Dr. Luka Boršić, ravnatelj zagrebačkog Instituta za filozofiju naglasio je da je Matija Vlačić Ilirik jedan od najznačajnijih hrvatskih mislilaca, filozofa, teologa, koji se često stavlja uz bok velikana hrvatske misli Frane Petrića i Ruđera Boškovića * Gradonačelnik Labina Valter Glavičić: 'Matija Vlačić nedovoljno je naglašen i u hrvatskoj povijesti i u hrvatskim medijima. Nije imao sreće da bude onoliko priznat koliko je dao ne samo Labinu i Njemačkoj, nego cijelom čovječanstvu'
Dr. Luka Boršić, ravnatelj zagrebačkog Instituta za filozofiju naglasio je da je Matija Vlačić Ilirik jedan od najznačajnijih hrvatskih mislilaca, filozofa, teologa, koji se često stavlja uz bok velikana hrvatske misli Frane Petrića i Ruđera Boškovića * Gradonačelnik Labina Valter Glavičić: 'Matija Vlačić nedovoljno je naglašen i u hrvatskoj povijesti i u hrvatskim medijima. Nije imao sreće da bude onoliko priznat koliko je dao ne samo Labinu i Njemačkoj, nego cijelom čovječanstvu'
Nakon što je 2020., u godini obilježavanja 500. obljetnice rođenja Matije Vlačića Ilirika, u velikom dijelu otkazan zbog protupandemijskih mjera, peto izdanje Međunarodnog znanstvenog skupa o Matiji Vlačiću Iliriku održava se danas i sutra u Gradskoj knjižnici Labin.
U organizaciji Grada Labina i Instituta za filozofiju iz Zagreba, skup posvećen ovom velikom luteranskom reformatoru, teologu, lingvistu, filozofu i crkvenom povjesničaru (Labin, 3. ožujka 1520. - Frankfurt na Majni, 11. ožujka 1575.) započeo je u 13.30 sati pozdravnom riječju organizatora te stihovima Daniela Mohorovića 'Letera Flaciusu'.
Među više od deset izlaganja, pažnju privlači predavanje nekadašnjeg ravnatelja Narodnog muzeja u Labinu i višekratnog predstavnika Zajednice Talijana Labin Tullia Vorana, čije izlaganje, referirajući se na djelo Mije Mirkovića o Matiji Vlačiću Iliriku iz 1960. godine, nosi polemički naslov: "Mirkovićeve neutemeljene 'istine' o Flaciusu". Donosimo preslik skraćenog izlaganja:
U ime suorganizatora, dr. Luka Boršić, ravnatelj Instituta za filozofiju naglasio je prilikom otvaranja skupa da je Matija Vlačić Ilirik jedan od najznačajnijih hrvatskih mislilaca, filozofa, teologa, koji se često stavlja uz bok velikana hrvatske misli Frane Petrića i Ruđera Boškovića, najavivši naknadnu objavu zbornika radova sa skupova posvećenih Matiji Vlačiću Iliriku.
Gradonačelnik Labina Valter Glavičić kazao je da Matija Vlačić Ilirik nedovoljno naglašen i u hrvatskoj povijesti i u hrvatskim medijima.
- Nije imao sreće da bude onoliko priznat koliko je dao ne samo Labinu i Njemačkoj nego cijelom čovječanstvu. S druge strane, karakterom je obilježio i Labin i Labinjane, koji su uvijek nekako drugačiji, koji su uvijek imali svoje mišljenje i koje se ne libe izreći ga. Kao i Matija Vlačić, Labinjani su uvijek bili buntovni, uvijek su bili revolucionari i uvijek korak naprijed, što ih je nekad koštalo, kazao je Glavičić.
Matija Vlačić Ilirik jedan je od najpoznatijih Labinjana. Proveo je većinu života u Njemačkoj, prvo kao student, a kasnije kao profesor teologije, grčkog i hebrejskog jezika. Posvetio je cijeli život predavanju, širenju i obrani onoga što je smatrao izvornim Lutherovim razumijevanjem
Matija Vlačić ostavio je najtrajnije nasljeđe dostignućima na polju hermeneutike, radovima iz crkvene povijesti i svojim teološkim opusom.
U obimnom radu 'Clavis Scripturae Sacrae', Vlačić je prvi napisao da bi svaki stih iz Biblije trebao biti interpretiran uzimajući u obzir namjeru i strukturu cijelog poglavlja ili knjige, kao i pravilo da bi doslovno značenje teksta trebalo imati prednost pred alegoričnim tumačenjem i metaforama.
Kao teolog, Vlačić je pokušao ostati vjeran Lutheru i njegovom naglasku na ropstvo ljudske volje i nemogućnosti spasenja putem dobrih djela.
Po otvaranju skupa, prisutnima se obratio prof. dr. Luka Ilić koji je za svoj doprinos izučavanju Vlačićeva djela, prigodom 500. obljetnice reformacije, dobio Lutherovu medalju i zahvalnicu Evangeličke crkve u Hrvatskoj, a 2020. i nagradu Grada Labina za kontinuirano proučavanje djela Matije Vlačića Ilirika.
Prof. dr. Luka Ilić je osoba koja je danas, ne samo unutar Hrvatske, već i u širem europskom kontekstu jedan od najboljih znalaca života i djela Matije Vlačića. Objavljena mu je svojedobno (u prijevodu danas prisutne prof. dr. Marine Schumann) doktorska disertacija »Teološka biografija Matije Vlačića Ilirika, proces radikalizacije u Flaciusovoj misli”.
U povodu 500-te obljetnice rođenja Matije Vlačića Ilirila, Daniel Mohorović namijenio mu je dojmljive stihove, koje je danas nadahnuto interpretirao pred sudionicima skupa:
“Oče moj koji si Tamo, Daleko, s anđelima, serafinima i kerubinima u nebesima, jesi li možda vidio Flaciusa?
Javljam Ti se iz njegova rodnog, zemaljskog grada, gdje je prvi put upoznao Tebe i Sina Tvojega jedinoga, najpoznatijeg svjetskog tesara, i Sinovljevu zemaljsku domovinu, njene magarce, štale i masline….
Ima već petsto ljeta da si ga na Zemlju s posebnim zadatkom poslao, pedeset i pet manje da si ga natrag dozvao, u nebesku domovinu, u koju je jedino vjerovao.
Je li Flacius i u nebeskoj domovini migrant, prognanik, tjeraju li ga i Tamo iz mjesta u mjesto, iz progonstva u progonstvo, iz egzila u egzil, stalno, kao i ovdje (kao i milijune ovdje), od Mletaka preko Helvetie u Reich, od Labina do Frankfurta? Otvaraju li mu se i tamo vrata samo da bi se zatvorila? Živi li i u najslađoj domovini s otvorenim kovčezima, uvijek spreman da ih zatvori?
Od čega Flacius živi? Prodaje li i Ondje knjige po sajmištima? Je li katedru zamijenio štandom?
Jesi li možda upoznao njegove žene, Elizabethu, i Magdalene, bilo koje od osamnaestero djece? (Daniela?) Brine li se Flacius više za obitelj ili za ideje?
Je li konačno upoznao vlastitu majku?
Polemizira li i s Vama? Na kojem jeziku? Grčkom ili hebrejskom? Germanskom? Latinskom? Univerzalnom Ili po naše?
Oče naš, jesi li Flaciusu otkrio ključ živog pisma, pravog svijeta?
Je li ''prvi od vaših'' ili ''ilirska zmija''? Vjeruješ li u njega kao što je on vjerovao u Tebe više nego u čovjeka?
Nadam se da ćeš ovo moje pismo shvatiti prema Flaciusovim hermeneutičkim uputama, prvotno moju intenciju potom kontekst.
Nemoj mi zamjeriti na ovih nekoliko riječi, koje su s nama od Početka, bit će do Kraja, a meni ih se javilo nekoliko, koje Ti šaljem, s njima Ti se smiješim i srdačno Te pozdravljam.
I da, pozdravi mi Flaciusa; ako ga sretneš.
Daniel Mohorović, Labin, Istria, i mea dulcissima patria".
Ukupno provedenim izvidima i obavljenim vještačenjima utvrđeno je kako je prometnu nesreću 16. lipnja 2024. godine oko 19.25 sati kod naselja Cvitani u kojoj je jedna osoba poginula, prouzročio 63-godišnjak, a ne 61-godišnjak kako je bilo prethodno navedeno policiji
Nositelj liste je Peršurić, a slijede ga Elio Štifanić, Venis Gregurović, Marija Maras (ISU-PIP), Eugen Stanissa, Azeglio Picco, Gordana Šušljik, Darko Kadum, Natali Banko, Denis Mikatović, Marina Radošić, Ivica Milotić, Mateo Bernobić, Alen Riosa i Roland Kosinožić
Vozač je prednjim dijelom vozila udario u betonsko - zemljani otok da bi potom sletio na travnatu površinu i udario u stablo, uslijed čega je došlo do rotiranja vozila. Vozač je preminuo na mjestu događaja, a nadležni državni odvjetnik nad tijelom preminulog naložio je obdukciju
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
