Slavica Ćurković, direktorica Monte Librića: "Mladi roditelji sve više čitaju djeci i vrlo pažljivo biraju što će čitati"

Temom "Mitološka bića Istre", s više od 70 programa, Monte Librić u svom 17. izdanju od 20. do 26. svibnja u pulskoj Zajednici Talijana - Circolu ulazi u samo srce Istre, njenu narodnu predaju, legende i mitove o vilama, štrigama i štrigunima, divovima, krsnicima, orku, macmolićima.

Dostatan je to razlog za razgovor sa Slavicom Ćurković, direktoricom Monte Librića, književne manifestacije izrasle iz Sa(n)jam knjige u Istri koja se u posljednjih 16 godina razvila u najveći festival knjiga za djecu.

Prošlogodišnja tema festivala bila je "Čarolija". Koliko su "Mitološka bića Istre" tematski nastavak, rukavac prošlogodišnje teme?

Festivalska tema "Čarolija" zaista je bila inspirativna i upravo je tijekom prošlogodišnjeg Librića nastala i ideja za našu ovogodišnju temu "Mitološka bića Istre". Promišljajući čaroliju koja je nama posebno važna i zbog koje naš Festival dječje knjige postoji, a to je čarolija književnosti, ona koja proizlazi iz knjiga i čitanja, odlučili smo se fokusirati na Istru.

Pred nama se otvorio bogat svijet istarskih mitova, legendi, štorijica i cijelo mnoštvo neobičnih, fantastičnih bića. Naša tema je, jednostavno, bila tu. Istra baštini bezbrojne priče i legende koje su sačuvane i kroz pučko praznovjerje. Neke od tih priča koje sežu još u srednji vijek toliko su duboko ugrađene u nematerijalnu kulturu Istre da se nerijetko vjeruje kako su zapravo istinite.

Macmolići možda ne postoje, ali ako pustimo mašti na volju i prihvatimo postojanje malih mitoloških bića, postoji i zemlja posebno dizajnirana za njih, a to su jame i škulje podno Kršana. Ukratko, Istra ima pravo bogatstvo divova, vila, štriga, štriguna, vampira i sićušnih bića i to njeno nasljeđe zasnovano na narodnoj predaji zaista je fascinantno i jedinstveno u svjetskim razmjerima. Sigurni smo da će posjetiteljima i posjetiteljicama Librića mitološka bića Istre, legende i mitovi o njima, a oko kojih smo osmišljavali svoje ovogodišnje programe, biti inspiracija za nove priče i maštanja. Uz to, naša je festivalska tema i čestitka Sajmu knjige u Istri - u čijem je okrilju Librić nastao - a koji ove godine slavi 30. rođendan s temom Mikrokozmos Istre.

Što biste istaknuli kao posebne zanimljivosti ovogodišnjeg Monte Librića?

Svake godine ustrajemo na tome da publika na Libriću već od samog ulaska na Festival dobije jednu potpuno novu priču, a cijelu festivalsku scenografiju gradimo oko glavne teme. I ove godine publiku Librića očekuje bajkovita atmosfera. Festivalsku scenografiju i veličanstveni tron koji će krasiti glavnu pozornicu u Circolu, a koja nas vodi u vrijeme u kojima su mitovi nastajali, oblikovao je osebujni umjetnik Zdenko Bašić čiji su se radovi donedavno mogli vidjeti na izložbi u Muzeju suvremene umjetnosti Istre, a sada su postavljeni u Rotondi pazinskog Kaštela. Njegova knjiga „Čarobna Istra – skrivene tajne istarskih gradina“ bila je i inspiracija za našu ovogodišnju temu Librića.

Pravi kontrapunkt ovom čarobnom svijetu bit će penjačka stijena koju naša publika obožava. Uvijek ističemo da, uz čitanje, bavljenje sportom smatramo izuzetno važnim u razvoju djece. Jako nam je stalo da na Libriću djeca mogu uživati u druženju s knjigama i autorima, ali i igri i slobodnom kretanju.

Librić se kroz svoje ovogodišnje programe pridružuje proslavi 150. godišnjice rođenja slavne književnice Ivane Brlić Mažuranić. Na Pikniku s autorom u petak 24. svibnja ilustratorica Vendi Vernić gostovat će sa slikovnicom koja donosi priču Ivane Brlić Mažuranić "Menažerija", prvi puta objavljenu 1905. godine, a upravo ju je objavila Naklada Ljevak. Bajkoviti svijet Ivane Brlić Mažuranić oživjet će isti dan u 18 sati u Librić teatrinu i kroz audiovizualni performans "Mokoš" umjetničkog projekta Vuk i Ptica. Autori ovog performansa - ilustratorica i književnica Ana Salopek i glazbeni umjetnik Domagoj Vuković - kroz crtež i glazbu, istražuju što sve Mokoš jest, a što nije.

Koliko se usmjerenje Sajma knjiga na autora, kao i intimnost cijele manifestacije prenijelo na Monte Librić, iako ovdje već prisustvo djece donosi specifično ozračje?

U pravu ste, slikovito volim reći da je Monte Librić danas po svojoj atmosferi jedna velika čitaonica i igraonica izrasla iz Sajma knjige. Svakako, kao i Sajmu, i Libriću su od samih početaka bitni autori, kao i publika zbog koje smo tu. Naša misija kao Festivala dječje knjige je približiti djeci čitanje i svijet književnosti. Svako je dijete, svemir za sebe i to podrazumijeva različitu programsku dramaturgiju, puno, da ih tako nazovem, neknjiževnih sadržaja kojima se, u suštini, pažnja publike usmjerava ka knjizi. Naš osnovni zadatak nije samo razvijati, već i buditi čitateljsku znatiželju kod djece koja će, kada odrastu, biti ozbiljna i zahtjevna publika. Da bi to postigli moramo biti dinamični, bučni, razigrani.

Koliko ste se autonomno mijenjali u ovih više od desetljeća i pol? Koliko su promjene bile kreacije vodstva Monte Librića ili diktat promjena društvenih okolnosti, poput sveprisutnosti ‘malih ekrana’?

Mi se "ekrana" ne plašimo, jer su nas djeca naučila da im je sadržaj važniji od forme. Uostalom, digitalne tehnologije odavno su prisutne u samom izdavaštvu: 3D modeli, simulacije i knjige za djecu s proširenom stvarnosti imaju svoju najbolju primjenu upravo u udžbenicima. Tu su i audio knjige koje bilježe značajan rast. Pored svih mogućih i dostupnih čuda tehnologije, djeca će se, ako im je zanimljivo, fokusirati na knjigu ili slikovnicu. U tom smislu nikada nismo odustali od vjere da ja sadržaj važniji od medija kojim se prenosi. Zato smo svih ovih 17 godina pomno smišljali teme, programske formate i scenografije i zato su sve naše promjene - autonomne. Točnije rečeno, autonomne su onoliko koliko to od nas djeca traže, pa su na Librić utjecale neke druge okolnosti poput, recimo, pandemije virusa covid-19. Mi smo, čega se nerado sjećam, bili prva odgođena javna manifestacija u Hrvatskoj, ali smo, upravo zbog tehnoloških mogućnosti, uspjeli zadržati kontinuitet rada i usput, zajedno sa djecom, potvrditi važnost neposrednog, slobodnog kontakta između onih što pišu i ilustriraju za najmlađe i naše publike.

U čemu je Monte Librić sličan ili različit u odnosu na najveći dječji sajam dječje književnosti u Bologni, koji se održao početkom ovog mjeseca?

Veliki sajmovi poput Sajma dječje knjige u Bologni, koji je najvažniji sajam dječje knjige na svijetu, namijenjen je profesionalcima koji se bave dječjom knjigom i stvaralaštvom za djecu. Takvi sajmovi okupljaju izdavače, autore, ilustratore, književne agente, televizijske i filmske producente, distributere… i važni su zbog poslovnih kontakata i novih poslovnih mogućnosti. Oni su uz to, velike izložbe knjiga na kojima se predstavlja svjetska produkcija i bitni su i stoga jer se na njima jako dobro vide svjetski trendovi vezani uz dječju knjigu. Na Libriću svake godine predstavljamo hrvatsku produkciju dječje knjige i sve novosti na domaćoj sceni. U programu Piu che una storia imamo mogućnost vidjeti i ponešto od talijanske produkcije. No, Librić je prije svega Festival na kojem nam je puno važniji odnos djece s autorima i djece prema knjizi i književnosti. U našem je fokusu dječja publika za razliku od velikih sajmova poput Sajma u Bologni gdje je naglasak na razmjeni autorskih prava u izdavaštvu.

Program vašeg festivala dijelom je dvojezičan, a posjećuju ga i talijanski, autori. Što u tom smislu donosi ovogodišnje izdanje?

Upravo smo po dvojezičnosti prepoznatljivi. Zato i njegujemo program Piu che una storia koji pripremaju naši partneri: Zajednica Talijana Pula, a članice programskog odbora su Tamara Brussich i Liana Diković. Ove godine naši su gosti talijanski autori Pino Pace i Luigi Dal Cin, koji donose svoja zanimljiva književna izdanja, a u nedjelju 26.svibnja u 11 sati publika će moći vidjeti i predstavu "Ritorno a Itaca" (Povratak u Itaku) u izvedbi družine La contrada - tršćanskog Teatra stabile. Tu je i kreativna radionica Istria Magica koju vodi Petra Blašković. Zamišljena je kao interaktivni put koji se temelji na temama iz knjige Zdenka Bašića "Čarobna Istra". Kroz kazališne igre, pripovijedanje i pjesme djeca će otkrivati kaštele i čarobna bića Istre nekadašnjeg vremena, ali i sve ono što ih povezuje s mjestom gdje danas živimo uz želju da se brinemo o baštini.

Pulska autorica Doris Cerin -Otočan predstavlja dvojezičnu, talijansko-hrvatsku slikovnicu "Dvije priče čista srca" koju je ilustrirao pulski umjetnik Vibor Juhas. Naš je Festival poseban i po tome što predstavlja zavičajnu književnost za djecu kroz program 'Librić po našu'. Ove godine predstavit ćemo knjige pulske autorice Izabele Bilić-Rovis "Čalendar" i "Čakavčice". Veseli nas gostovanje vrtićke i školske djece koja će na dijalektu recitirati poeziju Izabele Bilić-Rovis, a koja je naprosto uronjena u Istru. I kroz ovaj program ćemo pokazati koliko je istarski čakavski dijalekt bogat i, nadam se, doprinijeti njegovu očuvanju.

Koji nas "neknjiževni" programi očekuju (koncerti, performansi, radionice)?

Monte Librić od svojih početaka knjigu spaja i s glazbom kroz Librofoniu. To je naš najraspjevaniji i najglasniji Librić – program tijekom kojeg se Circolo pretvara u glazbenu pozornicu. Ovogodišnja Librofonia donosi interaktivnu koncertnu priču/predstavu "Zika Zika Muzikaaa!", violinistice i glazbene pedagoginje Lucije Stanojević, zatim glazbeno predstavljanje slikovnice "Kako je Imra pomirila instrumente" autorice Tamare Lorencin i ilustratora Vibora Juhasa, a koju je objavila pulska Glazbena škola Ivana Matetića Ronjgova. Još jedna domaća priča je i koncert Čarobna frula unplugged koji će izvesti polaznici poznatog pulskog Studija glazbene kreativnosti Čarobna frula.

U svojoj Galerijici otvorit ćemo izložbu "Mitološka bića Istre" s radovima učenika tehničke i likovne grupe pulske Osnovne škole Tone Peruška, koji su inspirirani temom Librića stvarali pod mentorstvom učiteljica Mirjane Konta i Natalie Carraro. Bogata je i ovogodišnja produkcija Librić teatrina. Uz audiovizualni performans "Mokoš" koji izvode Vuk i Ptica, bit će izvedena nagrađivana plesna predstava Dramskog i plesnog studija INK „Beskrilci u oblacima“ koreografkinje i autorice Andree Gotovina, kao i "Ritorno a Itaca" kazališne skupine La contrada - Teatra stabile iz Trsta. U prošlost će nas vratiti glumac i pripovjedač Aleksandar Bančić, koji će na Libriću oživjeti svoj pripovjedni kutak "Kantuon ćakulon - štrige naše svagdašnje" i pokazati kako su priče pričali naši stari.

Na Libriću i slikovnica koja donosi priču Ivane Brlić Mažuranić "Menažerija"

Svojedobno ste istaknuli svoje strasno vjerovanje u važnost dječje knjige. Koliko su tu važni roditelji?

Roditelji su zaista najvažniji. Mislim da su nove generacije roditelja itekako svjesne važnosti čitanja. Primjećujemo to i mi na Libriću. Mladi roditelji sve više djeci žele čitati i vrlo pažljivo biraju i što će čitati. Naravno, uz roditelje, jako su važni učitelji, odgajatelji, knjižničari te sustavne kampanje koje se provode na nacionalnom nivou. Takve inicijative su posebno važne kao što je važno književno okruženje, te programi, radionice, čitaonice, festivali, sajmovi.

Je li se pozicija dječje književnosti, time i njena čitanost, poboljšava ili pogoršala od vašeg prvog izdanja 2008. do danas? Škripi li u nečemu odnos države prema knjizi za djecu?

Brojni su pozitivni pomaci. Tome je puno doprinijela sustavna Nacionalna strategija poticanja čitanja, stvoreno je dosta novih projekata, jedan od posljednjih je i Nacionalni program poticanja čitanja djeci od najranije dobi "Rođeni za čitanje"; koji provodi Ministarstvo kulture i medija u suradnji s Ministarstvom zdravstva uz aktivnu ulogu pedijatara. Tu su i brojne inicijative koje provode Narodne knjižnice i čitaonice. Tako će i u sklopu kampanje "Čitaj mi" koju provodi istarska podružnica Hrvatske udruge školskih knjižničara na Libriću knjižničarke Pule i okolice čitati djeci dijelove priča o mitološkim bićima. Takve strategije, aktivnosti i inicijative zaista donose rezultate i vjerujem da doprinose trendu promjene svjesnosti o čitanju.

No, ono što je ostalo isto kao i prije 15 godina i što me žalosti je to da je književnost za djecu uvijek nekako marginalizirana u odnosu na književnost za odrasle. Dječja književnost mnogo je ozbiljnija no što se misli. O tome svjedoče romani poput "Alise u zemlji čudesa", "Malog princa", "Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića" i mnogih drugih koji su postali bezvremenski klasici. Književnost za djecu je umjetnost i treba joj dati važnost koja joj pripada. Librić je, također, jedan od priloga tome.