Iz Grada Pule najavili su kako će kroz nekoliko godina u Istarskom narodnom kazalištu biti osnovan glumački ansambl koji će zapošljavati nekoliko glumaca. "Nepostojanje političke volje razlog je tome da je u 167 godina postojanja kazalište svoje glumce zapošljavalo tek 22 godine. To je pravi društveni fenomen!", tvrdi ravnateljica Gordana Jeromela Kaić
Iz Grada Pule najavili su kako će kroz nekoliko godina u Istarskom narodnom kazalištu biti osnovan glumački ansambl koji će zapošljavati nekoliko glumaca. "Nepostojanje političke volje razlog je tome da je u 167 godina postojanja kazalište svoje glumce zapošljavalo tek 22 godine. To je pravi društveni fenomen!", tvrdi ravnateljica Gordana Jeromela Kaić
Na nedavnoj sjednici pulskog Gradskog vijeća v.d. pročelnice Upravnog odjela za kulturu i razvoj civilnog društva, Lena Radunić, najavila je formiranje glumačkog ansambla Istarskog narodnog kazališta. Dogodit će se to, kaže, u iduće dvije do tri godine, a zaposlit će se nekoliko glumaca.
U izjavi za Istra24 dodatno je pojasnila:
- Kulturnom strategijom Grada Pule definirano je da kulturni standard građana počiva na tri oslonca koji čine ključ za razumijevanje kulturnog sektora. To su: kulturna baština, nezavisna scena i javne ustanove. Pokazatelj gradskog, urbanog života svakako je postojanje prepoznatljive kazališne kuće s kvalitetnim i raznovrsnim programom namijenjenim svim dobnim skupinama. Plan je tijekom 2023. i 2024. godine, u skladu s proračunskim mogućnostima, zaposliti dva do tri glumca/ice. Riječ je o iznosu od oko 400 tisuća kuna za tri plaće - otkriva pročelnica.
S obzirom na to da se ne radi o nekoj basnoslovnoj sumi, dugogodišnju ravnateljicu INK-a, Gordanu Jeromela Kaić, upitali smo zašto Pula već danas nema glumački ansambl.
Iako to nisu bila narodna kazališta, Pula je imala polivalentne kazališne zgrade prije Zagreba i Rijeke. Osnovao ih je poduzetnik, Pietro Ciscutti. Najprije Teatro Nuovo na Danteovom trgu 1854. godine, a nakon 25 godina i zgradu današnjeg Istarskog narodnog kazališta koja se, po njemu, zvala Politeama Ciscutti. 1897. godine, samo dvije godine nakon što je prvi film ikad prikazan u Parizu, dogodilo se to i u pulskoj Politeami.
- Zaboravili smo to bogato naslijeđe. Pula ima zgradu kazališta punih 167 godina, a svo to vrijeme je svoj ansambl imala svega 22 godine; od 1948. do kraja sedamdesetih godina prošlog stoljeća. To što Pula nema ansambl društveni je fenomen. Pitanje kazališta je više političko nego kulturološko, a kazalište bez ansambla se teško može nazvati kazalištem. U razdoblju od 20-ak godina, kada je kazalište bilo zatvoreno i obnavljano, ova zgrada je bila zamišljena kao polivalentni centar za potrebe tadašnjeg Festivala Jugoslavenskog igranog filma, a ne kao kazalište. Ali i sve kulturne strategije koje su donesene u posljednjih dvadeset godina, na nivou Grada i Županije, nikada nisu prepoznale kazalište kao instituciju koja bi trebala biti ključna za kulturni razvoj sredine. Ja se usuđujem reći da je kazalište uvijek bilo zadnja rupa na svirali te se u proračunima spominjalo tek u nekoliko pasusa. Uspjeli smo, eto, zaposliti barem umjetničkog voditelja koji je, ujedno, i naš jedini zaposleni glumac i producente što će, nadam se, biti platforma za buduće zapošljavanje glumaca - kaže Jeromela Kaić.
Činjenica je kako u Puli ima sve više mladih glumaca koji su, nažalost, nezaposleni. Na ovu smo temu razgovarali s onima koji su Pulu već napustili, a iz njihovih se odgovora dalo naslutiti kako je nepostojanje ansambla svakako utjecalo na njihovu odluku o odlasku.
- Svakako da bih dio svog kazališnog života proveo i u svom gradu da ima kazalište u pravom smislu te riječi. Smatram da kazalište nije ona kuća gdje su svi zaposleni osim glumaca. Vjerujem da grad koji drži do kulture želi pravo kazalište s pristojnim ansamblom. Nevažno jesu li glumci iz Pule ili iz nekog drugog grada. Želim Puli da uspije u formiranju ansambla i da dokaže i pokaže da voli kazalište.
- Pula je već imala ansambl s dvije glumice. Žao mi je što nije bilo mogućnosti za razvijanjem malo većeg. Postojanje većeg ansambla u prošlosti bi svakako otvorilo više prostora za razne mogućnosti i prilike. Što se tiče najave da će kroz dvije godine doći do formiranja pulskog, ali i istarskog glumačkog ansambla, ja joj se radujem. Nadam se da će ovog puta biti barem četvero zaposlenih jer i manji gradovi od Pule (Karlovac, Šibenik, Zadar, Virovitica...) imaju uspješne glumačke ansamble od minimalno četvero zaposlenih glumaca/glumica, a neki i od šest do deset.
Kazalište i sad ima svoju produkciju, no ona je uglavnom temeljena na angažmanu umjetnika po projektu. Pored vlastite produkcije ugošćuju predstave drugih kazališta. Zakon o kazalištima iz 2007. godine kazalište definira i kao institucije koje imaju kazališne umjetnike, no ne navodi se koliko ih mora biti zaposleno. Još 2004. godine tadašnja pulska kazališna kuća biva preoblikovana u kazalište te počinje zapošljavati glumce. Ideja je bila zaposliti njih šestero, međutim, kaže Jeromela Kaić, za to su bila potrebna financijska sredstva pa započinju pregovori sa Županijom o njenom ulasku u financijsku strukturu Istarskog narodnog kazališta.
- Sporazum je bio spreman još 2008. godine, ali do njegovog potpisivanja nikad nije došlo. Politika prema kulturi očituje se kroz Proračun. Mi ne možemo zapošljavati glumce ukoliko za njihova primanja nisu predviđena sredstva. Istarsko narodno kazalište trebalo bi biti jedna stožerna institucija i generator razvoja i zato mora biti regionalnog karaktera. U tom kontekstu, smatram sve gradove odgovornima u doprinosu funkcioniranja Istarskog narodnog kazališta koje, usput budi rečeno, ima nonsens u samom imenu. Ono je, naime, zasad Gradsko kazalište Pula jer se financira kroz Proračun Grada Pule s vrlo malim postotkom sredstava iz Županije koji u strukturi čine dva do tri posto.
Ako Pula želi razvoj i materijalno bogatstvo kako se najavljuje, to mora pratiti i duhovni razvoj, jasna je ravnateljica na odlasku.
Svaki policijski službenik je trebao oduzeti moju iskaznicu i poništiti ju ako je bila nevažeća, i onda bi to riješili. Ja godinu dana živim u uvjerenju da ću do veljače iduće godine napraviti novu osobnu iskaznicu s novom adresom, kazao je Galović
Projektom se rekonstruira 1200 metara i dograđuje 145 metara lukobrana, a pored povećanja maritimne sigurnosti luke i zaštite grada od visokih valova i potencijalnih poplava, ovaj projekt će doprinijeti i povećanju teretnog i putničkog prometa unutar luke Pula kao i potaknuti nove investicije, kazao je župan Miletić
Njegova otpornost, agresivnost, veliki reprodukcijski potencijal i tolerancija na širok raspon uvjeta čine ga jednom od najagresivnijih invazivnih vrsta u Mediteranu * Rješenje ipak postoji
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
