Kad je riječ o kapacitetu i pohlepi organizatora, treba se prisjetiti natisnutih i sigurnosno izuzetno rizičnih koncerata s 12-ak tisuća posjetitelja, ali i britanskih festivala Outlook i Dimensions, na kojima su koncerti proglašavani rasprodanima s razumnih 6000-7000 posjetitelja * Komšo: "Nismo primijetili da su se zbog dosadašnjih koncerata dogodile ikakve strukturalne promjene na Areni"
Kad je riječ o kapacitetu i pohlepi organizatora, treba se prisjetiti natisnutih i sigurnosno izuzetno rizičnih koncerata s 12-ak tisuća posjetitelja, ali i britanskih festivala Outlook i Dimensions, na kojima su koncerti proglašavani rasprodanima s razumnih 6000-7000 posjetitelja * Komšo: "Nismo primijetili da su se zbog dosadašnjih koncerata dogodile ikakve strukturalne promjene na Areni"
Produljena koncertna sezona s dosadašnjih dva i pol mjeseca (od 15. lipnja do 30. kolovoza) na pet mjeseci (od 1. svibnja do 30. rujna), ograničenje maksimalno dopuštenog broja posjetitelja po programu na 8000 ljudi, podrobnije određeni financijski uvjeti i visine naknada za korištenje termina ali i za naknadu šteta, te detaljniji tehnički i organizacijski uvjeti najočitije su novosti relativno dobrog prijedloga novog Pravilnika o održavanju programa u pulskom Amfiteatru, o kojem javno savjetovanje traje još par dana, do ponedjeljka, 30. ožujka.
Kad je riječ o kapacitetu i pohlepi organizatora, treba se prisjetiti natisnutih i sigurnosno izuzetno rizičnih koncerata s 12-ak tisuća posjetitelja, ali i koncertnih večeri britanskih festivala Outlook i Dimensions, na kojima su koncerti proglašavani rasprodanima s razumnih 6000-7000 posjetitelja.
Između ostalog, organizator koncerta po novom će morati pružiti jamstvo za naplatu naknada u obliku bjanko zadužnice na iznos do 20.000 eura. Nekad je iznosila 100.000 kuna.
Premda bitno dulji od dosadašnjeg pravilnika, u novom Pravilniku se izrijekom ne spominje buka ni dopuštena glasnoća zvuka odnosno niskih basova, iako, kako nam je prije nepuna dva mjeseca rekao Darko Komšo, ravnatelj Arheološkog muzeja u Istri, inače skrbnika Arene, baš ti "niski basovi mogu biti veliki problem za strukturu Arene".
Najavljujući nam, pak, sada skoru javnu nabavu za odabir tvrtke koja će već ove sezone provoditi u Areni cjelovita akustička mjerenja na svakoj tonskoj probi i koncertu, da bi se zatim postavili kriteriji koji će početi vrijediti za iduću, 2027. godinu, Komšo se osvrnuo na iskustva u veronskoj areni.
- Ograničenja u Areni u Veroni iznose 95 decibela za glasnoću i 63 herca za basove. To će nam biti referenca, ali ne i temelj za naše kriterije, jer pulska i veronska arena nisu iste građevine. Pulska Arena ima očuvan vanjski plašt, a veronska Arena unutarnji dio sa sjedalima. Statički je to potpuno drugačije. Drugačije se raspršuje zvuk", kaže Komšo.
- Nećemo, dakle, slijepo preslikati tuđa rješenja. Analizirat ćemo i rješenja u drugim amfiteatrima u svijetu u kojima održavaju komercijalni programi, a surađivat ćemo i s odjelom za buku županijskog Zavoda za javno zdravstvo, kao i sa zagrebačkim Fakultetom elektrotehnike i računarstva, dodaje ravnatelj Arheološkog muzeja Istre.
U realizaciji programa Grad Pula, Arheološki muzej Istre i Turistička zajednica Pula kao pokrovitelji programa imaju, navodi se u prijedlogu novog pravilnika, "pravo na 200 akreditacija numeriranih brojevima od 001 do 200, ili 200 ulaznica koje je Organizator dužan dostaviti 15 dana prije održavanja programa nadležnom upravnom odjelu Grad Pule".
Budući da dosad nije bilo mjerenja ni decibela, niti niskih basova, je li moguće da je svih ovih godina došlo do oštećenja strukture Arene?
- Nismo primijetili da da su se dogodile ikakve strukturalne promjene. Ipak je prije bilo manje koncerata. Sada ih je sve više, veća je produkcija. Sjećam se da je nekad za opremu koja je ulazila u Arenu bilo dovoljno pet šlepera, a u zadnje vrijeme je za neke koncerte i 17 šlepera! Dolazi do velikih promjena i zato smo sad odlučili stisnuti i početi mjeriti sve, da bi dobili parametre za dalje, kaže Komšo.
Cjelovito akustičko mjerenje, uključujući i niske basove, provodit će se na tri punkta: na mjernom mjestu ispred miks pulta, na rubu Arene, te ispred najbližeg stambenog susjednog prostora ozad Arene.
Okvirna cijena jednog akustičkog mjerenja iznosit će 750 eura po koncertu.
Na koncu će se zajedno s konzervatorima dogovoriti optimalni kriteriji i kazne za prekoračenje koji će se potom uvesti u pravilnik, odnosno ugovore koji će se potpisivati s organizatorima koncerata.
Kad smo kod buke, jedan Puležan koji s obitelji živi iza Arene kaže da su koncerti relativno podnošljivi, što nije bio slučaj jedino s techno festivalom koji je prije nekoliko godina organizirala tvrtka Alda.
- Tada je bilo nepodnošljivo. Sve nam se treslo u stanu. A što se generalno tiče koncerata u Areni, mi smo svjesni gdje živimo i to se relativno da izdržati. Naš najveći problem je parking u vrijeme koncertne sezone. To je sve zauzeto do kasno u noć, svojim automobilom u biti ne možete nigdje otići jer po povratku doma nećete u širem prostoru naći parking mjesto, ističe naš sugovornik.
Na pitanje zašto se koncertna sezona produljila na pet mjeseci, gradska pročelnica za kulturu Paola Orlić odgovara da se to predlaže radi bolje raspodjele programa, smanjenja pritiska na vršni dio turističke sezone te omogućavanja kvalitetnijeg planiranja i raznolikosti kulturnih sadržaja.
- Time se izbjegava koncentracija velikog broja događanja u kratkom vremenskom razdoblju te se doprinosi ravnomjernijoj turističkoj i kulturnoj ponudi grada, kaže ona.
Na pitanje postoji li ikakav limit ili je za koncert raspoloživ svaki dan u razdoblju od 1. svibnja do 30.-rujna, pročelnica odgovara: "Pravilnikom nije unaprijed definiran fiksni broj događanja, već se broj termina određuje kroz postupak Javnog poziva, uzimajući u obzir više čimbenika, uključujući zaštitu kulturnog dobra, logističke mogućnosti i kvalitetu prijavljenih programa. Iako se formalno ne propisuje strogi numerički limit, u praksi će broj odobrenih termina biti ograničen upravo navedenim kriterijima i uvjetima, kao i mogućnostima održivog korištenja Amfiteatra".
Plaši li se da bi neograničen broj koncerata u četveromjesečnoj sezoni mogao štetno utjecati na samu Arenu, pitamo je.
- Zaštita Arene kao kulturnog dobra od nacionalnog značaja jedan je od ključnih prioriteta ovog Pravilnika. Upravo zato su detaljno propisani tehnički, sigurnosni i konzervatorski uvjeti, uključujući nadzor, ograničenja u postavljanju opreme, kontrolu opterećenja i obveznu prisutnost stručnih službi. Svaki program podliježe prethodnoj procjeni i odobrenju, a provedba se nadzire u suradnji s nadležnim institucijama, čime se osigurava očuvanje integriteta i sigurnosti Arene, veli Paola Orlić.
Na pitanje koliko se građana prijedlozima, primjedbama, sugestijama uključilo u javno savjetovanje i na što se konkretno referiraju, pročelnica odgovara: "Pristigli prijedlozi odnose se ponajprije na dodatno unaprjeđenje dostupnosti programa osobama s invaliditetom, utjecaj organizacije programa na kvalitetu života građana u okolnim zgradama, od trajanja tonskih proba, nesmetanog pristupa stanarima i sl. Svi zaprimljeni prijedlozi i primjedbe bit će razmotreni i, gdje je to moguće i opravdano, ugrađeni u konačni prijedlog Pravilnika".
- Važno je naglasiti da Pravilnik ne može niti treba taksativno preuzimati i ponavljati sve odredbe važećih zakona i podzakonskih akata koji uređuju pojedina područja (npr. javni red i mir, zaštitu od buke, sigurnost, promet i sl.). Obveza pridržavanja svih relevantnih propisa proizlazi iz samog pravnog poretka te je u Pravilniku jasno naznačeno da su organizatori dužni u organizaciji i provedbi programa postupati u skladu s važećim zakonima i propisima. Stoga činjenica da pojedine obveze nisu izričito i detaljno razrađene u tekstu Pravilnika ne znači da se iste ne primjenjuju. Organizatori su dužni poštivati sve primjenjive propise, neovisno o tome jesu li pojedinačno navedeni u ovom aktu, kaže gradska pročelnica za kulturu, ističući na koncu da je riječ o nacrtu Pravilnika koji je, sukladno zaprimljenim primjedbama i prijedlozima u javnom savjetovanju, podložan izmjenama i dopunama prije donošenja konačnog teksta, zaključuje Paola Orlić.
Po prijedlogu novog Pravilnika o održavanju programa u amfiteatru, termin za održavanje programa može dobiti organizator za program koji je od interesa za Grad Pulu i koji ispunjava sljedeće kriterije:
- visoka kvaliteta i sadržaj programa primjeren spomeniku koji ima status kulturnog dobra nacionalnog značaja,
- udovoljava općim uvjetima korištenja kulturnog dobra,
- program je sukladan vrijednostima koje se promiču Ustavom Republike Hrvatske, u skladu sa zakonima, Statutom Grada Pule-Pola te drugim općim aktima Grada Pule-Pola,
- vjerodostojnost i kontinuitet u provođenju aktivnosti Organizatora, dosljedna i provjerljiva kvaliteta u realizaciji sličnih ili istih sadržaja.
Program se smatra od interesa za Grad ukoliko, osim što ispunjava kriterije iz stavka 1. Ovog članka, zadovoljava i najmanje tri od sljedećih kriterija:
- ima pozitivan gospodarski i turistički učinak za lokalnu zajednicu,
- potiče medijsku vidljivost grada Pule-Pola na nacionalnoj ili međunarodnoj razini,
- ima značajan potencijal okupljanja velikog broja domaćih i stranih posjetitelja (8000),
- ima regionalnu, nacionalnu i/ili međunarodnu prepoznatljivost,
- svojim sadržajem doprinosi raznolikosti kulturne ponude grada, osigurava kulturnu dostupnost za širu publiku.
Prednost ostvaruju programi visoke umjetničke vrijednosti i međunarodnog kulturnog ugleda.
Kad su posrijedi konzervatori, u prijedlog novog pravilnika navodi se da organizatori moraju poštivati opće i posebne konzervatorske uvjete, te da će " konzervatorski nadzor tijekom pripreme i održavanja programa obavljati djelatnici Područne konzervatorske službe Pula".
Organizator mora potpisati i ugovor o najmu (za sve koncerte identičnog) krova pozornice, osnovnog razglasa i rasvjete, čime se amfiteatar rasterećuje uvođenja dodatne opreme.
Lorella Limoncin Toth, voditeljica Konzervatorskog odjela u Pulii kaže nam da se, primjerice, ne može u Arenu ući s većim kamionom ("ulazak u Amfiteatar vozilima širim od 220 cm i težine veće od 3.5 tone je zabranjen"), a propisane su i veličine i težina konstrukcija.
- Neki projekti nisu se prošlih godina mogli realizirati u Areni jer su zahtijevali specifične konstrukcije i materijale, kaže ona, podržavajući najavu ravnatelja Arheološkog muzeja o provođenju akustičkih mjerenja već ove sezone.
- U svakom slučaju, to je nacionalni spomenik, u Areni se dugo godina održavaju koncerti, no danas tehnologija omogućava neke stvari što nekad nije bilo moguće i zato sada treba uspostaviti pravila. Velike su produkcije, ambicije dionika u sustavu su različite, i treba postaviti pravila kojih ćemo se svi držati, a ne da to budu parcijalna pravila, kaže ona.
Na pitanje je li dobro za Arenu to što je ukinut limit od 10 koncerata u Areni po sezoni (već dosad ugovoreno je njih 15-ak), ona odgovara: "Ako se postave dobra pravila i ukoliko se to 'razvuče' kroz pet mjeseci i ako se sve to dobro uskladi, bit će se lakše držati tih standarda".
Kad smo kod zaštite Arene, nije zgorega citirati i dijelove novog pravilnika po kojima je "ulaze u Amfiteatar potrebno adekvatno zaštititi prilikom unosa i montaže opreme (postavljanje ograde, oblaganje geotekstilom, daščanim panelima, gumenim pločama i dr.)".
Također, "nije dozvoljeno učvršćivanje, sidrenje, oslanjanje i pozicioniranje elemenata na i u izvorno očuvane dijelove arhitekture Amfiteatra ni na koji način (bušenje, lijepljenje, čavlanje i drugo), a "zabranjeno je korištenje sitnih dekoracija koje se raspršuju po prostoru, uključujući konfete, šljokice, serpentinske trakice i slično".
Prva radionica održat će se u Puli u 10.00 sati u prostorijama SKUC-a (Maksimijanova 12), u organizaciji Srpskog kulturnog društva „Prosvjeta“. Istoga dana u 17.00 sati druga radionica bit će održana u Gradskoj knjižnici u Peroju, u organizaciji Programa PLUS Srpskog narodnog vijeća
Moram pohvaliti djelatnike Grada što su mi omogućili dolazak na sjednicu Vijeća. Koristio sam takozvani gusjeničar. Podigli su me gore, bez potrebe da me netko nosi, kaže Giljanović
Multipli mijelom rijetka je, ali izrazito zloćudna hematološka bolest – oblik raka krvi koji zahvaća koštanu srž. U Hrvatskoj gotovo svakodnevno jedna osoba oboli od ove neizlječive bolesti, pri čemu je pravodobna dijagnoza ključna za uspješnije liječenje i kvalitetu života oboljelih
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
