Tullio Vorano: "Potpuna je besmislica što Mijo Mirković drži Matiju Vlačića Hrvatom te njegovu širu domovinu Iliriju poistovjećuje s Hrvatskom"

Nakon što je 2020., u godini obilježavanja 500. obljetnice rođenja Matije Vlačića Ilirika, u velikom dijelu otkazan zbog protupandemijskih mjera, peto izdanje Međunarodnog znanstvenog skupa o Matiji Vlačiću Iliriku održava se danas i sutra u Gradskoj knjižnici Labin.

U organizaciji Grada Labina i Instituta za filozofiju iz Zagreba, skup posvećen ovom velikom luteranskom reformatoru, teologu, lingvistu, filozofu i crkvenom povjesničaru (Labin, 3. ožujka 1520. - Frankfurt na Majni, 11. ožujka 1575.) započeo je u 13.30 sati pozdravnom riječju organizatora te stihovima Daniela Mohorovića 'Letera Flaciusu'.

Među više od deset izlaganja, pažnju privlači predavanje nekadašnjeg ravnatelja Narodnog muzeja u Labinu i višekratnog predstavnika Zajednice Talijana Labin Tullia Vorana, čije izlaganje, referirajući se na djelo Mije Mirkovića o Matiji Vlačiću Iliriku iz 1960. godine, nosi polemički naslov: "Mirkovićeve neutemeljene 'istine' o Flaciusu". Donosimo preslik skraćenog izlaganja:

U ime suorganizatora, dr. Luka Boršić, ravnatelj Instituta za filozofiju naglasio je prilikom otvaranja skupa  da je Matija Vlačić Ilirik jedan od najznačajnijih hrvatskih mislilaca, filozofa, teologa, koji se često stavlja uz bok velikana hrvatske misli Frane Petrića i Ruđera Boškovića, najavivši naknadnu objavu zbornika radova sa skupova posvećenih Matiji Vlačiću Iliriku.

Gradonačelnik Labina Valter Glavičić kazao je da Matija Vlačić Ilirik nedovoljno naglašen i u hrvatskoj povijesti i u hrvatskim medijima.

- Nije imao sreće da bude onoliko priznat koliko je dao ne samo Labinu i Njemačkoj nego cijelom čovječanstvu. S druge strane, karakterom je obilježio i Labin i Labinjane, koji su uvijek nekako drugačiji, koji su uvijek imali svoje mišljenje i koje se ne libe izreći ga. Kao i Matija Vlačić, Labinjani su uvijek bili buntovni, uvijek su bili revolucionari i uvijek korak naprijed, što ih je nekad koštalo, kazao je Glavičić.  

Matija Vlačić ostavio je najtrajnije nasljeđe dostignućima na polju hermeneutike, radovima iz crkvene povijesti i svojim teološkim opusom.

U obimnom radu 'Clavis Scripturae Sacrae', Vlačić je prvi napisao da bi svaki stih iz Biblije trebao biti interpretiran uzimajući u obzir namjeru i strukturu cijelog poglavlja ili knjige, kao i pravilo da bi doslovno značenje teksta trebalo imati prednost pred alegoričnim tumačenjem i metaforama.

Kao teolog, Vlačić je pokušao ostati vjeran Lutheru i njegovom naglasku na ropstvo ljudske volje i nemogućnosti spasenja putem dobrih djela.

Po otvaranju skupa, prisutnima se obratio prof. dr. Luka Ilić koji je za svoj doprinos izučavanju Vlačićeva djela, prigodom 500. obljetnice reformacije, dobio Lutherovu medalju i zahvalnicu Evangeličke crkve u Hrvatskoj, a 2020. i nagradu Grada Labina za kontinuirano proučavanje djela Matije Vlačića Ilirika.

Prof. dr. Luka Ilić je osoba koja je danas, ne samo unutar Hrvatske, već i u širem europskom kontekstu jedan od najboljih znalaca života i djela Matije Vlačića. Objavljena mu je svojedobno (u prijevodu  danas prisutne prof. dr. Marine Schumann) doktorska disertacija »Teološka biografija Matije Vlačića Ilirika, proces radikalizacije u Flaciusovoj misli”.

Daniel Mohorović pročitao svoje dojmljive stihove posvećene Matiji Vlačiću Iliriku