Kultura

u Gradskoj knjižnici i čitaonici Pula

Predavanje Ive Milovan Delić: "Senilni marazam kao uzrok pobolijevanja i smrti starijih osoba u Puli početkom 20. stoljeća"

Uz prikaz događaja iz političke i društvene povijesti, u predavanju će se analizirati neki aspekti medicinske dijagnoze senilnog marazma među Puljanima starije dobi početkom 20. stoljeća


 
1 min
Istra24

Uz prikaz događaja iz političke i društvene povijesti, u predavanju će se analizirati neki aspekti medicinske dijagnoze senilnog marazma među Puljanima starije dobi početkom 20. stoljeća

Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli povodom tridesete godišnjice djelovanja provodi u suradnji s Gradskom knjižnicom i čitaonicom Pula ciklus javnih predavanja u kojem njegovi profesori izlažu o temama kojima se bave u svom znanstvenom i nastavnom radu. 

U ponedjeljak, 31. ožujka 2025. u 18 sati u Gradskoj knjižnici i čitaonici Pula Iva Milovan Delić održat će predavanje Senilni marazam kao uzrok pobolijevanja i smrti starijih osoba u Puli početkom 20. stoljeća.

Uz prikaz događaja iz političke i društvene povijesti, u predavanju će se analizirati neki aspekti medicinske dijagnoze senilnog marazma među Puljanima starije dobi početkom 20. stoljeća. Iako se tema senilnog marazma u kontekstu predratne i ratne Pule ne bavi svojom medicinskom složenošću i temelji se na približnim statističkim podacima, dobiveni rezultati pobolijevanja i smrtnosti starijeg stanovništva rasvjetljavaju vrijedan dio povijesti zdravstva, ali i svakodnevnog društveno-političkog života u gradu u to doba.

Iva Milovan Delić docentica je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Puli. Doktorirala je na temi iz povijesti zdravstva i u svom se istraživačkom radu između ostalog bavi pojedinim lokalnim i regionalnim temama povijesti zdravstva u 20. stoljeću. Među predmetima koje predaje na pulskom studiju povijesti je i Povijest bolesti u Europi u 19. i 20. stoljeću.


Nastavite čitati

Pula
 

(FOTO / VIDEO) Pulski akvatorij još ima života. Susreli smo orade, brancine, salpe, školjke, ali i druga morska stvorenja

More je na površini mirno i čisto, ponegdje gotovo kristalno. Ispod nje, međutim, krije se svijet koji se neprestano mijenja. Zaronili smo na nekoliko lokacija pulskog akvatorija kako bismo vidjeli koliko je života još ostalo među stijenama, morskom travom i pijeskom. Susreti s ribama, rakovima i drugim stanovnicima podmorja pokazuju da razloga za zadovoljstvo još ima, ali jedna uginula periska na kraju zarona podsjeća da more više nije ono koje pamtimo od prije desetak ili petnaest godina

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.