U Pulu stigli originali iz Galerije Uffizi, a prvi put izložen Usnuli Eros. Prof. dr. sc. Gudelj: "Po pulskom Slavoluku Sergijevaca nastali su spomenici u Veneciji i Napulju"

U Muzejsko-galerijskom prostoru Sveta Srca jučer je otvorena izložba „AB ANTIQUO – Europska arhitektonska kultura i starine istočnog Jadrana“, koja traje do 13. kolovoza i po prvi put donosi priču o regionalnoj i europskoj recepciji antičke baštine istočne obale Jadrana – kroz originalne crteže, grafike, rijetke knjige i arhitektonske traktate renesanse i baroka.

U središtu izložbe su antički spomenici Pule, Zadra, Salone i Splita te pitanje kako su Arena, Slavoluk Sergijevaca, Dioklecijanova palača i drugi istočnojadranski spomenici stoljećima privlačili humaniste, arhitekte, crtače i antikvare iz cijele Europe.

Posebnu težinu izložbi daju originalni crteži iz kultne firentinske Galerije Uffizi, među kojima su i radovi umjetnika iz Rafaelova kruga te papinskih arhitekata iz obitelji da Sangallo. Uz njih su u Pulu stigli i crteži iz bečke Albertine, pripremni crteži slavnog carskog arhitekta Johanna Bernharda Fischera von Erlacha iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, knjiga Roberta Adama iz splitskog Arheološkog muzeja, grafike Giovannija Battiste Piranesija, Juliena-Davida Le Roya, Jamesa Stuarta i Nicholasa Revetta, kao i brojna građa iz hrvatskih muzeja, knjižnica i galerija.

Po prvi put izložen Usnuli Eros

Uz velike europske posudbe, izložba ima i jedan pulski ekskluzivitet: prvi put javno je izložen Usnuli Eros, nedavno otkriven predmet iz fundusa Arheološkog muzeja Istre. Ravnatelj Darko Komšo naglasio je da je riječ o projektu u koji su uložene godine istraživanja, suradnje i pripreme te dodao da građa posvećena antičkoj Puli i istočnoj obali Jadrana nikada dosad nije bila okupljena na ovakav način. Svoj je obol postavu dao i sam Arheološki:

„Posebno mi je drago i to što je izložba oplemenjena građom Arheološkog muzeja Istre, kamenim predmetima, novcem i keramikom iz naše antičke, srednjovjekovne i novovjekovne zbirke. Ekskluzivitet ove izložbe jest taj da nekoliko mjeseci nakon otkrića imamo prvu javnu prezentaciju Usnulog Erosa. Postavljen je centralno, zaista zaslužuje svoju poziciju, a pomalo će se seliti i u naš stalni postav“, kazao je Komšo.

Autorica i kustosica izložbe, prof. dr. sc. Jasenka Gudelj naglasila je da izložba pokazuje koliko je istočnojadranska antička baština bila važna za oblikovanje europske arhitektonske kulture.

„Ono što se znalo iz antičkog svijeta, od Grka, a pogotovo Rimljana na ovim prostorima, postalo je velika lekcija renesansnim i baroknim umjetnicima“, rekla je Gudelj.

Mrtva renesansna Pula s tristotinjak duša

Posebno je naglasila položaj Pule u renesansnoj i baroknoj arhitektonskoj kulturi. Iako grad u tom razdoblju više nije imao političku i gospodarsku snagu kakvu je imao u antici, niti važnost koju je ponovo stekao u drugoj polovici 19. stoljeća kao ratna luka Austro-Ugarske Monarhije, njegovi su antički spomenici u arhitektonskim krugovima imali izniman ugled.

„Samo je nekoliko gradova u Europi, osim samog Rima, imalo jednako poznate antičke spomenike u arhitektonskim krugovima. To su Pozzuoli, Verona, Nin i Pula“, istaknula je Gudelj.

Podsjetila je i na gotovo paradoksalnu sliku renesansne Pule: malog, osiromašenog grada, ali s izvanrednim antičkim nasljeđem koje je privlačilo arhitekte i antikvare.

„Znamo priču da je Pula renesansnog doba gotovo grad mrtvac, grad koji se spušta na svega nekoliko stotina duša. S druge strane, i dalje savršeno funkcionira u javnom smislu, uz prisutnost biskupa i plemića. Nije velika, ali ima fantastično nasljeđe i ima istarski kamen“, rekla je Gudelj.

Zlatna vrata do Vezuva

Jedan od najzanimljivijih naglasaka izložbe odnosi se na Slavoluk Sergijevaca, koji se u ovom postavu prikazuje kao arhitektonski uzor za važne spomenike u Italiji.

„Taj se interes pretočio u neke spomenike. Pulski Slavoluk Sergijevaca bio je uzor za Porta Magna dell’Arsenale u Veneciji i za Porta Magna del Maschio Angioino u Napulju. To znači da oko 1400. godine dva velika talijanska grada imaju spomenike po uzoru na Pulu“, kazala je Gudelj.

Pročelnica za kulturu Paola Orlić, koja je otvorila izložbu, naglasila je da pulska antika nije samo tema za stručnjake, nego dio svakodnevice grada i njegovih stanovnika.

„Mi smo baštinici te antike i ona za nas nije samo neko opće mjesto, nego svakodnevica. Pogled s balkona, pogled s nečijeg prozora ili u prolazu, na hram, Arenu ili Slavoluk Sergijevaca. To su posebne točke našeg kulturnog identiteta“, istaknula je i dodala:

„Svim Puležanima na znanje: naš grad je ono što ovdje gledate, na jedan sasvim poseban način i na to možemo biti izuzetno ponosni“, zaključila je Orlić, službeno otvorivši izložbu.

Izložba je nastala na temelju istraživanja provedenih u sklopu projekta AdriArchCult, koji je, u suradnji s Arheološkim muzejem Istre, otvorio niz novih uvida u pitanje kako su antičke starine istočnog Jadrana oblikovale europsku arhitektonsku imaginaciju.

U postavu su zastupljeni i rijetki povijesni crteži renesansnih i baroknih arhitekata aktivnih na istočnom Jadranu, građa iz Muzeja hvarske baštine i Opatske zbirke u Korčuli, kao i primjerci arhitektonskih traktata s bilješkama graditelja i arhitekata iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Znanstvene knjižnice u Dubrovniku, Znanstvene knjižnice u Zadru i Sveučilišne knjižnice u Rijeci.

Vrijedna, ali rijetko izlagana djela posudili su i Kabinet grafike HAZU-a, Strossmayerova galerija starih majstora te Knjižnica HAZU-a, dok su istarske institucije zastupljene građom iz Arheološkog muzeja Istre, Povijesnog i pomorskog muzeja Istre, Sveučilišne knjižnice u Puli, Muzeja grada Rovinja i Centra za povijesna istraživanja u Rovinju.