Prema novom švicarskom zakonu, bit će zabranjena svastika i Hitlerov pozdrav
Prekršaji bi mogli rezultirati kaznom u vrijednosti od 200 franaka
Stavljajući u središte radnje čovjeka i njegov suživot s ljudima u zajednici te nijansirajući položaj protagonista, Farhadi otkriva utjecaj medijskih objava i načina plasiranja vijesti na mišljenja javnosti, kao i na moralne stavove o postupcima pojedinaca te načinu tretiranja istih u modernom društvu
Stavljajući u središte radnje čovjeka i njegov suživot s ljudima u zajednici te nijansirajući položaj protagonista, Farhadi otkriva utjecaj medijskih objava i načina plasiranja vijesti na mišljenja javnosti, kao i na moralne stavove o postupcima pojedinaca te načinu tretiranja istih u modernom društvu
Vjerujem da današnji svijet treba više pitanja nego odgovore. Odgovori sprječavaju razmišljanje, zapitkivanje - Asghar Farhadi
Razvedeni otac gorda čela i blentava osmjeha, majstor kaligrafije Rahim (izvrsni Amir Jadidi) pušten je na dva slobodna dana iz zatvora, gdje robija zbog dugova.
Njegova djevojka Farkhondeh (Sahir Goldust) donosi mu zlatnike koje je slučajno pronašla. Budući da protuvrijednost zlata nije dovoljna da bi on vratio dio duga, Rahim odlučuje pronaći vlasnika i vratiti pronađeno te vlasnica uskoro dobije natrag svoje zlatnike.
Na nagovor upravitelja zatvora, Rahim daje izjavu za televiziju i preko noći postaje javna osoba - heroj plemenitosti, a lokalna dobrotvorna organizacija već prikuplja novce za vraćanje njegovog duga.
S preblago prikazanim uvjetima u iranskom zatvoru, ova se ironična melodrama pretvara u trilersku mrežu spletki u koju su se svi postupno umiješali.
Redatelj Asghar Farhadi dvostruki je dobitnik Oscara za film na stranom jeziku: 2012. za ‘Nader i Simin se rastaju’ te 2017. za "Trgovačkog putnika’
Asghar Farhadi majstor je originalnih scenarija gdje likovi imaju snažne moralne dvojbe ili je slučaj koji se dogodio svojevrsno moralno retoričko pitanje. Smatra da postavljanjem pitanja kroz narative, film zapravo počinje nakon završetka, nastavlja se u gledateljima.
Njegova kinematografija urbani je socijalni realizam islamske zemlje iz koje dolazi, Irana, za kojeg kaže da ga neće nikada napustiti jer njegov duh treba ostati tamo. Farhadija je magazin Time 2012. godine proglasio jednim od 100 najutjecajnijih ljudi na svijetu.
U svojim narativima oštro kritizira nedostatke sustava, te društvenu i klasnu nepravdu, stavljajući u središte čovjeka i njegov suživot u zajednici s ljudima. Ne namećući ‘pravog’ ili ‘krivog’, smatra da se, za razliku od klasične tragedije, moderna tragedija zasniva za borbi dobra i dobra. U najnovijem uratku, Farhadi je ambivalentan prema svom heroju.
Dvostruki je dobitnik Oscara za film na stranom jeziku (2012. za ‘Nader i Simin se rastaju’ - u engleskom prijevodu ‘A Separation’; te ‘Trgovački putnik’ 2017.).
Dobitnik je Zlatnog i Srebrnog Medvjeda Berlina te Zlatne Palme Cannesa.
Prošle je godine dobio Grand Prix za ‘Heroja’' u Cannesu. Ovogodišnji iranski kandidat za Oscara na stranom jeziku, u nas je premijerno prikazan na Zagreb Film Festivalu, u sklopu programa ‘Ponovno s nama’.
Priča koja počinje kao farsa, ubrzo prelazeći u gorko otrežnjenje, film je izvrsnih kadrova. Čestim američkim i srednjim planovima dobivamo živi odnos karaktera i tako pratimo zamršen razvoj medijskog uspona i pada našeg heroja.
Brojni su polutotali i totali u kojima vidimo tipične interijere te sredine, te iranski grad Shiraz u kojem je film snimljen. Izvrsno je snimljena i postavljena završna sekvenca kad Rahim ponovno odlazi u zatvor. Film su snimili Ali Ghazi i Arash Ramezani.
Dobri pokreti kamere, te konstrukcija kadra u kojem se dio radnje događa u prvom planu, ali dio i u mizansceni, pojačavaju osjećaj zajednice, ali pridonose osjećaju nepovjerenja i neizvjesnosti.
Ta atmosfera također je postignuta i prepoznatljivim rezovima iranskog montažera Hayedeha Safiyarija koji je Farhadiju dosad montirao sve filmove.
Gdje se na svijetu slave ljudi zato što nisu učinili krivo? Bahram
Amir Jadidi vrhunski je utjelovio karakter Rahima koji je iskonstruiran s izvrsnim omjerom ironije, naivnosti, šarma, bijesa, poniznosti i prostosti duše. Odlična je i izvedba Mohsena Tanabandeha koji igra Bahrama, čovjeka kojem Rahim duguje novce; kao i dječaka Saleha Karimaei-ja koji igra Shiavasha, Rahimovog sina. U filmu sporednu ulogu ima i Farhadijeva kćer, Sarina Farhadi.
Za iscrpne i duge dijaloge, posebno trenutke pred Vijećem humanitaraca ili pred službenikom komisije za odobravanje novog posla za Rahima - koji se pretežito bave moralizacijom ili zapetljavanjem Rahimove priče sve dublje u vrtlog novih ili izmišljenih dodataka - zaista treba puno strpljenja.
Sličan moment produženog dijaloga ima i ‘Nader i Simin se rastaju’.
Produženim dijalozima odlično je suprotstavljen dramski element poteškoće u govoru njegovog sina te mucanje, teško artikuliranje slogova, pa i ponovno momenti strpljenja, i nelagode koji se čitaju na slušateljima u kadru, ali i očekuju od gledatelja.
Izvrsno je montiran zvuk filma, posebice zvučna slika zahtjevnih dijaloga i sinovljevog pokušaja izgovaranja.
U tim produženim dijalozima film kao da malo utone, no Farhadi to ritmično tonira sekvencama hodanja ulicom, kruženjem tržnicom među obrtnicima ili vožnjom. Farhadi je među rijetkim filmskim autorima nagrađenima s dva Oscara za film na stranom jeziku.
Nakon inspirativnog govora mira kojeg je izrekao na ceremoniji dodjele Oscara 2012., na dodjeli Oscara 2017. nije se pojavio iz protesta prema tadašnjoj Trumpovoj politici zabrane legalnog ulaska u SAD za Irance i državljane još pet muslimanskih zemalja.
Kao još jedan od njegovih filmova na perzijskom jeziku, ‘Heroj’ je snažan predstavnik autentičnog stila i estetike ovog najslavnijeg iranskog redatelja nakon Abbasa Kiarostamija te ga preporučujemo za gledanje čim bude dostupan u našoj kino distribuciji.
Prekršaji bi mogli rezultirati kaznom u vrijednosti od 200 franaka
Ova balkanska zemlja ovisi o ruskom plinu. Ruski Gazprom Neft i Gazprom posjeduju 50, odnosno 6,15 posto NIS-a. Država posjeduje 29,87 posto dok mali dioničari drže preostale dionice
Njemačka ima oko milijun Sirijaca od kojih je većina stigla nakon izbijanja građanskog rata 2011., a posebice tijekom "migrantske krize" 2015
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.