Ne bez kritičkog stava spram osvetničkih partizanskih zločina nakon pobjede, uz detaljan opis jednog partizanskog smaknuća pijanog birtijaša na ulazu u oslobođeni Zagreb, uz navođenje izjave generala Koče Popovića da je "osveta sastavni deo borbe", izražavajući i žaljenje zbog činjenice da je nakon rata gotovo 200.000 Talijana napustilo svoje istarske domove, sudionike okruglog stola "80 godina pobjede nad fašizmom" u punom Crvenom salonu, nakon jednosatnog razgovora o partizanskom pokretu, NDH-u, revizionizmu, dugim pljeskom danas ispratila pulska publika sajma knjiga.
Govorili su Šimun Cimerman, autor knjige "Bitka na Sutjesci: pakao u raju", Boris Rašeta i Goran Gavranović, autori knjige "Osam dana u svibnju: Uspon i pad NDH i rađanje nove Jugoslavije" te Vuk Perišić umjesto odsutnog Ive Goldsteina, autora knjige "Hrvatska u Drugom svjetskom ratu 1941.-1945".
Vuk Perišić
Govoreći o novoj Goldsteinovoj knjizi, Perišić je kazao da ona ima tri dimenzije, udžbeničku, jer je to kompendij svega što se dogodilo u Hrvatskoj od '41. do '45., druga je dramatska, a drama nastaje s osnivanjem kvislinške tvorevine tzv NDH koja je naišla na, u odnosu na sve druge europske zemlje, najveći otpor u Drugom svjetskom ratu, i treću - polemiku s revizionizmom, koja je, kaže, nažalost iznuđena.
- Sama činjenica da se revizionizam dogodio, simptom je jedne velike bolesti, kazao je Perišić.
Goran Gavranović nije se složio s nedavno izrečenom tezom povjesničara Darija Špelića da ovo danas nije revizionizam, već pokušaj rehabilitacije ustaškog režima.
- Mislim da to nije točno. Naprosto je cijeli svijet u nekom obliku preispitivanja oficijelnih povijesti i negiranja nekih notornih istina. Hrvatska tu nije iznimka , ali mislim da nije riječ o rehabilitaciji NDH. Većinski dio hrvatskog korpusa je uvijek bio van ekstrema, u nekakvoj sredini, u lijevom ili desnom centru. Naravno da su neke pojave zabrinjavajuće i užasne, ali mislim da je to bolest koja je lako lječiva. Ne mislim da je to smrtonosna bolest, iako ima karakteristike da može biti opasna, ali ja iskreno u to ne vjerujem, kazao je 'optimist' Gavranović.
Boris Rašeta
Boris Rašeta kazao je da je dio ljudi s ljute desnice uvjeren da Hrvatskom vladaju Milorad Pupovac, komunisti i Jugoslaveni.
- Ti ljudi vani nastupaju s maskama, a na internetu, u najvećem broju slučajeva, pod pseudonimima. Ja mislim da će nas na kraju ipak obraniti kultura. Treba reći da se nikad nije išlo baš javno u obranu ustaštva i NDH. To će učiniti Ante Prkačin, Velimir Bujanec, već za Hasanbegovića nisam siguran. Ide se s drugom strategijom - od 1992. krenulo se s time da se partizanski pokret prikazuje kao notorno zločinački, a Tita kao najvećeg masovnog ubojice u 20. stoljeću, kazao je Rašeta.
Šimun Cimerman ne smatra revizionizam lošim, ali zato smatra opasnim, kako ga je nazvao, revizionizam s predumišljajem, a koji se, veli, nikako ne smije ignorirati.
Šimun Cimerman
- Oni imaju agendu da bi rado rehabilitirati NDH, kao što su u Srbiji rehabilitirali Dražu Mihajlovića, no kad krenu s činjenicama, sve to ubrzo ne drži vodu. Neukost i neznanje je najveći neprijatelj, zbog čeka te skupine provlače mladu populaciju. Ta mlađa populacija ne zna ništa o Domovinskom ratu, a kamolo u Drugom svjetskom ratu, kazao je Cimerman.
- Partizanski pokret, moralno ispravan, najsvjetliji je trenutak u povijesti ovih naroda i ovih prostora. To je neponovljivo, istaknuo je u nastavku Perišić.
Cimernan je kazao da zadnjih 30-40 godina, kao što se u Srbiji na 'Oluju' gleda kao da se ništa nije dogodilo od 1991. do 1995., u hrvatskom javnom diskursu gleda na Bleiburg da ničeg nije bilo od 1941. do 1945. godine.
- Pavelić je bio čovjek koji je najviše ljudi potjerao u partizane, rekao je Cimerman, dodavši da je Pavelić daleko najveći krivac za tragediju Bleiburga.
Govoreći o bitki na Sutjesci, dodao je da je to bila prijelomni moment za partizanski pokret u ratu, koji će ubrzo , u jesen 1943, na Teheranskoj konferenciji, biti priznat kao ravnopravna saveznička vojska.
- Partizani su tada, da pojednostavim, ušli u NATO. Zamislite da je Hrvatska 1991. ušla u NATO. Tada su se partizani od totalnog dna, od gotovo istrebljenja, u svega nekoliko mjeseci digli kao feniks. Sutjeska nije najveća bitka po gubicima, no najznačajniji je događaj na području Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu, kazao je Šimun Cimerman, autor knjige "Bitka na Sutjesci: pakao u raju".
