnjavajući  ciljeve kojima bi se trebali voditi u budućnosti.

Sudjelovali su Mia Roth Čerina (predsjednica Udruženja hrvatskih arhitekata – UHA), Vjekoslav Gašparović (drugi dopredsjednik UHA / član DAI-SAI), Breda Bizjak, Emil Jurcan, Leonid Zuban (članovi i bivši predsjednici DAI-SAI), Iva Ćuzela Bilać (dopredsjednica Društva arhitekata Rijeka – DAR), Mara Matijašić Paladin (Hrvatska komora arhitekata – Područni odbor Istra), a moderatorica je Jasmina Bašić (predsjednica DAI-SAI).