Kultura

Gostovao je i na Sajmu knjiga u Puli

Umro Dževad Karahasan, jedan od najznačajnijih književnika u BiH

Preminuo je u 70. godini života: dobitnik je brojnih priznanja i djela su mu prevođena na 15 svjetskih jezika * Gostovao je u nekoliko navrata gostovao na Sajmu knjige u Puli, a rujnu 2019. s njime je upriličen kniževni susret u Klubu-knjižari Giardini 2. Tada je izjavio "čovjek je slobodan kada nešto čini iz ljubavi, radosti i ljepote"


 
1 min
HINA
foto: Facebook Ranka Mutevelic

Preminuo je u 70. godini života: dobitnik je brojnih priznanja i djela su mu prevođena na 15 svjetskih jezika * Gostovao je u nekoliko navrata gostovao na Sajmu knjige u Puli, a rujnu 2019. s njime je upriličen kniževni susret u Klubu-knjižari Giardini 2. Tada je izjavio "čovjek je slobodan kada nešto čini iz ljubavi, radosti i ljepote"

Umro je Dževad Karahasan, jedan od najznačanijih bosanskohercegovačkih književnika, objavila je obitelj.

Karahasan je preminuo u 70. godini nakon teške bolesti.

Dobitnik je brojnih priznanja i djela su mu prevođena na 15 svjetskih jezika.

Godine 2020. je nagrađen najprestižnijim njemačkim književnim priznanjem, Goetheovom nagradom, koju dodjeljuje grad Frankfurt, rodni grad Johanna Wolfganga Goethea. 

Rođen u Tomislavgradu 1953., diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1976., a doktorirao 1986. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Radio je kao dramaturg, profesor na Akademiji scenskih umjetnosti i na Filozofskom fakultetu u Sarajevu te predavao na Sveučilištu u Göttingenu. Godine 1993. je izbjegao u Austriju gdje je s obitelji živio do smrti.

Uz ostalo autor je romana “Istočni diwan” (1989), “Šahrijarov prsten” (1994) i “Sara i Serafina” (1999), drame “Kralju ipak ne sviđa se gluma” (1986) i “Misionari” (1989) te više teatroloških naslova. Napisao he i knjige eseja “O jeziku i strahu” (1987), “Dnevnik selidbe” (1993), “Dosadna razmatranja” (1997), “Dnevnik melankolije” (2004) i "Izvještaji iz tamnog vilajeta" (2009).

Dževad Karahasan gostovao je u nekoliko navrata na Sajmu knjige u Puli, a rujnu 2019. s njime je upriličen kniževni susret u Klubu-knjižari Giardini 2. Tada je izjavio "čovjek je slobodan kada nešto čini iz ljubavi, radosti i ljepote".


Nastavite čitati

Svijet
 

UNESCO upozorava da bi AI mogao poticati antisemitizam nijekanjem Holokausta

Generativna umjetna inteligencija, poput chatbota ChatGPT-ja, temelji se na internetskim podacima, sadržaju koji može odvesti na krivi trag i u kojemu je prisutna ljudska pristranost. To bi također moglo dovesti do pogrešnog navođenja informacija o određenim događajima i pojačavanja predrasuda, navodi se u izvješću UNESCO-a

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.