U spomen aforistu: Marinko Mijović (1933. - 2025.)

U Puli je 1. lipnja 2025. u 93. godini preminuo književnik Marinko Mijo Mijović, koji će biti pokopan u četvrtak, 5. lipnja, na groblju Štinjan.

Marinko Mijo Mijović rođen je 29. ožujka 1933. godine u crnogorskom mjestu Plav, uz Plavsko jezero, gdje je proveo djetinjstvo i ranu mladost. Obrazovao se diljem bivše države. Najveći dio života i cijeli radni vijek proveo je u Puli, s obitelji dočekavši i praunuke. Humor, aforizme i epigrame pisao je četrdesetak godina te ih objavljivao u brojnim listovima, časopisima i elektronskim medijima te na radijskim postajama diljem Balkana. Zastupljeni je u brojnim zbornicima i antologijama u zemlji i inozemstvu. Prevođen je na više jezika. Bio je član Udruge hrvatskih aforista i humorista od njezina osnutka 2017. godine.

Objavio je jedanaest knjiga aforizama:

- AKO NISTE ZNALI, Zagreb, 2008.
- IZ MALOG DŽEPA, Zagreb, 2008.
- BIO JE OBILJEŽEN, ZATO MU NA GROBU NEMA OBILJEŽJA, Zagreb - Pula, 2009.
- BROD BEZ KORMILARA, Zagreb, 2012.
- PUNE TORBE PRETVORBE, Zagreb, 2012.
- NE IZLUĐUJTE NAROD, Zagreb, 2014.
- DEVIZNA SLAMARICA, Zagreb, 2016.
- POLITIČKI VJETROVI, Zagreb, 2020.
- LUDI POZVAŠE, JOŠ LUĐI SE ODAZVAŠE, Pula, 2021.
- POVAMPIRENA SADAŠNJOST, Pula, 2021.
- POSLIJE KRIZE 1933. (s Ivom Mijom Andrićem); Zagreb, 2023.

Zadnju knjigu aforizama objavio je 2023. zajedno s kolegom Ivom Mijom Andrićem, koji je iz svih njegovih knjiga i rukopisa izabrao petstotinjak duhovitih i satiričnih misli. Njegova polovica knjige naslovljena je "Poslije krize 1933.", a Andrićeva "Rezolutna godina 1948.", po godinama rođenja autora, i može se preuzeti u digitalnim formatima na portalu digitalne-knjige.com.

"Duhovno i duhovito stvaralaštvo Marinka Mijovića proteže se u svim smjerovima do kojih može doprijeti ljudska misao, i odakle se može izlučiti leksička građa za aforizam, gnomu, sentencu i bilo koju drugu izreku vezanu uz ljude, prirodne i druge pojave i događanja. Ima tu satiričnih opaski na politiku i političare, promišljenih komentara vezanih uz pretvorbenu, u osnovi, pljačkašku privatizaciju, vedrih i ironičnih osvrta na sve naše pogotke i promašaje na životnom polju i svega drugoga što oči zapaze, sluh odsluša, um osmisli, glas izgovori, a ruka zapiše kao jezičku tvorbu neograničenoga roka trajanja" - zapisao je u recenzijii te knjige plodni zagrebački )i bosanskohercegovački) književnik Ivo Mijo Andrić. 

Izbor aforizama Marinka Mijovića:

• Veće je djelo živog nasmijati, nego mrtvom upaliti svijeću.• Smijeh liječi. Ali neki se bolesnici liječe ismijavajući druge.• Smijeh je lijek; podsmijeh je bolest.• Genijalno nesposoban i idealno podoban je za sve sposoban.• Zauzdaj jezik, ne budi konj.• Dosada ubija, ali knjige ubijaju dosadu.• Najtočniji naziv na Balkanu imaju Prokletije.• Znanost i religija će se složiti ako ustvrde da je Veliki prasak aktivirao Bog.• Izvan sebe je - otkako su ga pritvorili.• Dodjeljuje se pamet po funkciji, umjesto funkcija po pameti.• Da bi sprao crvenu boju, kupa se svetom vodicom.• Broji ovce da bi zaspao, a supruga moli Boga da se ne probudi.• Pravi domoljub i ukradeni novac štedi u svojoj zemlji.• Svi žele promjene, a nitko neće iz fotelje.• Tek kad smo čuli objašnjenje, nije nam bilo ništa jasno.• Paradoks: gorile čuvaju majmune.• U mraku je bio bolji jedino natalitet.• Nekad smo jedni drugima palili kuće, a sada automobile i jahte.• Zasadio je deset tisuća eura - i niknula mu fakultetska diploma.• Ostali smo praznih šaka - da bismo mogli pljeskati.• Ma taj doskoči i Uskoku.• Bježeći iz škole, završio je u udžbenicima.• Put prebjezima popločan je eurima.• Ne ulazi tamo gdje postoji opasnost da te iznesu.• Kad se sukobio sam sa sobom, obojicu su priveli zbog narušavanja javnog reda i mira.• Kad Europi nešto pođe po zlu, uvijek se zaustavi na Balkanu.• Neki borci iz '41. odmarali su se na Golom otoku; a borci iz '91. na Djevičanskim otocima.• Kad sudac i odvjetnik nađu zajednički jezik, optuženi ostane bez teksta.• Da nije skrenuo, zalutao bi.• Iz zahvalnosti što su guske spasile Rim, Rimljani ih kolju za Božić.• Kruh sa sedam kora neki prikazuju kao tortu na katove.