Matija Ferlin: "Riječ je o dirljivoj intermedijalnoj predstavi koja polazi od romana Stanislawa Lema i filma Andreja Tarkovskog. Ovo je jedan bogat kazališni univerzum, ali nije apstraktan, već jako realan, sa snažnom napetošću. Dok sam sinoć gledao predstavu, dojmio me trilerski, žanrovski aspekt predstave" * Borut Šeparović: "Unatoč svojoj intermedijalnosti, konceptima i značenjima, ova predstava, nadam se, nosi nešto izuzetno ljudsko. Nadam se da će to publika doživjeti, osjetiti"
Matija Ferlin: "Riječ je o dirljivoj intermedijalnoj predstavi koja polazi od romana Stanislawa Lema i filma Andreja Tarkovskog. Ovo je jedan bogat kazališni univerzum, ali nije apstraktan, već jako realan, sa snažnom napetošću. Dok sam sinoć gledao predstavu, dojmio me trilerski, žanrovski aspekt predstave" * Borut Šeparović: "Unatoč svojoj intermedijalnosti, konceptima i značenjima, ova predstava, nadam se, nosi nešto izuzetno ljudsko. Nadam se da će to publika doživjeti, osjetiti"
Ako je suditi po gledateljskim dojmovima umjetničkog voditelja INK-a Matija Ferlin i ravnateljice kazališta Gordane Jeromela Kaić koje su, nakon sinoćnjeg 'povlaštenog' gledanja probe, iznijeli novinarima u društvu autorsko-izvedbene ekipe, premijera predstave "Solaris" u petak mogla bi imati pozitivan odjek i kod publike, ne samo zbog pojave na sceni robotskog psa, kojem su interno dali ime - Mile.
Petnaestominutni dio predstave koja je danas upriličena za novinare također zove ovog vikenda u kazalište. Premijera je u petak, a repriza u subotu.
- Riječ je o dirljivoj intermedijalnoj predstavi koja polazi od romana Stanislawa Lema i filma Andreja Tarkovskog, a iz suvremene perspektive generativne umjetne inteligencije, s dosta pitanja kamo nas sve to vodi. Unatoč toliko segmenata - i slike i jezika i tijela - ovo je jedan bogati kazališni univerzum, ali nije apstraktan, već jako realan, sa snažnom napetošću. Dok sam sinoć gledao predstavu, dojmio me trilerski, žanrovski aspekt predstave, ali i filmski citati u kontekstu zvuka, koji toliko snažno odjekuju ovim prostorom i snažno su atmosferski, kazao je Ferlin.
Ravnateljica INK-a Gordana Jeromela Kaić kaže da je nije toliko gledala u tehničkom smislu.
- Posebno me dirnulo kada Kris na kraju kaže da se ne želi vratiti na Zemlju, da želi ostati u kapsuli s Harey, koja nije ona Harey koju je imao na Zemlji, već je to njegova vizije nje, to je njegova Harey... Zapravo je sve u tome da je čovjek prolazan, u potrazi za samim sobom i time što on jest. Ja sam tako razumjela predstavu i mene je zaista to oduševilo, iako u predstavi ima i genijalnih misli, izreka i promišljanja što je zapravo čovjek na ovom svijetu. Hvala Borutu i svim izvođačima koji su maestralni, unatoč iznimno teškom zadatku u tehničkom i emocionalnom smislu, kaže ravnateljica.
Autor projekta i prvi čovjek Montažstroja Borut Šeparović, s kojim smo prije tri dana objavili razgovor, zahvalio se na tehničkoj, ali i ljudskoj podršci cijele ekipe INK-u, ali i cijeloj svojoj ekipi, posebno glumcima koji su, veli, beskrajno talentirani i predani, profesionalni i precizni i koji su se bacili u nešto što je vrlo detaljan rad s nevjerojatno puno zahtjeva i izazova.
Govoreći o umjetnoj inteligenciji i (ne)miru, glumac Sven Medvešek (u predstavi dr. Sartorius) kazao je: "Nosim stari mobitel u džepu, nije smartphone. Meni se u grupi mora posebno mora javljati. Još uvijek mogu živjeti i funkcionirati u ovom svijetu. Mir donosi slobodu i prisutnost"
Izdvojio je posebno predanost i doprinos Konrada Mulvaja koji je i 'tehničko vodstvo' i koautor, kao i dramaturga Filipa Rutića.
- Nadam se da će to publika doživjeti, osjetiti. Unatoč svojoj intermedijalnosti, konceptima i značenjima, ova predstava, nadam se, nosi nešto izuzetno ljudsko. Možemo to teoretski nazvati biološkim šumom, dakle razlikom glumca, njegovog rendera te treće dimenzije, filma Tarkovskog, kazao je Šeparović.
Glumci imaju za izvedbe 'bubicu' u uhu, koja im govori original filma, pa to ispada, kako je duhovito rekao Ferlin, kao 'gluma po GPS-u', po koordinatama.
Glumica Rea Bušić, koja glumi lik Harey, kazala je da je unaprijed uvjetovano što moraju izgovoriti i u kojem tempu.
- Prvo smo radili na sinkroniziranju, kako osjetiti korak, dah, a zadržati svoju misao, namjeru. Definitivno je bilo zahtjevno. Imamo dva sloja, u jednom kompletno sinkroniziramo s filmom, a u drugom kasnimo za njima, kaže ona.
(Glumačka četvorka)
Na pitanje kako glumac pronalazi umjetničku izvedbenu slobodu pored toliko tehnike, Matija Čigir (u ulozi Krisa Kelvina) odgovara: "Kad na slušalicu dobivaš što moraš reći i u kojem tempu moraš reći, čini se da slobode nema. Ali kad se ubaciš u taj ritam, kad naučiš i usvojiš, onda vidiš da taj ritam postaje i tvoj ritam i da, bez obzira što je to kopija, dolaziš do svog originala".
"Taj se prostor probama i stjecanjem sigurnosti sve više širio do fascinantne razine. Prostor izvedbene slobode širio se kako postajemo sigurniju u materiju. Jer, znaš što je sljedeće, znaš iduća tri-četiri koraka unaprijed i tako slobodnije dišeš kao izvođač", kazao je u nastavku glumac Nikola Nedić koji utjelovljuje lik dr. Snauta.
Govoreći o umjetnoj inteligenciji i (ne)miru, glumac Sven Medvešek (u predstavi dr. Sartorius) kazao je: "Nosim stari mobitel u džepu, nije smartphone. Meni se u grupi mora posebno mora javljati. Još uvijek mogu živjeti i funkcionirati u ovom svijetu. Mir donosi slobodu i prisutnost".
Važno je naglasiti da građani ne donose oružje osobno u policijsku postaju ili upravu, kako ne bi došlo do njihovog aktiviranja i neželjenog ozljeđivanja, već da o tome obavijeste policiju na broj 192 te će stručni i osposobljeni policijski službenici doći na kućnu adresu prikupiti oružje
Dok je bježala žena je ugrožavala sigurnost cestovnog prometa tako što je u više navrata kršila prometne propise sve do mjesta Kuneli gdje ju je zatekla i uhitila policija
U Galeriji, tema Noći muzeja je retro popularna kultura stoga će posjetitelje dočekati DJ koji će puštati prigodnu glazbu, a posjetitelji će se u suradnji s Vintage Wave i kolekcionarom Hrvojem Puškarićem moći upoznati s igračkama i drugim predmetima iz prošlih vremena
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
