U Fažani je danas ispred Vile San Lorenzo održana konferencija za medije Turističke zajednice Općine Fažana i Arheološkog muzeja Istre (AMI) na kojoj je predstavljen program 30. Dana europske baštine 2025.

Melita Peroković, Darko Komšo i Ida Koncani Uhač
Ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo uvodno je podsjetio da se radi o projektu koje je započeo na inicijativu Vijeća Europe i Europske komisije još 1985. godine u Francuskoj, i naglasio da se od tada proširilo širom Europe, te naveo da se Hrvatska priključila 1995. godine i da se shodno tome obilježavaju jubilarnih 30 godina u organizaciji Ministarstva kulture i medija u suradnji s ukupno 104 institucije, poput brojnih muzeja, gradova, općina, turističkih zajednica i institucijama koje vode brigu oko kulturne baštine.
- Arheološki muzej Istre već više godina sudjeluje u obilježavanju ove manifestacije jer, Fažana, Pula i cijela Istra imaju strašno bogatu kulturnu baštinu koja zaslužuje da bude predstavljena kako bi je ljudi mogli doći vidjeti, poručio je Komšo.

Ronioci istražuju lukobran
Direktorica TZ Općine Fažana Melita Peroković ukazala je da se u Fažani bilježi tijek života od najmanje 2.000 godina, a u Istri i znatno duže.
- Mnoga mjesta u Istri imaju sreće da ti ostaci nalaze i krase nadzemni dio, u Fažani to nažalost nije slučaj. Kod nas se sva ta materijalna baština, koja dokazuje bogatu kulturnu baštinu nalazi ispod zemlje, pločnika u starogradskoj jezgri ili kao što je ovdje slučaj u valbandonskoj luci na dva i pol metra dubine ispod mora.
Zahvalni smo Arheološkom muzeju Istre na istraživanjima i kasnije prezentaciji, koje mi onda može predstaviti mještanima ali i postaviti kao temelj za turističku ponudu na području općine, istaknula je Peroković te podsjetila na suradnju s AMI koja traje od 2006. godine i naglasila da se raduje daljnjim istraživanjima na području Fažane.

Melita Peroković
Iz Arheološkog muzeja Istre o podmorskim istraživanjima na Rtu Mede prisutne je informirala Ida Koncani Uhač.
- Ovdje je riječ o jednoj potopljenoj lučkoj arhitekturi koju smo slučajno otkrili 2007. godine kupajući se baš na ovoj lokaciji, te smo 2021. godine proveli prva arheološka istraživanja, te smo bili i više nego zadovoljni s pronalaskom arheološke građe. Arheološka kampanja koju provodimo sada je treća po redu.
Potopljena arhitektira ima formu u obliku udice dužine 25 metara, a svrha joj je bila štititi od sjeverozapadnih vjetrova, a bila je dio rimskog posjeda koji se nalazila nedaleko u zaleđu.
Za potrebe posjetitelja koji rone na dah napravili smo jednu podmorsku arheološku stazu te jednostavnu prezentaciju te rimske vile i lukobrana. Ovo je jedini ovakav unikatan i reprezentativan lukobranu Istri, a neke paralele imamo u Grinjanu na slovenskoj obali te na tršćanskoj obali, kazala je Koncani Uhač te pozvala sve zainteresirane da već ove subote u 10 sati s maskama i disalicama dođu obilježiti ovaj događaj u kojemu će ih pratiti arheolozi i restauratori. "Tog dana ćemo raditi i istraživanja na kojima će prisutni vidjeti kako izgledaju podvodni arheološki radovi".

Ida Koncani Uhač

Rimski lukobran pod morem
Koncani Uhač je na kraju predstavila neke od nalaza s Rta Mede, a radi se o keramičkom stolnom i kuhinjskom posuđu te rimskom novčiću od mjedi koji se naziva dupondij, a koji prikazuje rimsku caricu Lucilu s jedne i božicu Fortunu s druge strane. Na osnovu ovih nalaza ustanovili su da gradnja ove lučke arhitekture nije počela prije 75. godine nove ere, i da se lučica koristila do kraja drugog stoljeća kada je vjerojatno prestao život u toj vili na obali čiji se ostaci danas više ne vide.

Keramika i novčić

Ilustracija rimske vile i lukobrana - AMI