Roman književnice Ivane Šojat "Sama", u kojem se bavi temom konzervativizma koji zatvara oči pred zlostavljanjem u obitelji, predstavljen je u četvrtak navečer u Knjižnici i čitaonici Bogdan Ogrizović u Zagrebu.
O romanu su govorile kritičarka Darija Žilić, novinarka Karmela Devčić, urednica Nives Tomašević i autorica Ivana Šojat.
Devčić je rekla kako je ovaj roman mogla napisati osoba s velikim životnim iskustvom. 'Ivana Šojat je osoba koja stoji iza sebe', naglasila je, ocijenivši da je ovaj put napisala vrlo kompliciran roman koji govori o patrijarhalnosti i odnosima.
'U romanu "Sama" Ivana Šojat će ženskim pogledom pokrenuti amplitudu pogleda na ženu koja se kreće od površinskog pogleda na prostor u kojemu se trenutno nalazi', napomenula je Žilić, dodavši kako glavni lik nastavlja preko odmjerenog gledanja prema svojim interesima do pogleda kojim želi ukazati na niz dvojbi o kojima razmišlja.
Podsjetila je kako razmišlja o ljubavi, braku, izvanbračnim odnosima, o žudnji za iskrenošću, u potrebi za ovjerenosti djecom, sretnim zajedništvom te o potisnutoj samoći i strahu od praznine.
Glavni lik Mirna je žena od 38 godina, prevoditeljica koju okolina, a posebice roditelji, ne razumije i ne odobrava njezinu rastavu. U romanu se prepoznaju nove nijanse već viđenih bračnih prizora i mijenjaju se pristupi svakidašnjem tankoćutnom konzervativizmu koji zatvara oči pred zlostavljanjem u obitelji, problemima kao što su alkoholizam, emotivno ucjenjivanje i verbalno zlostavljanje, rekla je Žilić.
Šojat piše kritički o društvu, ukazuje na prednost otvorenoga dijaloga temeljenog na personalizaciji i individualizaciji mišljenja, a njezina lakanovska žudnja za tekstom, prostor je kojim se dijalog uspostavlja, ocijenila je. Takav pristup, smatra Žilić, izuzetno je čitateljski uzbudljiv, autorica i u ovome romanu stvarnost doživljava kao izazov, a unutarnji nemir njezinih junakinja kao poticaj za pričanje priče.
Roman je objavila zagrebačka Naklade Ljevak.
Ivana Šojat rođena je u Osijeku 1971. Objavila je osam romana, pet zbirki pjesama, tri zbirke kratkih priča, zbirku eseja i dvije slikovnice za djecu. Sudionica je Domovinskoga rata. Prevodi s francuskog i engleskog jezika.