Jedan od najznačajnijih umjetnika 20. stoljeća, Slavko Kopač, ponovno se susreće s rodnom Hrvatskom - "Radio za mižeriju, ali nije odustajao od onoga što je volio"

Slavko Kopač rođen je u Vinkovcima 1913. godine. Diplomirao je na Kraljevskoj umjetničkoj akademiji u Zagrebu te zahvaljujući stipendiji francuske Vlade boravio na usavršavanju u Parizu. Nakon akademije, studirao je povijest umjetnosti u Firenci, a potom ulazi u krug najznačajnijih umjetnika 20. stoljeća.

Kreator, a ne sljedbenik

Od 1948. godine živi u Parizu gdje s Jean Dubuffetom, André Bretonom i Michel Tapiéom osniva Compagnie de l'Art brut. Puna tri desetljeća vodio je i kreirao tu umjetničku zbirku, a poznat je i kao jedan od začetnika umjetničkog pravca Informel.

Glasoviti André Breton osobno mu je organizirao izložbe u svojoj galeriji À L’Étoile scellée. Izlagao je u Zagrebu, Firenci, Rimu i Parizu gdje je i umro 1995. godine, a pokopan je na čuvenom groblju Montmarte.

Ponovni susret Hrvatske i Kopača

Upravo je u Zagrebu, u Meštrovićevom paviljonu, sredinom prosinca otvorena izložba „Kopač“,  a moguće ju je razgledati sve do 27. ožujka.

-Vrlo je inovativno predstavljena, donekle i kronološki. Njome dominira veliki svečani kazališni zastor koji je Kopač naslikao za Hrvatsko narodno kazalište Osijek. Taj je zastor u upotrebi bio samo za posebne prilike, a predložak je Kopačeva slika Konji nastala u Firenci, govori nam u pulskim prostorijama Udruge ArtRencontre, osnovane s ciljem očuvanja i valorizacije Kopačeve ostavštine, predsjednica Udruge, doktorica znanosti Tamara Floričić.

Sve započelo 2017. godine u Parizu

Nekoliko dana uoči aukcije slika iz umjetnikovog ateljea, održane 30. lipnja 2017. godine, obitelj Floričić slučajno je, naime, saznala za taj događaj i odlučila tamo otputovati.  

„Otišli smo u Pariz i kupili dio umjetnina aukcije njegovog ateljea. Nakon detaljnog proučavanja dokumentacije i prikupljanja arhivske građe te istraživanja publikacija koje su se bavile Kopačem i predstavljale njegov opus, shvatili smo koliki je njegov umjetnički značaj.

Kontaktirali smo zatim i galeriste koji su bili prisutni na aukciji pa smo i od njih kupovali djela te se interesirali koje bi ih sve međunarodne institucije još mogle imati. Nacionalni centar umjetnosti i kulture Georges Pompidou u Parizu bio je tek jedna od tih adresa, a upravo ondje uskoro planiramo izložiti njegova djela, jedan dio čak i u stalnom postavu”, pojasnila nam je Tamara Floričić koja Udrugu ArtRencontre vodi od 2019. godine.

Kopač je prevažan da bi ikad bio zaboravljen

Osnutkom Udruge, svim svojim dotadašnjim aktivnostima daju službeni okvir uvidjevši kako je ova priča prevažna da bi ostala zanemarena ili, još gore, zaboravljena.

„Želimo njegova djela nastavljati predstavljati svijetu te mu osigurati vidljivost kakva mu i pripada. Bio je skroman, samozatajan i tih, a zapravo vrlo drag čovjek i prvenstveno velik umjetnik kojeg su uvažavali vodeći svjetski kritičari, recenzenti, intelektualci i umjetnici", veli Tamara Floričić.

Od osamdesetih godina naovamo Kopač je izlagao u Hrvatskoj, a devedesetih je imao i jednu retrospektivnu izložbu u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu.

Obitelj Floričić posjeduje 350 Kopačevih radova

„U kontaktu smo s njegovim unukama i snahom koje žive u Španjolskoj i Francuskoj. Raduje ih naš angažman, a ustupile su nam i jedan dio građe tako da sada posjedujemo oko 350 manjih i većih radova; slika, skulptura i poezije. Radove tražimo i dalje, ali važno nam je i da njegova djela budu rasprostranjena diljem svijeta i prezentirana na vidljivim mjestima“, zaključuje Tamara.

Bog i sveti Petar

"Kopač nije slijedio trendove, on ih je postavljao. Njegova prijateljica Annie le Brun koja mu je pisala predgovore naglasila je kako je radio za mižeriju u Zbirci Art brut ali nikad nije odustajao od posla koji je volio. Više puta je naglašavao da je sve što vrijedi napravio kao kustos te zbirke. Govorio je kako je Jean Dubuffet, tadašnja francuska slikarska zvijezda, jedan od utemeljitelja Zbirke Art bruta i njegov prijatelj, u tim vremenima bio Bog, a on sveti Petar", veli nam kustosica zagrebačke izložbe "Kopač", Anita Ruso Brečić.

Dio umjetnina uskoro stiže u Pulu

Obitelj Floričić planira u Puli graditi Kulturni centar u kojem bi, naravno, i Kopač dobio svoj postav. Bit će to odmah iznad pulske Arene. Budući Kulturni centar doprinijet će cjelokupnoj vizuri Pule i urbanoj regeneraciji grada, drže Floričići.

Puljani se dotad, o Kopaču mogu informirati čitajući publikaciju troje francuskih znanstvenika i profesora povijesti umjetnosti, „Slavko Kopač, ombres et matières/shadows and materials“.

Naime, Fabrice Flahutez, Pauline Goutain i Roberta Trapani prošle su godine napisali knjigu posvećenu ostavštini Slavka Kopača. Izdala ju je poznata francuska izdavačka kuća Gallimard koja prvi put ikad piše o jednom hrvatskom autoru. Djelo je dvojezično, pisano je francuskim i engleskim jezikom. Gallimard se na takav potez odlučio vidjevši publikaciju Kopac Collection koju je Udruga ArtRencontre objavila 2019. godine.

Shvatili su da je upravo on karika koja nedostaje i poveznica pravaca Art brut, Informel i Nadrealizam preko suradnje i prijateljstava koje je imao s već spomenutim autorima. Nikad se nije priklonio nijednom pravcu, a bio je uvažavan od strane sviju. U tome je veličina Slavka Kopača s kojim se Hrvatska upravo nanovo susreće.

(Više informacija o zagrebačkoj izložbi dostupno je na internetskoj stranici: www.slavkokopac.com, a o Kopačevoj ostavštini na Instagram profilu art­_recontre)